Tučepski librić
petak, 08.01.2010.
Balans – disbalans – rebalans ’ Proračun
Zvuči kao dječja brojalica i rado bismo se šalili kad proračunska igra ne bi bila naša bolna stvarnost.
Proračun je temeljni akt iz kojega se iščitava što vlast stvarno radi i što namjerava uraditi. Sve ostalo su samo priče.
Jedan proračunski rebalans smo imali u rujnu, na 4. sjednici. Drugi na 5. sjednici u prosincu. Istodobno je usvojen i proračun za 2010. godinu s projekcijom do 2012.
I sve bi to bilo normalno – rebalans je nužnost kako bi se planirano uskladilo sa stvarnim. Stvarnim, a ne virtualnim.
Naime, oba rebalansa, kao i Proračun za 2010. vrte se na istoj prihodovnoj stavci:
– U 9. mj. Planirano je povećanje prihoda
u 2009. za 1 000 000 kn od poreza na
promet nekretnina, tj. prodaje Jadrana.
Tada smo to nazvali na vrbi svirala.
– U novom rebalansu nema toga prihoda,
smanjen je za 875 000 kn, povećani su
neki drugi prihodi pa je ukupno
smanjenje cca 500 000.
Nažalost, svirala ostala na vrbi!
Međutim to nije pokolebalo vlast te je ponovno nabildala novi proračun na točno 8.536.989 kn vjerujući da će ubrati porez na promet nekretnina od 1,7 milijuna kn (opet hotel Jadran)?
Tako se taj prihod od milijun kuna u 3 mjeseca pojavio, nestao, opet se pojavio. Što bi rekli: Sad ga ima, sad ga nema! Ili Malo bi, pa malo ne bi!
Možemo to nazvati sanaderizacijom tučepskoga proračuna. Jer nas neodoljivo podsjeća na ponašanje bivšega premijera, dr. Ive (uostalom, zaklinjali se u njega!) koji malo ne bi, pa opet bi. Ali ne bilo što, nego obavljao najmoćniju funkciju u državi!
No vratimo se proračunu i njegovim prihodima. O njima ovisi koliko će se raditi i ulagati. Stoga planiranje prihoda mora biti realno, ne izraz želja nego posljedica ozbiljnoga promišljanja i čvrstih činjenica.
Je li realno očekivati prihod od prodaje hotela Jadran?
1. Koliko su čvrste ponude mogućega investitora i na čemu se temelji vjerodostojnost ponude, ako je ozbiljne ponude i namjere i bilo. Voljeli bismo to znati. Pitali smo, i još čekamo odgovor.
2. Kada je Jadran kupio Čumak, nije bilo prihoda od poreza na promet nekretnina jer čovjek nije ni kupio nekretninu. Kupio je firmu, kompletan vlasnički udjel novostvorene firme Zlatarac. Bilo bi zanimljivo znati tko je sve sudjelovao u izdvajanju te firme iz Hotela Tučepi, poduzeća koje je prešlo u ruke J. Andabaka. I je li učinjeno sve da se to ne dogodio?
Samo od sebe se nameće pitanje: Hoće li sada novi investitor kupiti nekretninu (i platiti porez) ili udjele firme (bez poreza na promet nekretnina)?
Ako griješimo zbog nepoznavanja svih činjenica, ispričavamo se. Bit ćemo sretni ako se naša strahovanja pokažu neosnovanima.
