Marketing
Nesto o mom rodnom gradu, kao i o gradu u kojojm zivim...
Varaždin 
Varaždin, grad na desnoj obali Drave u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 79 km sjeveroistočno od Zagreba; nadmorska visina 173 m; 42 952 stan. Gospodarsko i kulturno središte zagorsko-međimurskog područja. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, tekstilna industrija (Varteks), proizvodnja umjetne svile (kišobrani), kožna (obuća), prehrambena (konzerviranje voća i povrća, uljara), drvna, kovinska (ljevaonica, tvornica armatura), grafička industrija i turizam. Varaždin ima više kulturnih ustanova: Gradski arhiv (s građom XIII.-XIX. st.), Arhiv Čazmanskoga kaptola, fakultete. Održava se festival Varaždinske barokne večeri (od 1971.). Na križištu je magistralnih prometnica Varaždin-državna granica-Ptuj- Maribor (M3), Varaždin-Čakovec-mađarska granica-Nagykanizsa (M12), Varaždin-Koprivnica-Osijek (M3) i željezničkih prometnica Varaždin-Zagreb, Varaždin-Koprivnica, Varaždin-Čakovec-hrvatsko-mađarska granica, odnosno hrvatsko-slovenska granica.
Varaždin je jedno od najvažnijih turističkih središta cijele sjeverne Hrvatske. Brojni kulturno-povijesni sadržaji u gradu i njegovoj okolici te lijepa priroda varaždinskoga kraja osiguravaju posjet tijekom cijele godine. Urbana jezgra toga pravoga srednjoeuropskoga baroknoga grada, koji se često uspoređuje s Bečom, izuzetno je dobro očuvana. Stara gradska utvrda, središnji dio grada, brojni muzeji, galerije i zbirke te varaždinsko groblje, zaštićeno kao hortikulturni spomenik, glavni su turistički ciljevi. Središnji muzejski objekt Gradskog muzeja smješten je u Starom gradu i ističe se brojnim eksponatima vezanim uz povijest varaždinskoga kraja od pretpovijesti do danas. Valja spomenuti i jedinstvenu zbirku od nekoliko desetaka tisuća prepariranih kukaca, koju je prikupio Franjo pl. Košćec, smještenu u Entomološkom odjelu u palači Herzer. Posebnu važnost imaju brojne kulturno-zabavne priredbe. Među njima se osobito ističu Varaždinske barokne večeri - jedna od najvažnijih glazbenih priredaba u Hrvatskoj. Od ostalih priredaba značajne su Međunarodni festival puhačkih orkestara, Dani knjige (u listopadu) i dr. Jedan od zaštitnih znakova grada je varaždinska garda, tzv. purgari, koji su svojim lijepim plavim grenadirskim uniformama nazočni značajnijim svečanostima uz gradsku vijećnicu. U gradu su brojni i raznovrsni sadržaji namijenjeni sportu i rekreaciji, posebice u sklopu stadiona Nogometnog kluba »Varteks«, hrvatskoga prvoligaša. Rijeka Drava i Varaždinsko jezero pravi su raj za ribiče, a love se smuđevi, štuke, somovi, šarani i dr. Varaždinsko kulinarstvo veoma je poznato i priznato, a varaždinski klipići najrašireniji su i najjednostavniji specijalitet grada. Hajdinska kaša, purica s mlincima, štrukli, zlevka, jela od divljači, te odlično varaždinbreško vino i varaždinsko pivo Knaput, mogu zadovoljiti i najzahtjevnije sladokusce.
Povijest Varaždina 
U izvorima se prvi put spominje 1181. Današnje naselje postupno se razvijalo uz tvrđavu (Stari grad). Povlastice slobodnoga kraljevskoga grada stječe poveljom kralja Andrije II. 1209., a potvrđuje ih Bela IV. 1220. Potkraj XIV. st. tvrđava prelazi u ruke grofova Celjskih. Tijekom idućih stoljeća varaždinska utvrda promijenila je više gospodara, a po svojemu utjecaju na njezin razvitak ističu se Beatrica Frankopan, markgrof Juraj Brandenburški, te napose barun Ivan Ungnad, koji je preuredio i pojačao postojeće fortifikacije. Potkraj XVI. st. prelazi u posjed grofova ErdÂdyja, koji će tijekom idućih stoljeća obnašati dužnost nasljednih župana varaždinskih. Kulturna gibanja u Varaždinu najjače se osjećaju u doba reformacije i protureformacije. Dolaskom isusovaca otvara se gimnazija i Zakmardijev konvikt, grade se isusovačke crkve i samostani (početak barokizacije grada). U XVIII. st. Varaždin je sjedište brojnih hrvatskih velikaša Banske Hrvatske (Draškovići, Keglevići, Patačići, Sermage i dr.), a 1755. postaje sjedište upravnih institucija Banske Hrvatske, Banskog suda, Hrvatskoga kraljevskog vijeća (od 1767.) i Kameralne škole (1769.-72.). Požar 1776. uništio je velik dio grada i bio uzrokom što se sjedište upravnoga i političkoga života ponovno vratilo u Zagreb. Obnovljen nakon požara i danas je brojem kulturno-povijesnih spomenika najvažnije kulturno i umjetničko središte sjeverne Hrvatske.
Post je objavljen 20.10.2005. u 11:16 sati.