uskoplje
28.05.2010., petak
Ahd - nama
Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan daleke 1463. godine u Milodražu, između Fojnice i Visokog, turski sultan Mehmed II. Osvajač izdao je fra Anđelu Zvizdoviću, upravitelju Bosanske franjevačke kustodije, inače podrijetlom iz sela Zvizda kod Uskoplja, koji je zatražio slobodu vjerskog rada i ispovjedanje vjere katolicima u Bosni, svečanu povelju – ahd-namu – kojom je franjevcima zajamčio slobodu rada u “mom carstvu”, te obećao da se izbjegli fratri mogu slobodno vratiti: "Ni moje visoko Velicanstvo, ni moji veziri, ni moji sluzbenici, ni moji podanici, ni itko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijedja i ne uznemiruje. Neka nitko ne napada, niti vrijeda i ugrozava: ni njih, ni njihov zivot, ni njihov imetak, ni njihove crkve. Pa i to, ako bi iz tudjine doveli kojega covjeka u moju drzavu, da im je dopusteno..." Ovaj čin padanja ničice fra Anđela Zvizdovića pred sultana nikako nije posebna milost udijeljena samo Hrvatima, niti je to individualan čin dobro raspoložena sultana, nego je to proizvod šerijata, čin udjeljivanja milosti za obećanu pokornost. Mnogi ovaj čin smatraju po sudbinu hrvatskog naroda jednim od najvećih povijesnih činova, ali je to, isto tako, čin kojega se nikako ne smije idealizirati: on je ipak Hrvate u BiH sveo na nivo raje.  Slobodu i mir obećanu ahd-namom franjevci i katolici u Bosni uživali su, relativno, do dvadesetih godina XVI.st. |
27.05.2010., četvrtak
Na znanje ignorantima s Pantovčaka
Hrvatski književnik Hrvoje Hitrec na stranicama hakave.org izvještava o tribini HKV-a "Istina o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća" , a raspravljati o toj temi očito nije moguće bez spominjanja Uskoplja. Hitrecov tekst, ne samo zbog Uskoplja, prenosimo u cijelosti: U ponedjeljak, 24. svibnja, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Istina o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća". Tribina je održana u dvorani "Hrvatskoga slova", koja je bila prepuna zainteresiranih, kao što je to bio slučaj i sa svim tribinama HKV-a održanim u prvoj polovici ove godine – poradi uvijek zanimljivih i aktualnih tema. Zašto je ova tema aktualna, premda se radi o događajima (poglavito) od l990. do l995.? Zato što je krivotvorenje odnosa Hrvatske i BiH u ratnim godinama dosegnulo vrhunac upravo prije nekoliko tjedana, kada je nitko drugi do predsjednik RH pred parlamentom BiH optužio Hrvatsku za agresiju na BiH, ne posve izravno, ali dovoljno da se govor shvati upravo na taj način, kao što su ga istoga časa interpretirali u Srbiji (Vuk Jeremić, ministar vanjskih poslova), zadovoljni usput što Josipović u istom govoru nije imenovao pravoga i jedinog agresora – Miloševićevu Srbiju i Srbe u BiH koji su na crti projekta stvaranja Velike Srbije osvajali teritorije, uz najveće brutalnosti i etničko čišćenje. Tako se Josipović, koji pred očima hrvatske javnosti stvara na Pantovčaku novi Pokret za Jugoslaviju, ciljano pridružio cijeloj armiji krivotvoritelja bliske povijesti, koji se nalaze u medijima ali i u institucijama i kojima su ti falsifikati sredstvo za dostizanje cilja - općega balkanskog "pomirenja" koje na njihov način može biti samo lažno i zato opasno jer se temelji na lažima o jednakoj krivnji i stvara lažnu sliku o "građanskim ratovima." ONE MAN SHOW Budući da je general Ante Rosso bio spriječen, tribina HKV-a pretvorila se u one man show, to jest lavlji dio posla obavio je dr. Josip Jurčević, koji je već godinama duboko u temi, ne samo poradi činjenice da je napisao knjigu "Odnosi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1990.- 1995." Na tribini je, uz pomoć video-projekcija, dokumenata, analiza i vlastite zavidne elkovencije koja se ne gubi u detaljima, argumentirano, znanstveno dokazao da su stereotipi koji se pokušavaju nametnuti hrvatskoj javnosti bez ikakvih temelja, da Hrvatska i dr. Franjo Tuđman nikada nisu "dijelili Bosnu", da nikada nije bilo hrvatsko- muslimanskoga rata nego samo izdvojenih sukoba i da je Hrvatska vojska – kad god je bila na teritoriju BiH – ulazila na temelju međunarodnoga prava ili na temelju sporazuma sa službenim vlastima BiH.  Jurčević je knjigu napisao na prijedlog obrane generala Slobodana Praljka (koji se godinama, sam, bez pomoći hrvatske države, u pritvoru Haaškoga suda bori da dokaže istinu i o ulozi RH u ratnim zbivanjima u BiH). Kao ekspert, stručnjak, povjesničar, Jurčević je dvadeset sati odgovarao na pitanja u Haaškom sudu i izložio sve dokaze, pod prisegom da će govoriti istinu, što je i učinio. Njegova je ekspertiza trebala uvjeriti (nadajmo se da i jest) suce kako nikakvoga zločinačkog pothvata nije bilo od strane Praljka i ostale petorice optuženih Hrvata iz BiH (kojima su u optužnici dodani dr. Franjo Tuđman, Gojko Šušak itd. te svi znani i neznani – upravo kao i u sličnoj optužnici za Hrvate iz Hrvatske). Treba naglasiti i to da se ni Praljku ni ostalim optuženima ne sudi ni za jedna određeni zločin.Sudu je Jurčević prikazao dokumente koji potječu iz različitih izvora, hrvatske, bosanske, srpske i međunarodne. Ni u jednom dokumentu nema potvrde da je Hrvatska radila na podjeli BiH. ŠOKANTNO NEZNANJE Jurčević nije mogao odoljeti da na tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća ne progovori i o još jednom svojem iskustvu sa svjedočenja u Haagu. Premda je u trenutku kada je svjedočio, tužiteljstvo već bilo "duboko upućeno" u "predmet", pokazalo se da u Sudu malo znaju o povijesnom kontekstu, ali i da nemaju pojma ni o porijeklu "dokaza" s kojima barataju, pa je tako tužitelj predočio Sudu (i Jurčeviću) dokmente Republike srpske (ili kako se već tada zvala) uvjeren da su to dokumenti države BiH. A što tek ondje (ne) znaju o povijesti prostora koji je danas naziva BiH. Malo ili ništa, no možda ipak više od Josipovića i njegove udbaško-orjunaške družine na Pantovčaku, koje to i ne zanima. Možda znaju nešto više o devedesetim godinama, ali sumnjam. U svakom slučaju, trebaju znati ovo: od svršetka 1991. ključni akter u BiH bila je međunarodna zajednica, te na njezinu dušu padaju sve tragedije koje su se potom dogodile, a i planovi i podjeli Bosne (službeno izloženi) također su iz radionice "međunarodne zajednice". Mijenjanje tih planova, odstupanje, pogodovanje srpskoj agresiji i stvaranju velikoga "srpskog" teritorija u BiH kao dijela buduće Velike Srbije – slika je djelovanja prvenstveno europskih sila koje su bile (i ostale) naklonjene Srbiji. Je li Hrvatska prva priznala samostalnu BiH? Jest. Je li Hrvatska (Tuđman) nagovorila Hrvate u BiH da na referendumu glasuju za samostalnu BiH? Jest. Da nije bilo Hrvata, referendum bi propao. Je li Hrvatska, premda i sama četvrtinom (i više) okupirana, pomagala ne samo Hrvatima u BiH nego i muslimanima/ bošnjacima? Jest, i to na mnoge načine – politički, vojno, financijski. Znaju li Josipović i njegova klatež da su zapovjedništva Armije BiH bila (i) u Zagrebu, da je na teritoriju Hrvatske bilo mnogo baza Armije BiH, da su temelji Armije BiH izrasli u Hrvatskoj, koja je savjetom i djelom, školovanjem i novcem rađala tu Armiju BiH, da su hrvatski piloti dostavljali pomoć dijelovima Armije BiH u nedostupnim područjima, da je MUP BiH slao u Hrvatsku specijalce na obuku, te postoji dokument s imenima i prezimenima specijalaca (njih 436) koji su se obučavali u Hrvatskoj, o hrvatskom trošku. Znade li Josipović o potpisima na tim dokumentima, o Hasanu Čengiću i ostalima? Ne zna jer je obični ignorant i podupiratelj falsifikatora. Znade li da su pripadnici Armije BiH obučavani na petnaest lokacija, od Varaždina i Pule do juga Hrvatske? Znade li da postoji popis tih postrojba i kamo su upućivane? Znade li da su obučavanu piloti helikoptera itd. Kako je dakle Hrvatska, koja je činila sve navedeno, izvodila agresiju na BiH? (Usput rečeno: Sulejman Tihić, bošnjački član predsjedništva BiH, istoga je časa poklopio Josipovića, odmah nakon govora pred parlamentom BiH, priznajući de facto da bez Hrvatske BiH ne bi mogla biti obranjena, odnosno barem onaj dio koji je ostao muslimanima i Hrvatima, a zatim je Sulejman to isto ponovio u Zagrebu, kamo ga je Josipović pozvao da valjda na domaćem terenu smanji štetu, na što Tihić nije pristao.) GOLI GEOPOLITIČKI INTERES Je li Hrvatska bila samo dobrodušna humanitarka u svemu tomu ili je imala geolopitički interes. Naravno da ga je imala. Kada se pogleda zemljovid tih godina, razvidno je i posve neupućenom da je teritorij Hrvatske pod srpskom okupacijom posve povezan s teritorijem što su ga zaposjeli Srbi u BiH, odnosno da čine jednu cjelinu, jednu (rekli bismo) "državu" . Što bi bilo kad bi bilo – što bi bilo da je Hrvatska inzistirala na podjeli BiH? Istoga trenutka postavilo bi se pitanje slične situacije u samoj Hrvatskoj, dakle možemo reći: DA JE DOŠLO DO PODJELE BIH DOŠLO BI I DO PODJELE HRVATSKE, ergo – hrvatska država više ne bi postojala. Pa, sjetimo se malo toga vremena kada su Srbi bili na rukohvat do mora niže Zadra, kada se putovalo preko Paga a s njega preko krhkoga mosta koji je na jednoj traki imao ogromnu rupu (raketiran) itd. – tko bi tada mislio da podjelu BiH? Jurčević odgovara i na pitanje koje "muči" mnoge neupućene Hrvate. Oni, naime, više-manje znaju za sporazume Alija-Franjo na temelju kojih je Hrvatska vojska bila u BiH, ali zastaju kada se spomene situacija iz 1992. Pa zbog takvih eto razjašnjena: JNA je povlačila snage iz neokupiranih dijelova Hrvatske, povlačila se prema Bosni i iz Bosne je napadala Hrvatsku. Dakle, gledano potpuno formalno, Hrvatska je napadana iz BiH, agresija na Hrvatsku dolazila je dakle ne samo iz Srbije (i iznutra iz Hrvatske) nego i iz BiH, koja je već bila samostalna država, kakva bila da bila. I što da čini Hrvatska? Ona je po međunarodnom pravu imala pravo štititi se, a da bi to mogla morala je dijelom ući i na teritorij BiH. Da je to zatim i formalizirano, svjedoči Sporazum o prijateljstvu (Alija-Franjo) od srpnja 1992. ŠTO JE HVO ? Hrvatsko vijeće obrane, štovana klateži s Pantovčaka, nije bilo paravojska, bilo je sastavni dio Oružanih snaga BiH, koje su imale dvije komponente – Armiju BiH i HVO. Kako je došlo do sukoba između tih komponenata? Uzroke i opet treba tražiti izvan BiH i izvan Hrvatske, prvenstveno u onim (javno, službeno izloženim) planovima međunarodne zajednice o podjeli Bosne na tri republike, koji su planovi natjerali zaraćene da što prije "zaokruže" životni prostor, pri čemu su muslimanima/bošnjacima smetali Hrvati, ali i u spletkama (poglavito britanskim) koje su dovele do nepotrebnih sukoba, a u tim su sukobima počinjeni i zločini s obje strane. Britanci i Srbi u tomu su odigrali ključnu ulogu. Događalo se to 1993., no povijesna istina jest da ti sukobi NIKADA NISU BILI ŠIRIH RAZMJERA, da su bili kratkotrajni i lokalni, i da su u vrijeme sukoba u srednjoj Bosni istodobno odnosi Hrvata i Muslimana u zapadnoj BiH, Posavini i Tuzli bili gotovo idilični. Sam Tuđman je nastojao da se sukobi neodgodivo prekinu, a otišlo je u Bosnu i izaslanstvo Hrvatskoga sabora. Priča je završila u Ženevi, gdje su Izetbegović i Tuđman sklopili tajni sporazum o konfederaciji, koja je zatim (ne samo kao ideja) bila inkorporirana u Washingtonski sporazum, ali nikada nije realizirana. KAKO JE TO HRVATSKA UOPĆE MOGLA PODNIJETI ? Doista je pitanje o kojemu će razbijati glavu povjesničari u budućnosti: kako je Hrvatska, više nego četvrtinom okupirana, stalno pod srpskom (i crnogorskom paljbom), gospodarski teški ruinirana, kako je mogla prihvatiti i brinuti se o tolikom broju izbjeglica iz BiH, uz brigu o vlastitim prognanicima ( s okupiranih dijelova Hrvatske)? Iz današnje perspektive taj se herojski humanitarni pothvat čini gotovo nemogućim. Što kažu brojke? Da je u Hrvatskoj bilo 600.000 izbjeglica iz BiH, od toga 425.000 muslimana/bošnjaka te 175.000 Hrvata. I potom još sto tisuća, u svemu 700.000 izbjeglica. Istodobno i 250.000 prognanika. Milijuna ljudi trebalo je zbrinuti, a te 1994. u Hrvatskoj je bilo samo nešto više od milijun zaposlenih, blizu milijun umirovljenika i oko 250.000 nezaposlenih. Te uz to Hrvatska u to vrijeme NIJE BILA ZADUŽENA! To su ta zla i nevolje koje je počinila u BiH "hrvatska politika" u tim godinama, nepoštovani gospodine Josipović. Znadete li vi iz novoga Pokreta za Jugoslaviju da su liječnici u Hrvatskoj, da su medicinske sestre u Hrvatskoj imali u svojim bolnicama u Hrvatskoj 10.633 ranjenika iz Bosne i Hercegovine (sve o trošku Hrvata u Hrvatskoj), jeste li vidjeli muslimanske potpise pod ZAHVALNICAMA kojih je bilo toliko da su morale biti tiskane kao obrasci. Jeste li znali da su u Hrvatskoj djelovale 234 strane humanitarne organizacije, a samo tri nisu bile u korist BiH? Jeste li znali da je Protokol o suradnji BiH i Hrvatske potpisan upravo u vrijeme sukoba (lokalnih, dakle) HVO-a i Armije BiH i da su upravo humanitarne organizacije kao Crveni križ ali i Mešihat demantirale šire sukobe i ukazivale tko to pokušava posvaditi Hrvate i Muslimane? Jeste li znali da su djeca izbjeglica iz BiH mogla redovito pohađati hrvatske škole, ili su uključena u eksteritorijalno školstvo po bošnjačkom programu? I onda vi, Josipoviću, pričate prljave izmišljotine usred Sarajeva? Da ne govorimo o kulturnoj suradnji, a posebnoi o športskoj. LAŽI O STAROM MOSTU Čak i bezočni krivotvoritelji ne spominju više Stari most u Mostaru? Zašto? Zato jer je nedvojbeno dokazano da ga nisu srušili Hrvati, što je ustanovila skupina eksperata, od kojih su tri etnički Srbi a jedna Bošnjak. Most nije srušen paljbom s hrvatske strane, ispod mosta je bio fitilj a taj je uveden s lijeve strane Neretve, što je ekspertizom dokazano u Haagu. I od tada vlada šutnja oko mosta. Vlada i šutnja oko Trusina, gdje su muslimani počinili zločin nad Hrvatima, brojčano nekako nalik onome u Ahmićima, ali hrvatski mediji (po statistici) Ahmić spominju do sada oko tisuću puta, a Trusine 3 puta. RASPRAVA NA TRIBINI Sudjelovalo je mnogo nazočnih, no meni je ostala u oku slika čovjeka srednjih godina, Hrvata koji se borio u Uskoplju. Ispričao je što se događalo na terenu: muslimani, školovani i naoružani svim darovima koje su im dali Hrvati, jednoga su se dana odvojili i iskopali nove rovove –a cijevi okrenuli prema Hrvatima. Istu priču čuo sam od mnogih Hrvata iz BiH. No, to je bilo lokalno, valjda, na više lokacija. Ali i to se dogodilo, i to se događalo, i ništa ne treba biti zaboravljeno jer onda pati istina. (Hrvoje Hitrec) |
Poticaji gospodarstvu
Uzmi novce... Ministarstvo gospodarstva Županije Središnja Bosna danas je na stranicama Vlade ŽSB objavila tekst Javnog natječaja za odabir korisnika sredstava Poticaji gospodarstvu za 2010. godinu. I. PREDMET NATJEČAJA Predmet javnog natječaja je prikupljanje programa – projekata za raspodjelu sredstava sa pozicije 'Transfer za poticaj privredi“ utvrđenog Budžetom Srednjobosanskog kantona za 2010. godinu (“Službene novine Srednjobosanskog kantona”, broj 1/10) Ministarstvu privrede Srednjobosanskog kantona. Program utroška sredstava, s kriterijima raspodjele sredstava sa pozicije “Transfer za poticaj privredi” Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2010. godinu usvojila je Vlada Srednjobosanskog kantona na 74. sjednici održanoj dana 30.04.2010. godine, Odluka broj: 01 – 02 – 162/10 od 06.05.2010. godine. Nazivi projekata, mjere i aktivnosti svrstani su u slijedeće lotove: Lot 1 - Izgradnja poduzetničke infrastrukture Lot 2 - Poticaj udruženjima poduzetnika i obrtnika. Lot 3 - Poticaj za obrt (opstanak i razvoj tradicionalnih-starih zanata). Lot 4 - Poticaj turističko-ugostiteljskoj djelatnosti. Lot 5 - Poticaj za opstanak i rast subjekata male, srednje i velike privrede, Lot 6 - Poticaj za subvencioniranje administartivnih troškova kod registracije (otpočinjanja) obrta i subjekata male, srednje i velike privrede kao i administrativnih troškova kod izgradnje poslovnih-proizvodnih objekata, Lot 7-Izgradnja inovativne privrede (inovacije; uvođenje ISO standarda; osiguranje CE znaka; transfer znanja i tehnologija). Cjelovit tekst Natječaja pročitajte na stranicama Vlade Županije središnja Bosna www.sbk-ksb.gov.ba/ |
Na putu do zdravlja
Povodom 31. svibnja, svjetskog dana borbe protiv pušenja Povodom Svjetskog dana borbe protiv pušenja, Zavod za javno zdravstvo u suradnji sa Sportskim savezom Županije Središnja Bosna i Planinarskim društvom "Zabrđe" iz Viteza organizira, osmo po redu, pješačenje "S nama na putu do zdravlja", ovaj put do planinarskog doma „Zabrđe", općina Vitez.Pozivamo sve sugrađane, ljubitelje prirode, druženja i zdravlja, stare i mlade da se pridruže ovom lijepom i zanimljivom događaju. Pješačenje je planirano za 30.svibnja 2010. godine (nedjelja), sa polaskom iz Travnika, ispred Gimnazije, u 8:30 sati, autobusima do Poljana, općina Vitez, odakle će se laganom šetnjom uputiti prema Planinarskom domu „Zabrđe". Za sve sudjelovatelje ovog pohoda organiziran je besplatan prijevoz, vojnički grah i mnogo zabavnih igara. Polazak autobusom za sudjelovatelje iz Uskoplja je u 7:00 sati, ispred Hotela. |
26.05.2010., srijeda
I to je moguće: iz Uskoplja pješice hodočastio u svetište u Podmilačje, pa ga 5 puta opljačkao
Riječ je o Vjekloslavu Brnardi, rođenom 8. travnja 1975. u Bugojnu, i Mariju Zečiću, rođenom 26. rujna 1984. u Uskoplju - Gornjem Vakufu, a vijest je početkom mjeseca objavio Večernji list... Nakon četiri provale krađe u posljednja dva mjeseca u jedno od najvećih bh. svetišta, sv. Ive u Podmilačju, na cesti Jajce - Banja Luka, i to odvaljivanjem lokota s blagajne u koju vjernici ostavljaju svoje milorade u crkvi, policija je napravila zasjedu i prvo zamijetila crveni golf 3 hrvatskih oznaka ŠI-638-DH s dva nepoznata muškarca. Sumnjivci su prethodno kratko promatrali, pa pokrali crkvu, ali su ih potom zaskočili inspektori.Uspjeli su vozilom umaći, ali ne zadugo. Presreteni su u mjestu Lučina, pa je utvrđeno da se radi o Vjekloslavu Brnardi, rođenom 8. travnja 1975. u Bugojnu, i Mariju Zečiću, rođenom 26. rujna 1984. u Uskoplju/Gornjem Vakufu. Zanimljivo je da je Zečić lani bos pohodio ovo svetište kao vjernik, prepješačivši više od 70 kilometara. Pri pretresu vozila i sumnjivaca pronađen je sav ukradeni novac u raznim sitnim apoenima, a pregledom šireg područja i kliješta s kojima su izvršavali provale i lomljenje katanaca. - Ustanovljeno je da su prišli do ulaznih vrata crkve, a zatim je jedan od njih ušao u otključanu crkvu koja se, prema izjavi mjesnog župnika, ne zaključava. Naime, M.Z. je kliještima razvalio dva lokota na maloj metalnoj kasi dimenzija 25x20 i pokupio oko 60 KM kovanica kažu iz PU-a Jajce. |
25.05.2010., utorak
Mlakić sa Ištvančićem i Knezovićem
Još dva filma prema Mlakićevim scenarijima... Pri podjeli sredstava na drugom po redu natječaju Hrvatskog audiovizualnog centra, rezultati kojega su objavljeni u petak, projektu redatelja Branka Ištvančića pod naslovom Most na kraju svijeta dodijeljen je iznos od 4,5 milijuna kuna. Riječ je o filmu za kojeg je scenarij napisao uskopaljski književnik Josip Mlakić, a prema motivima vlastitog romana Čuvari mostova.Pored ovoga, po svemu sudeći, izgledno je još jedno snimanje filma po Mlakićevu scenariju. Naime, mostarski glumac Slaven Knezović planira stati s druge strane kamere. Portalu zagrebancija.com izjavio je: - Uskoro ću stati i s druge strane kamere jer sam osnovao vlastitu producentsku kuću Euro film, pa se želim okušati kao redatelj i producent. Moj prvi projekt bit će dugometražna crna komedija 'Jednom nogom u grobu' o babi iz Hercegovine kojoj u Zagrebu amputiraju nogu. Scenarij piše Josip Mlakić, audicija za glumce je u tijeku, a u naslovnoj ulozi najradije bih imao Mariju Kohn. |
Uskopaljski framaši u Fojnici
Uočnica Duhova u Fojnici Iščekivanje svetkovine Duhova, patrona samostanske crkve u Fojnici, ove godine je na poseban način bilo svečano. Naime, u subotu, 22. svibnja na večernju misu u Fojnici, uz fojnički puk koji redovno na uočnicu patrona dobro ispuni crkvu okupilo se dvjestotinjak mladih, članova FRAME iz Uskoplja, Bugojna, Busovače i Brestovskog.Fojnički framaši osjećali su se domaćinima pa su bili na raspolaganju fratrima u pripremi događanja ove večeri. Poseban razlog za prigodno slavlje jest taj što su župe fojničkog samostanskog područja ovaj dan izabrale kao dan promocije duhovnih zvanja. Tom prigodom došli su svi bogoslovi Franjevačke teologije iz Sarajeva zajedno sa svojim meštrima kako bi na svoj način progovorili o franjevačkom pozivu kao jednom od najljepših poziva. Gvardijan fra Nikica Vujica u svom srdačnom pozdravu pojasnio je puku ova događanja. Misu je predvodio pročelnik provincijskog vijeća za pastoral duhovnih zvanja, fra Mato Topić koji je naglasio današnju izuzetno veliku potrebu „otvaranje prozora Crkve za djelovanje Duha Svetoga“ u čemu veliku ulogu mogu činiti i sadašnji i budući franjevci koji će biti otvoreni za djelovanje Duha Božjega. Na kraju mise u kojoj je sudjelovalo 14 fratara meštar bogoslova, fra Marinko Pejić, govorio je o značenju instituciji Franjevačke teologije u Sarajevu u sadašnjem vremenu. Bogoslovi su pjevali na misi a nastup VIS „Jukić“ predviđen za poslije mise nije se dogodio zbog nepredviđenog olujnog djelovanja koje je već postavljene glazbene instrumente pred crkvom dobro natopilo kišom i te večeri ih učinilo neefikasnim za funkcioniranje. Ali, ni kiša ni nepredviđene smetnje nisu priječile da se bogoslovi, framaši i drugi mladi, okupljeni na ovo lijepo liturgijsko slavlje u Fojnici, lijepo druže u samostanskoj konobi i kroz to druženje dobru okrepu za sve, svjedoče ono zbog čega su došli, da progovore radošću mladenačkog susreta u kojem se moglo osjetiti da je i danas put svetoga Franje iz Asiza jedan od najsimpatičnijih izazova za mlade. Ivana Šimunac, FRAMA Fojnica |
24.05.2010., ponedjeljak
Ukraden automobil
Iz današnjeg policijskog izvješća: U toku noći 20/21.05.2010.godine prijavljeno je u Policijsku stanicu Gornji Vaku/Uskoplje da je ukradeno vozilo marke „Škoda-Oktavija“, registarskih oznaka 127-K-302, vlasništvo Blažević S. nastanjen u ulici Paloćki put općina Gornji Vakuf/Uskoplje a koje je bilo parkirano ispred zgrade stanovanja. Uviđaj su izvršili službenici Odjeljenja kriminalistička policije Policijske uprave Bugojno. Dalja istraga je u toku. |
21.05.2010., petak
Uskoplje u projektu Omladinske banke
Kratka vijest Općina Uskoplje, uz još devet novih općina iz BiH, priključila se je projektu Fondacije Mozaik "Omladinske banke", koje financijski podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Projekt "Omladinske banke" pokrenut je 2008. u saradnji s pet općina (Modriča, Mrkonjić-Grad, Šekovići, Tešanj i Zvornik), čiji su načelnici danas dobili zahvalnice za učešće u projektu. Deset novih općina u projektu su Doboj-Jug, Gornji Vakuf/Uskoplje, Kotor-Varoš, Kozarska Dubica, Novi Grad, Novi Travnik, Srbac, Šipovo, Zavidovići i Žepče. Cilj projekta "Omladinske banke" je da se poveća sudjelovanje mladih u procesima lokalnog razvoja ruralnih sredina kroz dodjelu bespovratnih sredstava projektima koje pokreću i vode mladi. Vlada Sjedinjenih Država je ponosna što može pomoći lokalne inicijative koje promoviraju uključivanje građana u proces donošenja odluka, što doprinosi i izgradnji BiH kao buduće članice Evropske unije, kazao je u obraćanju direktor Misije USAID-a u BiH Allan Reed. On je posebnu čestitku uputio direktoru Fondacije Mozaik Zoranu Puljiću, kome je Svjetski ekonomski forum nedavno dodijelio priznanje za društvenog poduzetnika godine u središnjoj i istočnoj Europi. Važnost investiranja u mlade je ogromna. Oni mogu biti značajan činilac u socijalnom razvoju svojih zajednica i promoviranju multietničkog dijaloga, kazao je Reed. Naglasio je da projekt "Omladinske banke" nije samo davanje grantova već i podizanje samopouzdanja mladih ljudi, učenje novih vještina i poticanje konstruktivnog dijaloga vlasti i građana. Direktor Fondacije "Mozaik" Zoran Puljić smatra da potpisivanje ugovora s deset novih općina znači veliki trenutak u razvoju projekta. Istaknuo je da će USAID pomoći "Omladinske banke" u narednom periodu sa 600.000 dolara, uz pomoć koju će dati općine. Naglasio je da se sada počinje s pravim radom, a novac za projekte na raspolaganju je već od sutra. |
19.05.2010., srijeda
Zločin u Kusonjama
Da se ne zaboravi...Na blagdan Male Gospe, 8. rujna 1991. godine, u selu Kusonjama kraj Bjelovara srpske snage masakrirale su 20 hrvatskih vojnika. U tom, prvom masakru u Domovinskom ratu, život je i izgubio i jedan Uskopljanin - Petar Grubeša. Ovo je mali spomen na njega.  PETAR GRUBEŠA10.02.1965. - 08.09.1991. Rođen u Uskoplju, BiH, od oca Franje i majke Janje. Oženjen, otac dvoje djece-sinovi Marko i Hrvoje. Pripadnik 105.brigade HV-a. Sahranjen 05.02.1992. godine na Novom groblju "Borik" u Bjelovaru. |
18.05.2010., utorak
Ana Topić s medaljom iz Ilijaša
Jedna, ali vrijedna... Karate klub "USKOPLJAK" na turniru u Ilijašu koji je održan 15. svibnja2010. sudjelovao je sa pet natjecatelja. Ovaj put u borbi za medalje nisu baš imali sportske sreće, no ipak su osvojili jednu medalju. Jedna ali vrijedna, bitno je da su svi natjecatelji u polufinalnim borbama pokazali veliku borbenost i za malo su im izmakle medalje. Svi karatisti zaslužuju pohvale i nadamo se da će nas nastaviti razveseljavati postignutim rezultatima. 1. ANA TOPIĆ - brončana medalja kate 2. FILIP SLIPAC - 4 mjesto borbe 3. IVANA HERCEG - 4 mjesto borbe 4. KRSTINA JURIČIĆ - 5 mjesto kate 5. IVAN TOPIĆ - 5 mjesto kate KK Uskopljak ima i svoj blog: http://karate-klub-uskopljak.blog.hr/. Uvjereni smo da će i on biti mjesto koje ćete svakodnevno posjećivati! |
Korijeni
Je li Milan Bandić podrijetlom iz Uskoplja? Prezimenjaci zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića su uglavnom Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Bandića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Uskoplje, gdje se svaki devedeseti stanovnik prezivao Bandić. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Bandića u oko dvjesto domaćinstava, a od sredine prošlog stoljeća njihov se broj udvostručio. Glavni migracijski pravci Bandića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda, Uskoplja i Nevesinja u grad u kojemu je Milan Bandić danas gradonačelnik."Dio je to teksta o podrijetlu hrvatskih političara (onih iz RH), a osim ovog dijela o podrijetlu zagrebačkog gradonačelnika, zanimljivo je, pogotovo u svjetlu aktualnih rasprava o glasovanju dijaspore, pogledati od kuda korijene vuku i drugi hrvatski političari. Više pogledajte na dalje.com |
17.05.2010., ponedjeljak
U Rami o psovci
Voditelji FSR iz Uskoplja u Rami U subotu i nedjelju, 15. i 16. svibnja u "Kući mira franjevačkog samostana Rama - Šćit" u organizaciji Bosanskog bratstva Kraljice Katarine održan je seminar za voditelje FSR, na razini Nacionalnog bratstva FSR Bosne i Hercegovine. Sudjelovali su 42 sudionika iz 16 bratstava: Uskoplje, Tomislavgrad, Široki Brijeg, Sarajevo - Bistrik, Posušje, Oćevija - Vijaka - Olovo, Humac, Zenica, Visoko, Rama - Šćit, Rumboci, Bučići, Livno, Tolisa, Gračac, Vitez.Moderator seminara, fra Mato Topić, duhovni asistent bosanskoga bratstva FSR, prvi dan seminara stavio je u tematski okvir "Psovka". Najprije je fra Pero Vrebac predvodio meditativno čitanje evanđeoskih tekstova na zadanu temu, a nakon toga fra Mato je održao predavanje na temu "Psovka". Poslije predavanja uslijedila je zanimljiva i korisna diskusija sudionika koji su naglasili kako je ovo tako važna a toliko zaboravljena tema susreta u našem narodu. Večernju misu i povečerje s krunicom predvodio je fra Pavo Vujica. Večernje druženje pripremio je ministar mjesnoga bratstva Ivan Šekelja u svojoj konobi gdje je sudjelovalo raspjevano bratstvo. Drugoga dana zaustavili smo se na temi: "Nacrt statuta Nacionalnog bratstva FSR Bosne i Hercegovine". Predavač je bila nacionalna ministra s. Nives Kanevčev. Rasprava na tu temu ukazala je na potrebu što skorije dorade nacrta statuta i potrebe članova vijeća mjesnih bratstava za upoznavanjem formalno pravnoga okvira djelovanja mjesnih i regionalnih bratstava. Pučku misu na kojoj su sudjelovali sudionici seminara zajedno s ramskim pukom predvodio je fra Sreten Ćurčić, duhovni asistent Hercegovačkog bratstva FSR. Nakon ručka i razgledanja muzeja vratili smo se u svoja mjesna bratstva zadovoljni dobro organiziranim seminarom i dogovorom o slijedećem ovakvom susretu u organizaciji Hercegovačkog bratstva FSR u Međugorju, u studenom ove godine. |
16.05.2010., nedjelja
Propovijed kardinala Puljića na misi zadušnici za pokojnog svećenika Antu Šarića
"Smrću se gasi jedna svijeća, ali se pali ona vječna koja se nikada neće ugasiti" Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić predslavio je, 14. svibnja u bogoslovnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu Misu zadušnicu za pokojnog vrhbosanskog svećenika dr. Antu Šarića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Osim najbliže rodbine od svećenika Ante ovom Misom se oprostilo sedamdesetak njegove braće misnika među kojima kolege profesori, članovi Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, poglavari i bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa te studenti i studentice kao i veći broj časnih sestara i vjernika. Propovijed kardinala Puljića donosimo u cijelosti sa stranica www.ktabkbih.net:Draga braćo misnici, dragi redovnici i redovnice, dragi bogoslovi, draga ožalošćena rodbino! Nalazimo se u crkvi sv. Ćirila i Metoda i prikazujemo ovu Svetu misu za dušu pokojnog profesora dr. Ante Šarića. Stojimo uz njegove zemne ostatke od kojih se opraštamo do mjesta gdje će čekati uskrsnuće mrtvih u njegovoj rodnoj župi Bistrica. Bog ga je pozvao uz svetkovinu Uzašašća Gospodinova u nebo. Još smo u liturgijskom uskrsnom vremenu. Pod tim svjetlom stojimo, molimo i prikazujemo Svetu misu za dušu našeg pokojnog profesora Ante. Svatko na svoj način prebire u mislima uspomene na pokojnog profesora Antu. Ujedno prebiremo misli i o smrti koja neminovno dolazi i 'gasi našu životnu svijeću' na ovoj zemlji kojom hodimo prema cilju. Smrću se gasi jedna svijeća, ali se pali ona vječna koja se nikada neće ugasiti. Ne možemo ne pomisliti i na tu stvarnost kojoj nitko nije izmakao. Na ovoj zemlji svatko ima svoje poslanje i svoj životni zadatak. Nama je s ljudima hoditi i za ljude raditi u duhu vjere i iz vjere. Sada gledamo profesorovo mrtvo tijelo te u mislima prebiremo učenje vjere o vječnosti, o vječnom životu i uskrsnuću mrtvih. Mi smo o istinama života i vječnosti govorili i naučavali ljudskim rječnikom kao i naš profesor Anto dok je predavao dogmatiku. Nakon smrti više to nije u slikama nego 'oči u oči' spoznajemo stvarnost bez vjere. Nakon smrti vjera prestaje, ali ljubav ostaje. Dok ovom životnom stazom hodimo i trajno učimo, ponovo nam je prebirati i razmišljati o najvažnijem predmetu koji valja svima nama položiti za vječnost. Zar ne da je to ona temeljna Božja zapovijed: “Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim i svom dušom svojom i svim umom svojim. Ljubi bližnjega kao sebe samoga” (Lk 10,27)? Tu školu valja trajno pohađati, a mjesto školovanja nalazi se pod Kristovim križem i na koljenima u molitvi i poniznosti. Bez molitve u školi križa nije moguće poći prvi korak ljubavi - praštanje. Nitko od nas nije pozvan niti je sposoban suditi i prosuđivati tajnu ljudskog života. To je Bog sebi pridržao. Zato, opraštajući se od pokojnog profesora i svećenika Ante, mi ponovo učimo pred tajnom života i smrti. Učimo prebirati i birati ono najvažnije u životu. Ponovo tražimo odgovore na tolika pitanja pred kojima ljudska pamet staje, ali vjera hodi dalje. Vjera ide u susret Gospodinu koji je uzašao na nebo da nam pripravi mjesto. Tamo gdje je On - čeka nas jer nas je izabrao i krštenjem k sebi prisjedinio. S posebnim osjećajima slavim ovu Misu kao ordinarij i upućujem ove pastirske riječi u Svećeničkoj godini. Pokojni Anto je već četrnaesti svećenik Vrhbosanske nadbiskupije kojeg sahranjujem u posljednje tri godine. Naglo se smanjuje brojka inkardiniranih svećenika. Ljudski gledano teško mi pada kada sahranjujem mlađe od sebe. Za Boga to nije mjerilo, ali čovjek ne može ne pogledati i tim ljudskim mjerilima. Nama svećenicima u ušima odjekuju riječi pape Benedikta XVI. izgovorene jučer u marijanskom svetištu u Fatimi kojima nas poziva na vjernost Isusu Kristu i vlastitome pozivu te da ujedinimo svoje snage i budemo brižljivi jedni prema drugima bratski se podupirući i živeći vjerodostojno. Danas slavimo svetog Mateja koji je izabran da bude s ostalim apostolima svjedok Kristova Uskrsnuća. Papa nas iz Fatime poziva i hrabri da i mi budemo takvi. Ovdje smo uz zemne ostatke pokojnog svećenika Ante da mu kažemo hvala na svemu što je svojim svećeničkim služenjem ugradio u ovu mjesnu Crkvu. Bog, koji vidi u tajnosti, neka mu bude nagrada u vječnosti. Hvala mu na riječima iz oporuke da svima oprašta. I mi stojimo uz njegov lijes moleći oproštenje i vjernički praštajući. Neka oslobođen od svih spona ovozemaljskih pođe u susret Onome kome je služio. Vidimo kako brzo prolazi tijek ovozemaljskog života. Neka nas ovaj sprovodni oproštaj u ovoj Svećeničkoj godini učvrsti u vjeri i vjernosti da svjedočimo nadu u život vječni i uskrsnuće mrtvih. Svaki oproštaj od pokojnog svećnika u nama treba probuditi zauzetost u molitvi i žrtvi odnosno apostolatu i svjedočenju kako bi Gospodin na mjesto pokojnoga svećenika pozvao i izabrao drugoga koji će s nama svjedočiti Uskrsloga i unositi nadu u ovaj život. S tom nadom u uskrsnuće mrtvih i život vječni, danas molimo i želim duši našeg profesora Ante: pokoj vječni daruj mu Gospodine! Amen! (kta) |
15.05.2010., subota
MISA ZADUŠNICA I SAHRANA POKOJNOG SVEĆENIKA ANTE ŠARIĆA
Nakon Mise zadušnice posmrtni ostatci svećenika Ante ispraćeni su u njegovo rodno mjesto Bistrica kod Uskoplja, gdje je, nakon svete mise u crkvi sv. Terezije od Djeteta Isusa, pokopan... Od pokojnog vrhbosanskog svećenika dr. Ante Šarića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, Svetom misom zadušnicom u bogoslovnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu 14. svibnja oprostilo se, osim najbliže rodbine, sedamdesetak njegove braće misnika među kojima kolege profesori, članovi Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, poglavari i bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa te studenti i studentice kao i veći broj časnih sestara i vjernika. Misu je predslavio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Izraze sućuti najprije je uputio rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Marko Zubak.U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić je podsjetio da je Bog pozvao svećenika Antu uoči svetkovine Uzašašća Gospodinova u nebo. „Na ovoj zemlji svatko ima svoje poslanje i svoj životni zadatak. Nama je s ljudima hoditi i za ljude raditi u duhu vjere i iz vjere. Sada gledamo tijelo pokojnog profesora i svećenika Ante te u mislima prebiremo učenje vjere o vječnosti, o vječnom životu o uskrsnuću mrtvih. Mi smo o istinama života i vječnosti govorili i naučavali ljudskim rječnikom kao i naš profesor Šarić dok je predavao dogmatiku. Nakon smrti više to nije u slikama nego 'oči u oči' spoznajemo stvarnost bez vjere. Nakon smrti vjera prestaje, ali ljubav ostaje“, istaknuo je kardinal Puljić podsjetivši da je vlč. Anto već četrnaesti vrhbosanski svećenik koji je preminuo u posljednje tri godine. „Ovdje smo uz njegove zemne ostatke da mu kažemo hvala na svemu što je svojim svećeničkim služenjem ugradio u ovu mjesnu Crkvu. Bog, koji vidi u tajnosti, neka mu bude nagrada u vječnosti. Hvala na riječima u oporuci da svima oprašta. I mi stojimo uz njegov lijes moleći oproštenje i vjernički praštajući uz molitvu da oslobođen od svih spona ovozemaljskih pođe u susret Onome kome je služio“, rekao je kardinal Puljić. Na kraju Mise izraze sućuti pokojnikovim sestrama Ljubici i Kati te braći Stipi, Ivanu, Pavi i Tomislavu kao i rodbini te kardinalu Puljiću i svim okupljenima uputio je dekan KBF-a u Sarajevu dr. Pavo Jurišić. Riječi sućuti uputio je i generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije preč. Mr. Luka Tunjić prikazavši ukratko životni put pokojnog svećenika Ante. Nakon Mise zadušnice posmrtni ostatci svećenika Ante ispraćeni su u njegovo rodno mjesto Bistrica kod Uskoplja-Gornjeg Vakufa gdje će, nakon Mise zadušnice u župnoj crkvi u Bistrici, biti sahranjeni u mjesnom groblju. Dr. Anto Šarić rođen je 12. studenoga 1949. od roditelja Joze i Anđe rođene Džalto u Bistrici, župa Bistrica kod Uskoplja-Gornjeg Vakufa. Osnovnu školu pohađao je u Uskoplju-Gornjem Vakufu, a sjemenišnu gimnaziju u Dubrovniku. Nakon odsluženja vojnog roka započinje 1969. godine studij teologije na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi koju završava 1975. godine. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1974. Od 1975. do 1976. godine obnaša službu župnog vikara u župi Travnik. Godine 1976. odlazi u Rim na specijalizaciju iz dogmatske teologije te stanuje u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Doktorirao je na teološkom fakultetu Papinskog Sveučilišta Gregoriana na temu: „Isus Krist prekretnica svijeta: Kristologija F. Gogartena“. Od jeseni 1982. pa do svoje smrti predaje dogmatsku teologiju na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, a predavao je i na Teološkim institutima u Sarajevu i Banjoj Luci od njihova osnutka do proljeća 1992. Također je predavao na Teološkom institutu u Mostaru od njegova osnutka do 1996. godine. Sudjelovao je na više teoloških simpozija i kolokvija. Član je Matice Hrvatske od njezina ponovnog osnutka, a bio je i njezin dopredsjednik, i glavni urednik lista „Hrvatska misao“ koji se uređuje i izlazi u Sarajevu. (kta) |
Franjevci u Uskoplju
Dogodilo se na današnji dan Prema jednoj nepouzdanoj povelji iz sredine 17. st. franjevci se na području Uskoplja prvi put spominju upravo na današnji dan, 15. svibnja 1406. godine. Tada je u njihovom samostanu u Veseloj Straži održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije kojom prilikom je za vikara izabran prvi Hrvat na ovoj službi, fra Marin Splićanin. Prilikom održavanja ovog navodnog kapitula franjevcima u Veseloj Straži bio je svratio i kralj Ostoja s pratnjom. Tom prilikom je pred novoizabranim vikarom i drugim franjevcima potvrdio Brajanu Ohmućeviću Grguriću i njegovim sinovima baštinska prava. |
14.05.2010., petak
Zadarski studenti u Uskoplju
Kratka vijestStudenti 1. godine Odjela za geografiju, Sveučilišta u Zadru, u okviru redovite terenske nastave, ovih dana obilazili su širi prostor općine Tomislavgrad, a osim ovog područja grupa od 30-ak zadarskih studenata, predvođena prof. doc. dr. Draženom Pericom i prof. Antom Šiljegom, planira obići i područje Kupresa, Uskoplja, Rame i Blidinja. |
13.05.2010., četvrtak
Preminuo je prof. dr. Anto Šarić
Uskoplje je izgubilo svog velikog sina Dana 12. svibnja 2010., nakon kraće bolesti, okrijepljen Otajstvima vjere, u 61. godini života i 36. godini svećeništva blago je u Gospodinu završio svoj ovozemaljski život vrhbosanski svećenik vlč. dr. Anto Šarić, profesor dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Svećenik Anto je preminuo u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu „Koševo“ u večernjim satima 12. svibnja.Misa zadušnica i ispraćaj bit će u crkvi sv. Ćirila i Metoda koja se nalazi u okviru zdanja Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, ulica Josipa Stadlera 7, u petak, 14. svibnja u 10:00 sati. Misu će predslaviti nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, veliki kancelar KBF-a u Sarajevu. Ukopni obredi započet će istog dana Svetom misom u župnoj crkvi u pokojnikovu rodnom mjestu Bistrica kod Uskoplja-Gornjeg Vakufa u 16:00 sati. Misu će predslaviti župnik vlč. Vinko Trogrlić , a nakon Mise uslijedit će ukop na mjesnom groblju Bistrica. (kta) Biografija Anto Šarić rodio se 12. studenoga 1949. u župi Bistrica. Osnovnu školu završio je u Uskoplju 1964., a sjemenišnu gimnaziju u Dubrovniku 1968. god. Nakon odsluženja vojnog roka započinje 1969. god. studij teologije na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, koji završava 1975. god. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1974. Od 1975. do 1976. god. obavlja službu kapelana u župi Travnik. Na specijalizaciju iz dogmatike odlazi 1976. god. u Rim. Doktorirao je na teološkom fakultetu Papinskog Sveučilišta Gregoriana na temu Gesů Cristo svolta del mondo. Cristologia di F. Gogarten. Od jeseni 1982. predaje dogmatsku teologiju na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji. Predavao je također na Teološkom institutu u Sarajevu, Teološkom institutu u Banjaluci od početka do proljeća 1992. te na Teološkom institutu u Mostaru od osnutka do 1996. god. Sudjelovao na više teoloških simpozija i kolokvija. Bio je urednik časopisa Matice hrvatske u Sarajevu "Hrvatska misao" i urednik više knjiga. Bibliografija Knjige - Gesů Cristo svolta del mondo. Cristologia di Fredrich Gogarten, Pars Dissertationis ad Lauream in Theologia Dogmatica, Pontificia Universitas Gregoriana, Romae 1983.; - Marija u vjeri kršćana, VVTŠ, Sarajevo 1987. (suautor); - Prezbiteri služitelji Božje riječi, VVTŠ, Sarajevo 1987. (suautor); - Tko je kršćanin? Poticaji za razmišljanje, Hrvatska uzdanica, Uskoplje 1999.; - Ruža na vjetru, Župa sv Male Terezije od djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003. (suautor). Neka od prevedenih djela - F. ARDUSSO, Što znači reći “vjerujem”, Crkva u svijetu, Split 1996.; - G. GOZZELINO, Anđeli - nevidljiva nazočnost, Crkva u svijetu, Split 1996.; - G. GOZZELINO, Tko je uistinu sotona?, Crkva u svijetu, Split 1996.; - C. POZO, Eshatologija, VKT, Sarajevo 1997. Članci - “Mir je djelo pravde”, u: Vrhbosna 1/1986, 6-11; - “Prezbiter - služitelj Božje riječi”, u: Više autora, Prezbiteri služitelji Božje riječi, VVTŠ, Sarajevo 1987., str. 87-110; - “Pučka religioznost i štovanje Marije”, u: Vrhbosna 3/1988, 17-23; - “Korona kao vid permanentne naobrazbe i suradnje pastoralnog klera”, u: Vrhbosna 4/1988, 41-46; - “Gogartenov pristup Isusu iz Nazareta, u: Crkva u svijetu 27 (3/1992), 124-141; - “Studij dogmatske teologije” u: Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890-1990., uredili P. SUDAR - F. TOPIĆ - T. VUKŠIĆ, Studia Vrhbosnensia 5, VVTŠ, Sarajevo - Bol 1993., str. 175-187; - “Krist - središte i cilj povijesti. Kristologija prvog dijela GS”, u: Crkva u svijetu 30 (1/1995) 60-69; - “Dogmatska teologija prema Optatam totius 16”, u: Crkva u svijetu 31 (3/1996) 291-303; - “Hodočašće mira”, u : Crkva u svijetu 32 (2/1997) 113-115; - “Isus kao Riječ Božja u teologiji F. Gogartena”, u: Crkva u svijetu 32 (4/1997) 328-340; - “Pred vratima trećeg tisućljeća”, u: Crkva u svijetu 33 (2/1998) 152-164; - “Kristološki temelji saborske nauke o Crkvi. Kristologija LG”, u: Crkva u svijetu 34 (1/1999) 7-19; - “Teologija i kultura”, u: Hrvatska misao 13 (4/1999) 182-192; - “Kršćanstvo kao kultura”, u: Hrvatska misao 17 (4/2000) 105-113; - “Teologija i iskustvo vjere”, u: N. A. ANČIĆ - N. BIŽACA (prir.), Iskustvo vjere danas. Zbornik radova teološkog simpozija Split, 22. listopada 1999., Biblioteka Crkve u svijetu, Teologija 10, Split 2000., str. 155-169; - “Teologija i kršćanski život”, u: Crkva u svijetu 37 (1/2002) 38-51; - “Visoka učilišta i nova humanistička kultura”, u: Hrvatska misao 27/28 (2-3/2003) 154-169; - “Teologija i crkvena praksa. Pogled iz perspektive sustavne teologije”, u: A. ANČIĆ - N. BIŽACA (prir.), Mjesto i uloga teologije u Crkvi i društvu, Split 2004., str. 63-93; - “Svećenik i kultura”, u: Crkva u svijetu 39 (4/2004) 508-520; - “Kršćanstvo kao kultura”, u: Vjesnik đakovačke biskupije, 2/2005, 104-106; - “Prošlost u sadašnjosti”, u: Hrvatska misao 34 (1/2005) 7-11; - “Pročišćavanje pamćenja - zadaća i izazov” u Povijest poziva na odgovornost. Mučenici i svjedoci vjere, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2007. (kbf / uskoplje.blog.hr) |
12.05.2010., srijeda
Povratak Bistričana
Vremeplov: ljudi i događaji... "Ušli smo u crkvu u Bistrici i jedva prolazili kroz nered. Mnoštvo gipsanih zavoja porazbacanih po podu i obješenih o lustere, o svašta na što su se mogli zakačiti. Puše nekakva vjetrina i ljulja ih sablasno kao u horor-filmovima. Vjetar kotura prazne limenke razbacane svuda po opustošenoj crkvi. S desne strane vide se tragovi paljevine. Na tlu su velike slike-platna, pogažena i nakvašena. Brončani Gospin kip ima gips na glavi: netko joj je razbio glavu pa je zamotao gipsanim zavojem! Zjapi prazan tabernakul. Razbijen. Drugi brončani kip (sv. Ivana) je bez glave. U prostoru ispovjedaonice ljudski izmet. Kor pun razbacanih gipsanih zavoja. Na fasadi župne kuće povelik natpis: `Za vas ovdje nema nafake’.21 U župnom stanu tragovi razvaljenih kauča i spaljenih madraca. U jednoj sobi vide se ostaci paljevine. Župnik (koji je ovdje bio prije godinu dana, a sada opet došao s nama) reče kako mu je onda komandant rekao kako nije znao da je to župnikova kuća, da je znao - dopustio nebi da je zapale. A on zna tko ju je spalio.  S nama je po devastiranoj crkvi hodao jedan dječak iz susjedstva. Rekao je da mu je ime Ibrahim i da će ubuduće čuvati crkvu "jer je ona Božja". Na fasadi piše: ‘Slavna 317. Brigada G.V. Bistrica boj. Armija BiH. Naslikan je i grb brigade..."Tako dr fra Ljubo Lucić opisuje uništavanje bistričke crkve u posljednjem ratu, a to što je on vidio bilo je samo dio onoga što je bistrička crkva pretrpjela, poput tekućeg kravljeg gnojiva kojim su upravo pred svetkovinu patrona župe bili premazani zidovi crkve (fotografija br 2.). No crkva, župna kuća i samostan časnih sestara u Bistrici danas su obnovljeni, a vremena koja smo pokušali približiti u ovom vremeplovu čine se tako daleko...    |
11.05.2010., utorak
Uhićeno deset osoba zbog krijumčarenja ilegalnih emigranata
Uhićeni su s područja Uskoplja, Tuzle, Živinica, Kalesije, Sapne i Zvornika Združene policijske snage Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) FBiH i ministarstava unutarnjih poslova Tuzlanske, Srednjobosanske županije i Republike Srpske, u sklopu predmeta Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH, izvršile su pretrese na više lokacija i uhitile deset osoba na području Uskoplja, Tuzle, Živinica, Kalesije, Sapne i Zvornika.Akcija je počela jutros u šest sati. Na mjestu događaja su postupajući tužitelj Tužiteljstva BiH i i šef Odsjeka za organizirani kriminal u MUP-u FBiH, koji koordiniraju rad policijskih djelatnika na terenu. Aktivnosti se provode u sklopu istrage Tužiteljstva BiH protiv osoba osumnjičenih za organizirano krijumčarenje ilegalnih emigranata, građana Bosne i Hercegovine, prema zemljama zapadne Europe, odnosno Francuske i Švicarske Konfederacije. Istraga Tužiteljstva BiH u ovom predmetu odnosi se na osobe osumnjičene da su u 2009. i 2010. vršile organizirano krijumčarenje državljana BiH, najviše s područja Podrinja, prema Republici Francuskoj i Švicarskoj Konfederaciji, za što je emigrantima naplaćivan iznos od oko 1.500 eura. Svih deset osoba uhićenih u današnjoj akciji bit će u zakonskom roku biti ispitano od postupajućeg tužitelja, nakon čega će biti odlučeno o podnošenju prijedloga za određivanje pritvora. Istragom se utvrđuje točan broj ilegalnih emigranata koji je prokrijumčaren na ovaj način. Sasvim sigurno se radi o više desetina osoba. Većina ilegalnih emigranata otkrivena je i vraćena u BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH. (Fena) |
10.05.2010., ponedjeljak
Javna rasprava o izdavanju okolišne dozvole za izgradnju MHE Voljevac
Poziv....MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA OBNOVE I POVRATKA KSB/SBK U SURADNJI SA "ELEKTRO GRUPA" D.D. JAJCE POZIVA SVE ZAINTERESIRANE, A POSEBNO UDRUGE RIBOLOVACA, UDRUGU PLANINARA, EKOLOŠKU UDRUGU, STANOVNIKE MZ PRIVOR, VOLJEVAC I OPĆINE GORNJI VAKUF - USKOPLJE DA UZMU UČEŠĆE U: JAVNOJ RASPRAVI O IZDAVANJU OKOLIŠNE DOZVOLE ZA IZGRADNJU MHE "VOLJEVAC" NA RIJECI VRBAS KOJA ĆE SE ODRŽATI U UTORAK 18.05.2010. GOD. U 13 SATI U SALI OSNOVNE ŠKOLE "VOLJEVAC" OPĆINA GORNJI VAKUF - USKOPLJE. SVI ZAINTERESIRANI MOGU DOBITI NA UVID DOKUMENTACIJU O OKOLIŠNOJ DOZVOLI U: - "ELEKTRO GRUPA" D.D. HRV0JA VUKČIĆA HRVATINIĆA 68 JAJCE - MINISTARSTVU PROSTORNOG UREĐENJA, OBNOVE I POVRATKA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA TRAVNIK, PRNJAVOR 16 ( URED 21. ) PRIJEDLOZI, MIŠLJENJA I SUGESTIJE U VEZI SA IZGRADNJOM MHE "VOLJEVAC" MOGU SE DOSTAVITI I PISANIM PUTEM NA ADRESU: MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, OBNOVE I POVRATKA KSB/SBK UL. PRNJAVOR 16 TRAVNIK I PUTEM E-MAIL: sbkpuop@bih.net.ba |
Budući sveučilištarci, javite se
Stipendije.... Hrvatska školska zaklada, najveća hrvatsko-američka organizacija za stipendiranje nadarenih studenata u domovini, koja je prošli mjesec proslavila 20. obljetnicu svoga djelovanja, i ove će godine stipendirati studente iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Stipendisti mogu postati uspješni maturanti gimnazija i srednjih škola, koji na jesen namjeravaju upisati prvu godinu studija na jednomu od hrvatskih sveučilišta a stipendija se automatski produžava na sve četiri godine studija ako izabranik zadovolji kvalitetom studija. Zainteresirani moraju, najkasnije do 30. svibnja 2010. podnijeti prijavu upravi zaklade te priloži popratnu dokumentaciju. Na prijavi – koju pišu kandidati - moraju biti navedeni sljedeći podaci: ime i prezime, spol, datum i mjesto rođenja, adresa prebivališta, naziv gimnazije ili srednje škole, naziv (najviše dva) fakulteta koje kandidat namjerava upisati (ako kandidat upiše fakultet različit od navedenoga u prijavi Zaklada zadržava pravo obustave stipendije), imena i zanimanje roditelja, imena i godine rođenja braće i sestara, hobiji, izvanškolske aktivnosti te posebna stručna znanja i zanimanja. Zaklada je utemeljena prije 20 godina a stipendira nadarene studente u domovini od 1994. Do sada je – zahvaljujući materijalnoj potpori zaklade – diplomiralo više od stotinu studenata na različitim fakultetima i danas pomažu razvoju svoje zemlje. Geslo zaklade je «Stvaranje lidera kroz obrazovanje» a temeljna misija – pomoći Hrvatskoj ulažući u mlade i sposobne ljude, koji će u budućnosti nositi njezin razvoj. Zakladu vode i potpomažu američki Hrvati drugog i trećeg naraštaja od kojih većina i ne govori hrvatski jezik ali želi pomoći napretku domovine svojih djedova. Više detalja na www.croatianscholarship.org (službene stranice zaklade) ili www.csf-hrvatska.hr (Web stranice Udruge stipendista CSF-a). Uz prijavu se prilažu sljedeći dokumenti (original ili kopija): fotografija; svjedodžbe svih razreda tijekom srednjoškolskog obrazovanja (uključujući samo prvo polugodište završnog razreda); kopija domovnice; kratak životopis (po mogućnosti na engleskome jeziku); potvrda iz koje je vidljivo financijsko, odnosno materijalno stanje obitelji; dokaz o eventualnim nagradama i priznanjima i eventualne preporuke. Prijavu s navedenim dokumentima treba dostaviti na adresu Hrvatske školske zaklade: Croatian Scholarship Fund, P.O. Box 290; 31 Mesa Vista Court, San Ramon, CA 94583; United States of America. Budući da svake godine zaklada primi i po nekoliko stotina prijava na natječaj, prednost pri odabiru će imati budući studenti izvrsnih ocjena i slabijeg imovinskog stanja. |
09.05.2010., nedjelja
"Vlada ŽSB radi nezakonito!"
Županijski odbor HDZ BIH Županije Središnja Bosna 7. svibnja 2010. godine održao je u Kiseljaku svoju XXV redovitu sjednicu ŽO HDZ BiH ŽSB prihvatio je informaciju o aktivnostima Provedbenog izbornog stožera u svezi radnih posjeta Općinskim organizacijama HDZ BIH općina Bugojno, Vitez, Kiseljak, Uskoplje i Fojnica. Po obilasku svih općina u Županiji ŽO HDZ BIH sagledat će potrebu dopune izbornog programa i izbornih ciljeva vezanih za specifičnosti provedbe izborne strategije HDZ BIH u ŽSB. Razmatrajući aktualnu političku situaciju u Županiji, Županijski odbor HDZ BIH traži od predsjednika Vlade KSB da čim prije završi imenovanje Josipa Kvasine, dipl. ecc. iz Kiseljaka na upražnjeno mjesto ministra Financija u Vladi ŽSB sukladno Ustavu i Zakonu o Vladi Kantona Središnja Bosna, te ne prihvaća odgovor predsjednika Vlade KSB na upućenu urgenciju. Županijski odbor HDZ BiH također od predsjednika Vlade traži da se Vladu dovede u zakonitost njezinoga rada. Županijski odbor HDZ BIH usvojio je informaciju o tijeku realizacije Međustranačkog sporazuma sa KO SDA o načelima zastupljenosti u tijelima vlasti na razini županije i jedinica lokalne uprave i samouprave po popisu pučanstva iz 1991. godine s ciljem uspješnijeg funkcioniranja lokalnih i županijskih vlasti sukladno ustavnim i zakonskim odredbama i izražava nezadovoljstvo trenutnim zastojem u provedbi istoga. |
08.05.2010., subota
OBILJEŽAVANJE 30-GODIŠNJICE MATURE
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas... Maturanti Gimnazije SŠC «Jura Mikulić»Gornji Vakuf-Uskoplje obilježavaju 30 godina od završetka mature, školska 1979/80 godina.Čast nam je da Vas možemo pozvati na obilježavanje 30 godina mature koje će se održati 5.6.2010.godine u Gornjem Vakufu-Uskoplju u restoranu Uskopaljski dvori sa početkom u 20,00 sati. Cijena po osobi je 45,00 KM u što je uključeno: aperitiv, meza, juha, salata, večera, pečena janjetina, kolač, muzika uživo i večera za profesore. Molimo sve zainteresirane da se najkasnije do 01.06.2010.godine jave Dubravki Kubat (mob. 063-430423), Zoranu Kubatu (mob. 063-370878) ili Alisi Hadžić (mob. 061-390842) radi potvrde rezervacije mjesta. Gore navedeni iznos možete uplatiti na račun Alise Hadžić broj 1537390813 otvoren u Hypo banci ili neposredno kontakt osobama. Radujemo se susretu sa vama. Gornji Vakuf-Uskoplje, 7.5.2010. Popis maturanata: 1. DANICA AREŽINA 2. MIRKO BATINIĆ 3. NEVENKA BLAŽEVIĆ 4. MILKA BRNIĆ 5. DUBRAVKA ĆURIĆ 6. JADRANKA ĐIKIĆ 7. ZORICA IVANKO 8. KENEDI JERKOVIĆ 9. MLADENKA KRAJINA 10. ZORAN KUBAT 11. MILJENKO KUNKIĆ 12. LJILJANA MIKULIĆ 13. IVANKA MILIĆ 14. STIPO NOVAKOVIĆ 15. KATICA PILIĆ 16. MIRKO PILIĆ 17. FINKA RAJIĆ 18. NEVENKA SIČAJA 19. KATA ŠARIĆ 20. MARIJA ŠENDA 21. ACO ALVIR 22. ILIJA ALVIR 23. BERNARDA BARNJAK 24. ŠTEFKA BATINIĆ 25. PAVKA BUDIMIR 26. LUCIJA HERCEG 27. BERNARDA JOZIĆ 28. FABIJAN JURINA 29. MIRKO/MIĆO JURLETA 30. SLAVICA JURLETA 31. IVICA MILIĆ 32. ANTO MIKULIĆ 33. MARICA NOVAKOVIĆ 34. MATO PERIĆ 35. DRAGAN ŠEKERIJA 36. NIKOLA VUKADIN 37. BRANKO VUKOVIĆ 38. ANTO ZEKO 39. KATICA ZEKO 40. BLAŽEN BATINIĆ 41. MARICA ZEKO 42. ZDENKO ČULJAK 43. ANA KOŽUL 44. ANĐELKA KRIŠTO 45. JANJA KRIŠTO 46. IGOR LJUBOVIĆ 47. ZORAN MATIŠIĆ 48. MILKA MILIĆ 49. ANTO MILOŠ 50. MARICA NOVAKOVIĆ 51. ZVONKO PERIĆ 52. IVANKA PRSKALO 53. PALMA PRSKALO 54. MIRJANA RADIĆ 55. MIROSLAV RADIĆ 56. LUCA ŠAIN 57. TOMISLAV ŠAKO 58. KATICA ZEKO 59. MARIJA ZEKO 60. LUCIJA BARNJAK 61. IVICA GRUBEŠA 62. MILENKO GRUBEŠA 63. ANKA JURINA 64. VESNA KUNKIĆ 65. TEREZA KUSTURA 66. RATKO MARINČIĆ 67. RUŽA MATAN 68. IVANKA MILIĆ 69. BRANKO PERIĆ 70. IVANKA PERIĆ 71. SLAVKA PILIĆ 72. SNJEŽANA PLEJIĆ 73. ANA RAJIĆ 74. KATA RAJIĆ 75. MATO SIČAJA 76. SLAVICA ZEKO 77. IVO LOZANČIĆ 78. LJUBAN ŽIVKO 79. MIRKO FRANJIĆ – MIĆO 80. ZDRAVKO BATINIĆ 81. ZDRAVKO GADŽA 82. SLAVICA BOŠNJAK 83. JOSIP JAMČIĆ 84. DOMINKO KUNKIĆ 85. LUCIJA PILIĆ 86. MARIJA PILIĆ 87. ZLATKO PUZIĆ 88. NEVENKA ŠARIĆ 89. LUCIJA ŠKORO 90. LJUBA ŠKORO 91. LUCIJA ZEKO 92. MARIJA ZEKO 93. RUŽICA ZEKO 94. MIRO BATINIĆ-ĆIVA 95. MIRO BATINIĆ-GAJA 96. STIPO BATINIĆ 97. PERO BILIĆ 98. LUCIJA BOŠKIĆ 99. BRANKA CRNJAC 100. BRANKO MATIJANIĆ 101. FRANJO MLAKIĆ 102. LJUBICA OREĆ 103. KATA REZO 104. ZDENKA ŠAPINA 105. JOSIP TRBARA 106. MARA CRNOV 107. LJUBICA BOŠNJAK 108. LJUBICA TRBARA 109. ABAZOVIĆ EHLIMANA 110. ABAZOVIĆ JASMINKA 111. AĐEMOVIĆ ADNAN 112. ČEHO ZAHIDA 113. DEMIROVIĆ NERMINA 114. DURADBEGOVIĆ ĆAMKA 115. FEJZIĆ MUHAMED 116. FILIPOVIĆ FAHIRA 117. IDRIZOVIĆ SENAD 118. KARAMUSTAFIĆ HAJRIJA 119. MRŠIĆ RAZIJA 120. VELE ZULEJHA 121. ZAHIROVIĆ MUSTAFA 122. GARAČA ABDULAH 123. KURBEGOVIĆ ŠEMSO 124. MURATSPAHIĆ SEFIR 125. ZAHIROVIĆ FEHIM 126. ZAHIROVIĆ VAHID 127. LJUTIĆ VASVIJA 128. ZEKOTIĆ BAKIRA 129. ČAUŠEVIĆ ENISA 130. ČIŠIĆ EMIRA 131. BEGOVIĆ HAMDIJA 132. BUKARIĆ SENADA 133. FILIPOVIĆ HAMDIJA 134. LJUBUNČIĆ VAHID 135. MAVRKOVIĆ ALISA 136. MILANOVIĆ MIHRET 137. MRŠIĆ AZEMINA 138. RIDŽAL MESUD 139. ŽDRALOVIĆ MERSEDA 140. ALIĆ NEVZETA 141. ČALKIĆ SENADA 142. ČAUŠEVIĆ EMSA 143. MAŠIĆ ALIJA 144. ŠEHIĆ MEHRIĐANA 145. AGIĆ ĐANŠAH 146. ALIBEGOVIĆ NIHAD 147. BEGOVIĆ SEVLIJA 148. BEŠIĆ ASIFA 149. ČAUŠEVIĆ HALIMA 150. GUDIĆ SENAD 151. MILANOVIĆ RASEMA 152. ŠABIĆ AMIR 153. ŠOŠIĆ ALIKAVAZ 154. ARNAUTOVIĆ SUAD 155. BUREK ORHANA 156. CRNIŠANIN EMINA 157. ČAUŠEVIĆ DERVIŠ 158. ŠOŠIĆ ZIBA 159. PIDRO NAIM 160. MILANOVIĆ NIHAD 161. BEŠIĆ HASAN |
07.05.2010., petak
MLADEŽ HDZ1990 USKOPLJE ZA ČIŠĆI I LJEPŠI GRAD
U susret izborima... Mladež HDZ 1990 Uskoplje je dana 6. svibnja 2010. god. organizirala akciju uređenja središnjeg spomen obilježja pogimilim braniteljima Uskoplja. U sklopu akcije mladež HDZ 1990 Uskoplje je očistila i uredila zelenu površinu parka te posadila cvijeće. Akcija mladeži je uvelike pozdravljena od građana koji su svjedočili istoj.Organiziranje ove akcije čišćenja pokazuje da je mladeži HDZ 1990 Uskoplje stalo do svoga grada i pozivaju građane G.Vakufa-Uskoplja u slične akcije jer uz malo truda možemo sačuvati naš okoliš čistim i zdravim. Mladež HDZ 1990 Uskoplje zahvaljuje svima koji su sudjelovali u ovoj akciji, potpomogli je bilo svojim prilogom ili radom, te na taj način pridonijeli da barem malo uljepšamo sliku G.Vakufa-Uskoplja. Spomenuta akcija je tek početak aktivnosti koje Mladež HDZ 1990 Uskoplje planira napraviti u skorijem razdoblju. (hdz1990 /uskoplje.blog.hr)   |
06.05.2010., četvrtak
Fra Bruno
Vremeplov: ljudi i događaji Fra Bruno Batinić rodio se 30. siječnja 1936. u Donjoj Ričici, župa Skopaljska Gračanica. Za svećenika je zaređen 15. srpnja 1962. u Fojnici. Mnogi ga u cijeloj Skopaljskoj dolini i danas pamte i pričaju o njegovu temperamentu, osobito njegovo inzistiranje na disciplini i pjevanju u crkvi. Tragično je završio 13. siječnja 1999. na otoku Hvaru. S automobilom je sletio u more u mjestu Jelsa. S njim su bili fra Tihomir Salapić i fra Augustin Tomas koji su uspjeli iz automobila izaći, isplivati i tako se spasiti. Fra Bruni to nije uspjelo, kad su ga ronioci izvadili, bilo je kasno. Na fotografiji: Fra Bruno u rodnoj Ričici |
05.05.2010., srijeda
Pregršt medalja u Uskoplje
Karatašice i karataši trenera Željka Šarića nastavljaju nas razveseljavati Karatašice i karataši KK Uskopljak nastavljaju nas razveseljavati svojim rezultatima. Nakon Konjica, Uskopljaci su nastupšili i na velikom međunarodnom karate turniru Ilidža open, održanog 2. svibnja 2010. godine. Pored natjecatelja i klubova iz BiH, nastupili su i karataši iz Crne Gore i Slovenije, pa je konkurencija, najblaže rečeno, bila veoma jaka. No,unatoč tomu karataši KK Uskopljak i sa ovog natjecanja donijeli su u Uskoplje pregršt medalja:1.ANA TOPIĆ-bronca kate,srebro borbe 2.FILIP SLIPAC-srebro borbe 3.IVANA HERCEG-5 mjesto kate 4.KRSTINA JURIČIĆ-5 mjesto kate 5.IVAN TOPIĆ-6 mjesto borbe |
04.05.2010., utorak
Poribljavanje Ždrimačkih jezera
Riba vrijedna 2500 KM Dana 23.04.2010. godine S.R.D. “VRBAS” G.Vakuf-Uskoplje izvršilo je poribljavanje ciprinidnih voda na ribolovnom području II, ribololovna zona IV.Poribljeno je Veliko jezero i Pasije (malo) jezero sa ribljom mlađi veličine 300-600 grama, od čega šarana 300 kg, amura 40 kg i tolstolobika 25 kg. Riba je nabavljena iz ribnjaka Prnjavor, ukupne vrijednosti 2500,oo KM, samo poribljavanje izvršeno je prema planu poribljavanja poropisanom u ribolovnoj osnovi a u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, uz prisustvo nadležnih inspekcija. Pored ovoga poribljavanja, Veliko jezero je u 12. mjesecu 2009. poribljeno i sa 1500 komada jezerske zlatovčice veličine 15-17 cm, kupljene u ribogojilištu TIP DEKORATIVA Prozor-Rama, u vrijednosti 500 KM. |
03.05.2010., ponedjeljak
Drugi kanonski pohod biskupa Dobretića
Dogodilo se na današnji dan Svoj drugi kanonski pohod, baš kao i treći, biskup Dobretić otpočeo je iz skopaljske župe i to upravo na današnji dan, 3. svibnja 1776. godine. U skopaljskoj župi zadržao se je do 8. svibnja. U to vrijeme skopaljski župnik bio je fra Petar Skalj, koji je zbog osmanlijskih zlostavljanja u kolovozu iste godine morao pobjeći u Slavoniju.Biskup je 3. svibnja slavio svetu misu na groblju na Paloču, gdje je krizmao 35 osoba. Slijedećeg dana ispitivao je tri u krivovjerju zastranile osobe, a 5. svibnja uputio se u Vilić Polje, gdje se potajno skupio katolički puk. Tamo je krizmao 88 osoba. Nakon toga zaputio se u Voljice gdje se nalazila župna kuća u kojoj je prenoćio. Narednog dana služio je svetu misu u Voljicu, gdje je krizmao 17 osoba i gdje je odriješio nekog Iliju Ivankovića, koji je bio prešao na pravoslavlje. 7. svibnja krizmao je još 3 osobe, ispitivao svećenike, pregledao crkvene knjige i druge župne stvari. Istoga je dana rješavao slučaj nekog Mihaela Marinovića i Marije Miačević. Dobretić bilježi i da je krajem ljeta 1776. godine počeo progon skopaljskih katolika i njihova župnika, koje su kajmekam Džafer-paša Čengić i Mustaj-paša Skopljak potvorili za pokrštavanje kćerke nekog skopaljskog spahije, koja je bila pobjegla s nekim Dalmatincem. Ovom prilikom bila su obješena četiri muškarca i jedna žena, a uskopaljski katolici morali su platiti i kaznu od 800 groša. Uz Osmanlije, katolike i njihove pastire tada je progonila i Srpska crkva. Biskup Dobretić zapisao je da su predstavnici Srpske crkve u progonima katolika "nadmašili i samog đavla"... (Škegro) |
02.05.2010., nedjelja
Veliki župni zbor iz Uskoplja u Fojnici
Preko Vranice Danas je u fojničkoj župi bilo izuzetno svečano; u goste su im došli pjevači Velikog župnog zbora iz župe Uskoplje, predvođeni s. Renatom Lizatović, voditeljicom zbora.. Oni su predvodili liturgijsko pjevanje u filijalnoj crkvi u Gojevićima, a po završetku sv. mise, koju je predvodio fra Tvrtko Gujić, gosti su obišli Samostan Fojnica. Fra Ilija Alandžak, samostanski vikar i ekonom, gostima je pokazao samostansku crkvu, muzej i knjižnicu. Potom je uslijedio ručak i druženje u konobi muzeja. Sestra Simplicija je u ime domaćina zahvalila gostima na dolasku te im predala prigodne darove. Gosti su bili oduševljeni prijemom i Fojnicom, te su najavli skori dolazak, za Duhove. Na koncu je bilo zajedničko fotografiranje i odlazak u grad Fojnicu, te u turističku agenciju Vrankamen, gdje su Uskopljani mogli nabaviti fojničke suvenire. Ne treba napominjati koliko je važna uloga liturgijskog pjevanja i sviranja. Takvo pjevanje nije ''moderno i zabavljačko'', nego skromno, ponizno i samozatajno, ali je zato prepoznatljivo za sve one koji znaju vrednovati rad voditelja, svirača i pjevača liturgijskog sviranja i pjevanja. Sestre Renata Lizatović i Simplicija Budimir s pjevačima, kao i svi voditelji i zborovi liturgijskog pjevanja, zaslužuju posebnu zahvalu za svoj rad u Crkvi. (fojnica-samostan.com / uskoplje.blog.hr)  |
01.05.2010., subota
Provedbeni izborni stožer ŽO HDZ BiH Središnje Bosne posjetio Uskoplje
Izbori dolaze... 27. travnja 2010. godine Provedbeni izborni stožer ŽO HDZ BIH Središnje Bosne imao je radni posjet OO HDZ BIH Uskoplje.Predsjednik ŽO HDZ BIH ŽSB Nikola Lovrinović, ujedno i predsjednik Provedbenog izbornog stožera nazočne je upoznao sa ciljevima Županijskog odbora za opće izbore 2010. godine i Izbornim programom i planom izbornih aktivnosti ŽO HDZ BIH Županije središnja Bosna. Predsjednik OO HDZ BIH Uskoplje Zrinko Tokić predstavio je plan aktivnosti općinske organizacije HDZ BIH Uskoplje te ukazao na potrebu realizacije prioritenih projekata u općini Gornji Vakuf-Uskoplje, a posebice projekte asfaltiranja regionalne ceste Gornji Vakuf-Uskoplje – Pavlovica - Novi Travnik i stavljanje u funkciju druge lokacije Doma zdravlja, te ostalih infrastrukturnih projekata. Provedbeni izborni stožer posjetio je Župu Uznesenja B.D. Marije kojom prigodom je župnik fra. Krešimir Vukadin članove Provedbenog izbornog stožera upoznao sa aktivnostima na restauraciji i obnovi župne Crkve te potrebe saniranja filijalne Crkve u Voljicu. Tom prigodom izrazio je zadovoljstvo posjetom i očekivanja odgovornog pristupa u obnašanju izabranih dužnosti. Predsjednik provedbenog izbornog stožera Nikola Lovrinović sa dužnosnicima HDZ BIH općinske i županijske razine posjetio je obitelj Bonić u naselju Ždrimci, koja je stalni korisnik i u stanju je socijalne potrebe. Uručivanjem simboličnog dara predsjednik Lovrinović iskazao je potporu uvođenju u prava i trajnog rješavanja skrbi za obitelj Bonić koja se unatoč svih teškoća zna nositi sa teškim životnim problemima. Radni posjet Provedbenog izbornog stožera općinskoj organizaciji HDZ BIH Uskoplje završio je polaganjem vijenca na središnje spomen obilježje hrvatskim braniteljima. (hdzbih.org /uskoplje.blog.hr) |
Židovi u Skopaljskoj dolini
Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 1. svibnja 1885. godine proveden je drugi popis stanovništva u BiH, od ukupno četiri, koliko ih je provedeno za vrijeme četrdesetogodišnje austro-ugarske uprave. Popis je vršen po nacionalno-konfesionalnom principu, a popisivana su sva naseljena mjesta, te stambeni objekti, stanovi, planinske kolibe, stočni fond i dr.Prema ovom popisu na području kotara Bugojno živjelo je ukupno 27.972 osobe i od prvog popisa izvršenog 1879. godine taj broj je veći za 2.434 osobe. Osim triju nacionalno-konfesionalnih zajednica na području Uskoplja pojavile su se i tri židovske kolonije s ukupno 55 članova. Židovi su živjeli u Bugojnu (22), u Tržićima (26) i u Donjem Vakufu (7). Na području kotara Bugojno 1885. godine živjelo je 12726 muslimana, 8499 Hrvata, 6692 Srbina i 55 Židova. (05) |
Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
-
-
uskoplje.blog homepage