Toyanima
utorak, 17.05.2005.
|
spektkl nije samo skup slika; to je drushtveni odnos medju ljudima posredovan slikama |
- 13:23 - Komentari (5) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 16.05.2005.
spektakl
|
fetishizam robe,dominacija "vdljivih i nevidljivih stvari"nad drushtvom, dostize vrhunac u spektaklu, u kome sav stvaran svjet biva zamjenjen izborom slika projektovanih iznad njega, ali kojima ipak usojeva da se nametnu kao jedina stvarnost. |
- 12:50 - Komentari (2) - Isprintaj - #
petak, 13.05.2005.
zahvalio se ekskimu ("primitivno" idealno drustvo)
|
) ....jednom se Peter Freuchen zahvaljivao Ekskimu od kog je dobio dio mesa. Lovac se snuzdio , a Freuchena je brzo ispravio jedan stari covjek: "ne smijete se zahvaljivati za svoje meso, vase je pravo da dobijete dio. U ovoj zemlji nitko ne zeli zavisiti o drugima. Zato ne postoji nitko ko daje ili dobiva poklone, jer tako covjek postaje ovisan. Poklonima se stvaraju robovi isto kao sto se bicem stvaraju psi." Rijec poklon ima primjese milostinje a ne uzajamnosti.... |
- 02:32 - Komentari (1) - Isprintaj - #
četvrtak, 12.05.2005.
egzistencijalna kontradikcija
|
Savremeni covjek mase izoliran je i usamljen,iako je dio gomile: on ne posjeduje uvjerenja koja bi mogao djeliti s drugima, vec samo parole i ideologije koje mu pruza medij komunikacije. sta mislite da li je doista tako? |
- 13:21 - Komentari (3) - Isprintaj - #
utorak, 10.05.2005.
kakav dan!!!!!!!!!!!!!!!!!!
|
Joj kakav dan,sta sam sve radiala danas… Probudila sam se I otisla u vc da iskenjam jedno ogromno govno. To mi je jako tesko palo I oduzelo mi mnogo mog dragocjenog vremena. Zatim posto nisam znala sta da radim pustila sam pornic I drkala I izdrkavala se do besvijesti. Onda sam otisla na kafu kod frendice I gledala u njene sise dok mi je lakirala nokte. Sve bi bilo sjajno da nisam morala ponovo u vc zbog te proklete kafe.Ali bas zgodno mogla sam I njoj pokazat moje velicanstveno govno od pola metra I 2 kg. Ona se odusevila I onda smo zajedno drkale I zvale smo nase ostale frendice da podjelimo sa njima svu nasu radost I orgazme. Kasnije sam saznala da ja nisam jedina koja ima tako prekrasan izmet. Mnoge su prenjele na mene svoje ekspresije I inpresije sopstvenog izmeta . Cak su mi neke rekle da se ne mogu kontrolisati dok spavaju I da tada izbacuju mozda I ponajbolje primjerke !!!!!!!!! Jako uzbudljivo prijepodne . onda sam posla u soping I kupila si cipele. Prekrasne su!!! Roze boje sa malom stiklicom I jednom prekrasnom masnicom I otvorom za nokte koje mi je frendica divno islikala leptirice I reptilice. Kad sam dosla kuci uzivala sam u ljepoti mog govneta (naravno nisam mogla pustiti voda da ga odnese ) I mojih 197543-im po redu novim cipelicama. Morala sam ih uvaljati u velicanstveno govno (da ostavim svoj pecat) I prvo sam ih olizala a zatim do kasno u noc sam setala gore-dolje po sobi ispred ogledala I napokon legal ne skidajuci ih. Nisam mogla a da vam sve ovo ne ispricam pa sam se probudila . |
- 01:15 - Komentari (1) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 09.05.2005.
tebi
|
evo ti jastuk pun mojih snova udahni slbodu utoni u oblake. izvucicu iz sebe sve pahuljaste misli i prosucu ih po tebi da se njezno tope. ogrnucu te tishinom, uspavacu te toplinom, prbudicu te istinom. |
- 01:24 - Komentari (1) - Isprintaj - #
petak, 06.05.2005.
O vremenu
|
Vrijeme je za nas problem,ustreptao I zahtjevan ,u metafizici mozda I najvazniji,vjecnost,igra ili iscrpljujuca nada. Vrijeme pokretna slika vjecnosti, I to je tek jedno saglasje koje nikoga ne razuvjerava da je vjecnost slika sazdana od materije vremena da bi se predugo zivjelo potrebno je nesto vise od vremena (bukovski) |
- 00:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #
četvrtak, 05.05.2005.
gete
|
Dodje mi cesto da grudi sebi razderem,da lobanju sebi razbijem,zato sto covek coveku samo tako malo moze da znaci. Ah , ako ljubav,radost, toplota I slast ja sam sobom ne nosim nece mi ih drugi dati;a ja sa srcem punim blazenstva,necu drugoga usreciti ako on stji hladan I bez snage…. (verter gete) |
- 02:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 02.05.2005.
Mudrovanja
|
Sto sam covjek, To djelim sa drugim ljudima. Sto vidim I cujem I jedem I pijem, To sve zivotinje cine slicno. Ali to da ja sam ja- samo je moje, To pripada meni I nikom drugom; Nijednom drugom covjeku , Ni andjelu ni bogu-osim toliko koliko sam S njime jedno. (eckhart) Dusha ima kostur –a to susjecanja -slabici ne mogu biti iskreni-(maxims) -moram da pripadam necemu izvan sebe da bi pripadao sebi(konstantinovic) -budite svetiljka sebi samima. -budite vlastiti oslonac. -ravnajte se prema istini u sebi kao prema jedinoj svetiljci (budha) |
- 23:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #
. Što je to animacija?
|
FAQ (frequently asked questions - često postavljana pitanja) za početnike 1. Što je to animacija? Animacijom nazivamo tehniku koja skup slika (emitiranih jednu za drugom velikom brzinom) prikazuje kao pokrete. Svaka slika stoji u zasebnom okviru (frame). Efektna animacija prikazuje između 15 i 30 okvira u sekundi. 2. Što je to crtani film? Crtani film je takav film koji je nastao snimanjem crteža (crtanih ljudskom rukom ili na računalu). Crtani film nije bilo kakva animacija, već mora imati radnju. 3. Je li crtani filmi animirani film isto? Pa, zapravo i jest. Jedina razlika je što je animirani film širi pojam i obuhvaća i druge tehnike osim crtanja (npr. oblikovanje plastelina, lutaka itd.) 4. Kako nastaje crtani film? Vrlo teško :) Za napraviti jedan dobar crtić potrebno je uložiti puno truda, vremena i novaca, zato se on uglavnom proizvodi u specijaliziranim studijima. Najprije scenarist (ili više njih) smisli zanimljivu radnju koja će se odvijati u crtiću. Potom se okupljaju animatori (danas je nezamislivo da samo jedan čovjek radi taj posao!), te po sistemu tvorničke trake svaki radi svoj dio posla. Obično glavni animatori osmišljavaju likove i crtaju glavne kadrove, a sporedni crtaju slike između kadrova koje prikazuju pokret. Kada su sve slike nacrtane, one se fotografiraju jedna po jedna. Iako je ovo najlakši dio posla, prilično je dugotrajan - za crtani film koji traje pola sata potrebno je snimiti i do 45 tisuća slika! Fotografije se tada montiraju na filmsku traku, na kojoj još jedino fali zvuk. Profesionalni glumci, obično specijalizirani upravo za sinkronizaciju animiranih filmova, čitaju scenarij u skladu sa pokretima likova na filmu. Kada je sve snimljeno na trku - TADAAA! - film je spreman za prikazivanje! 5. Kako to da vidimo pokret a ne svaku sliku posebno? Zbog tromosti oka. To je osobina koju imaju neka živa bića, a neka nemaju. Pčele, na primjer, imaju izvrsno brzo oko i vidjeli bi svaku sliku zasebno. Ljudsko oko ima osjet za boje i percipira prostor, ali je malo usporeno. Ipak, to nije nikakva mana, jer zahvaljujući toj osobini gledamo filmove. Tromost oka nam omogućava da umjesto serije odvojenih slika vidimo da se slika miče, ako se slike izmjenjuju brže od 16 okvira (frameova) u sekundi. Danas se filmovi u kinu vrte brzinom od 24 slike u sekundi (a postoji i novi sustav snimanja MaxiVision 48 koji snima 48 okvira u sekundi), na videu 25 ili 29,97 slika u sekundi, a crtani filmovi koriste posebnu tehniku od jednog crteža u dva okvira, tako da svaki crtež vidimo (ali ga ne raspoznajemo kao zaseban) dva puta. Iako se radi o frekvenciji od 12Hz, sasvim dobro vidimo pokret. 6. Ja želim jednog dana raditi crtiće, zar je zbilja tako teško? Nije toliko teško da to netko tko stvarno voli svoj posao nebi mogao raditi. U Hrvatskoj postoji Akademija filmske umjetnosti i studija za animaciju, tako da se sve informacije o mogućnosti zaposlenja mogu saznati iz prve ruke. 7. Koja su studija za animaciju u Hrvatskoj? Zagrebfilm (Zagreb) i ŠAF (Čakovec). Zagrebfilm je studio sa dugom tradicijom i uspješnim radom (njihov crtani film Surogat dobio je Oscara 1961. za najbolji crtani film), a ŠAF je zapravo škola animiranog filma, što znači da bi svi koji žele biti animatori trebali ondje naići na otvorena vrata. 8. Gdje u svijetu postoje studija koja se bave crtanim filmom? Svugdje u svijetu :) Ipak, najuspješniji crtani filmovi dolaze iz SAD-a i Japana. Među linkovima možete potražiti adrese službenih stranica najpoznatijih studija, te tamo naći sve informacije o njihovom radu. 9. Koji su poznati ljudi u industriji crtanog filma? Walt Disney, Chuck Jones, Winsor McCay, Osamu Tezuka, Hayao Miyazaki, William Hanna, Joseph Barbera, Dušan Vukotić... 10. Kakve sve vrste animiranog filma postoje? Postoje oni "klasični", crtani filmovi. Oni su crtani rukom na papiru ili u današnje vrijeme na računalu, koje je znatno unaprijedilo razvoj animacije. Dalje, postoje filmovi koji nastaju modeliranjem objekta. Uzme se objekt (lutka, komad plastelina...) i mijenja ga se i pomiče te se svaki od tih malih pomaka fotografira. Tom tehnikom uglavnom se bave studija u Češkoj, Slovačkoj itd. 11. Kakvi žanrovi crtanog filma postoje? Kakve god možete zamisliti! Postoje avanture, komični crtići, romantični crtići, znanstvena fantastika... Postoje i "crtići za odrasle" čiju tematiku možete pretpostaviti. Dakle, sve što vrijedi za igrani film, vrijedi i za crtani - na filmu je sve moguće! ^_^ 12. Što je anime? Hm, tu smo dakle ^^ Ukratko, anime je naziv za japanski animirani film. Riječ potječe od europskog naziva za animaciju (iz engleskog ili francuskog jezika). Anime se ne razlikuje bitno od zapadnjačkih crtanih filmova, osim što ima karakterističan izgled likova (npr. velike oči koje su prepoznatljiv simbol i ljudi koji ne znaju što je anime obično kažu "a to su oni s velikim očima") i duboke, često komplicirane i emocionalne priče. Anime su specijalizirani na dob i spol gledalaca, što zapravo svjedoči o razvijenosti i komercijalnosti industrije crtanog filma. Postoje razni žanrovi, a neki od njih su posebno klasificirani na filmove za dječake (shonen) i za djevojčice (shoujo). Posebni žanrovi postoje i među hentai-ma - erotskim crtanim filmovima. Za više informacija svakako pogledajte opsežni i detaljni anime FAQ koji su sastavli hrvatski anime fanovi ^_^ 13. Kada je nastao crtani film? Tvorac prvog animiranog filma je Emile Reynaud, a prikazan je 28. listopada 1892. godine. Za više informacija o povijesti crtanog filma pogledajte sekciju povijest. 14. A strip? Nije li to povezano sa crtanim filmom? Jest, i to vrlo blisko. Mnogo je likova sa stranica stripa prešlo na TV ekrane i obrnuto. Film i strip razvijali su se istovremeno i utjecali su jedan na drugoga. Ipak, strip je opširna i složena priča za sebe i ovdje neću duljiti o njemu. Ako vas zanima strip, pogledajte Hrvatsku interaktivnu enciklopediju stripa ili navratite za koji tjedan kada ću uploadati svoju maturalnu radnju na temu stripa (u PDF formatu). Radnja ima između 20 i 30 stranica i vjerojatno će sadržavati sve bitno što biste o stripu htjeli znati. 15. Ali, ali ali... ja želim saznati još o crtanom filmu! Odlično! Pogledajte ostale stranice CRTE! Preporučam povijest, arhiv i - ako ovdje ne nađete sve - linkove do ostalih stranica o crtanom filmu. Ovaj FAQ je nov i prilično štur, popravit će se s vremenom, da bi i oni koji znaju ponešto o crtanom filmu ipak saznali nešto novo. Ako znate engleski jezik, svakako preporučam da pogledate Wikipediu, jer sadrži brojne informacije i meni samoj je bila koristan izvor. copyright © CRTA 2004. sva prava pridržana Ritam je pojava ili kvaliteta koja obuhvaća zaista sve u prirodi - od kretanja najsitnijih čestica materije do gibanja nebeskih tijela, od otkucaja srca do promjena u psihi. Kako ritam obuhvaća sve što postoji u prirodi , tako on leži i u umjetnosti,a onda i u filmu gdje je jedan od osnovnih uvjeta organiziranja filmskih zapisa u cjelinu djela. Ritam je važan ekspresivni elemenat u filmu koji predstavlja izmjenjivanje ili ponavljanje nekih pojava, njihovo ubrzavanje ili usporavanje, pojačavanje ili slabljenje u kretanju ili toku. Razlikujemo ga od tempa koji označava brzinu kojom se nižu pojedine jedinice filma. Filmski ritam, kao i ritam plesa i glazbe, integrirajući se sa ostalim elementima strukture filma obuzima gledaoca, stvara i mijenja njegova raspoloženja, pojačava ili smanjuje dramsku napetost , određuje doživljaj, efekt , pa i smisao koji autor želi stvoriti. Len Lye: slikanje na celuloidu Tri su osnovna načina postizanja ritma u filmu. To su kretanje same kamere, montažno ritmička izmjena kadrova, te kretanje( ritmički sadržaj) koje se postiže unutar kamere. Pokretom kamere vodi se interes gledatelja i prati zbivanje u prizoru. Pod pokretom kamere smatramo panoramu (švenk), vožnju ( koja može biti prema naprijed, natrag i bočna), kameru na kranu, kameru iz ruke i steadycam. Svi kadrovi u kojima se kamera kreće su dinamični. Ritam filma montažom postiže se izmjenjivanjem kadrova različitih sadržaja, te promjenom dužine pojedinog kadra. Kraći kadrovi koji su karakteristićni za akcijske filmove imaju pojačan ritam i djeluju na emocije, dok dulji kadrovi djeluju usporeno ali realističnije jer prikazuju radnju u njenom tijeku. Zbog toga se često u dužim kadrovima koristi vožnja kamere u različitim pravcima, čime se postiže ritam unutar kadra. Kretanje unutar kadra može biti ritmički oblikovano samim rasporedom objekata i osoba unutar kadra, njihovim međusobnim odnosima i interakcijama, kretnjama, plesom itd. To kretanje još više se može naglasiti glazbom, šumovima ili ljudskim govorom, koji su također bitan dio ritmičke strukture filma. Glazbena pratnja posebice ima važnu ulogu u animiranom filmu gdje dinamizira kretanje crteža i stvara cjelokupni vizualno-auditivni ritam filma. U eksperimentalnim filmovima rezovi, pokret kamere i kretanje unutar kadra podređeni su ili suprotstavljeni ritmu određene glazbene partiture ( npr. kratki filmovi Vorkapicha ''Šuma šumori'' po Wagnerovo i ''Fingalova pećina'' po Mendelsohnovoj glazbi.) U apstraktnim filmovima ritam veže pažnju gledaoca uz snimljeni prizor, a ritmičko povezivanje apstraktnih formi i kolorističkih detalja prerasta u temu i sadržaj djela. Len Lye, britanski redatelj, crtač i animator prvi koristi rijetku tehniku slikanja direktno na vrpci i javno prikazuje neobičan rezultat. Njegovim djelom '' Colour box'' u kojem zaokupljen idejom '' kinetičke umjetnosti'' i pokreta eksperimentira ritmizirajućim plesom boja i oblika prema odabranoj glazbi započinje moderno doba eksperimentalne animacije. Ubrzo mu se pridružuje kao njegov nasljednik Norman McLaren koji je realizirao velik broj filmova naglašenog ritma u kojima pokreće predmete i ljudske likove npr. ''Susjedi'', te ''Priča o stolcu''. Također eksperimentira vizualnim i podsvjesnim , nanoseći grafičke i slikarske otiske izravno na vrpcu u filmovima '' Begone dull care'' , '' Blinkity blank'', '' Sinchromy''. Tehnikom višestrukog ponavljanja dvostrukih ekspozicija i pretapanja stvorio je ritmizirana autentična djela '' Pas de deux'' i '' Narcissus'' . Norman McLaren: Pas de Deux Nakon što smo definirali ritam i teorijski objasnili kako i kojim ga se filmskim izražajnim sredstvima postiže, pogledajmo kako to izgleda na primjerima dvaju filmova. Prvi je kratkometražni animirani film Dušana Vukotića '' Koncert za mašinsku pušku''. U filmu je kontinuirani ritam postignut na sva tri načina ( montažom, kamerom i glazbom). Najizraženiji elemenat je glazba koja je podloga svim zbivanjima unutar kadra. Ona prati pokrete likova, staje kada se oni prestanu kretati, te nas uvodi u novi kadar. Gotovo da se ne možemo odlučiti prati li glazba radnju ili obrnuto, radnja glazbu. Kamera je uglavnom statična, dok su zbivanja unutar kadrova dinamična. Kada se kamera pokrene, uvijek je ta promjena popračena promjenom glazbe ili ritma. Najčešće korišteni pokreti kamere u ovome filmu su panorama (švenk), bočna vožnja i zumiranje ( odnosno odzumiravanje). ( Ovdje je potrebno napomenuti kako kada govorim o pokretima kamere u animiranom filmu, pod time podrazumijevam samo naš osjećaj da se kamera kreće,a ne stvarni pokret jer je to nemoguće). Kadrovi su brzi i ritmično se izmjenjuju, u nepravilnom,a ponekad i u pravilnom ritmu. Pritom dobivamo dojam kako likovi međusobno komuniciraju, svatko iz svoga kadra. U svakom takvom kadru je isti broj likova kao i u onome sa kojim se ''komunicira'', a njihove kretnje prate glazbu i međusobno se zrcale. Nalazi li se više osoba u kadru koje pripadaju istoj ''strani'' ( npr. policajci, kriminalci), svi oni izvode iste kretnje na isti način, gotovo kao da su klonovi. Ritmičnost kadrova postignuta je i zgradama i drugim objektima koji se nalaze u pozadini. Zgrade su neobičnog i neuobičajenog oblika, svaka je drugačija, ali su postavljene jedna do druge tako da stvaraju sklad i ritam. Također, ritam nalazimo u isprekidanim linijama na cesti ( pravilno ponavljanje), metcima koji ostaju razbacani po podu ( nepravilni ritam), te putanjama metaka ( prikazane isprekidanim linijama) koje se kreću u ritmu glazbe u određenom smijeru. Na samome početku filma ( u prva tri kadra) možemo uočiti mnoštvo ritmova. U prvome kadru vidimo statičnu pozadinu preko koje se kreće devet isprekidanih linija, svaka u svom smijeru ( tri prema lijevoj, tri prema desnoj strani ekrana i tri prema dolje). Cijelo vrijeme dok se isprekidane linije kreću čuje se glazba,a svaki put kada se naglasi jedan ton one na tren promijene svoj smijer kretanja unazad, pa opet krenu unaprijed. Taj izraženiji ton javlja se tri puta, a kad se javi četvrti put, mijenja se kadar i linije se transformiraju u automobile koji nastavljaju ići po ekranu. Osnovna glazbena podloga se pritom ne mijenja. Ponovno se čuje izraženiji ton tri puta (auti kreću naprijed natrag), a četvrti put čujemo drugačiji izraženiji zvuk i sve se prestaje pokretati. Staje zvuk, pokret u kadru, kamera je i dalje statična. Kad se glazba ponovno čuje sve što se nalazilo u kadru rasporedi se u stranu i mijenja se kadar. Automobili koji se sada nalaze sa dvije strane ekrana poslagani su u vrstu jedni do drugih u jednoličnom ritmu,a u sredini se pojavljuje automobil koji vozi prema lijevoj strani ekrana. Kamera ga pritom prati i bočno se pokreće usporedno sa njim. Kamera se zatim opet vraća na automobile u vrsti i svaki puta kad se mijenja glazba (čuju se samo bubnjevi i bas) i naglasi jedan ton pojavi se automobil. U kadru su pritom uvijek dva automobila, a treći ulazi u njega. Negdje oko treće minute dolazi do ''okršaja'' ispred banke. Scena je prikazana u tridesetak kadrova različite dužine (dužina kadra varira od 2 do 9 sekundi). U prvom kadru čujemo stalnu glazbenu podlogu (bas i bubnjevi) preko koje se javljaju 6 intenzivnijih zvukova u pravilnom ritmu pojavljivanja. U ritmu tih tonova čovječuljci izlaze iz automobila i to prvo srednja dva, pa po dva sa svake njihove strane. Igra ritmom uočljiva je u kasnijim kadrovima kada svih 6 čovječuljaka istovremeno uzimaju kutije od violina i staju u istom položaju. Prelazi se u drugi kratki kadar, kamera nakratko staje i čovječuljak radi pokrete rukama 2 puta. Potom novi kratki kadar na šestorku koja istovremeno puškama radi 2 ista poteza naprijed-natrag. Sljedeći kratki kadar pretvara bankara u zviždaljku koja radi 2 pokreta desno- lijevo. Kako se zvuk zviždaljke povečava tako se mijenja kadar u kojem se broj policajaca naglo povečava i popunjavaju cijelu banku. Pritom ih kamera ''prati'' odozdo prema gore.Policajci u banci stoje poslagani u pravilnom nizu jedan do drugoga, jednaki su izgledom i veličinom, a uniforme su im kontrast crno - bijelo ( što također dočarava ritam). U suprotnosti njima su pljačkaši koji su različite veličine, boja odijela i neorganizirani pravilno. Sljedeći film, djelo braće Wachowski, je Matrix Revolution , poznat po svojim scenama punim pokreta, ritma i borbe praćenim žestokim techno/ trance beatom. Ritam u tom filmu je kompleksan i doživljavamo ga na nekoliko razina. Kao vizualni (vidljivi) ritam unutar kadrova, čujni, ritam pokreta kamere, montaže, te ne manje bitan ''sadržajni'' ritam. Film počinje pojavljivanjem ''kiše'' slova na ekranu svijetlo zelene boje na crnoj podlozi, koja se istovremeno spuštaju i mijenjaju praćena glazbom. Shvatimo li ljude izvan Matrice kao kodove na ekranu, njihov prolazak u svijet Matrice i svaki ponovni povratak u stvarni svijet postaje ritmičko događanje koje ima pravilnost (zvuk telefona, dizanje slušalice, prolazak kroz mrežu do stvarnosti ili obrnuto). Zanimljivo je i da se broj lignji koje napadaju brod povećava kad im krene loše u Matrici, a smanjuje kako opasnost prolazi. Tako se ritmom postiže ili smanjuje napetost u radnji. Pogledamo li scenu u kojoj se bore Neo i umnožavajući agent Smith, uočavamo kompleksnu koreografiju koja je povezana sa zvukom, čiji se ritam postupno pojačava i kao da ispunjava cijeli prostor,a nas kao gledatelje uvodi u zbivanje. Naglasak dan zvuku povećava se ponavljanjem tijela koja prolaze ekranom, pokazuju se i nestaju. Tijela se u početku kreću normalnom brzinom, da bi se potom postupno povećavalo usporenje do potpune statičnosti u kojoj vidimo fiksirane likove. Kamera koje se nalazi u kadru sa tijelima odjednom naglo počinje slobodno kružiti u i oko nepomičnih likova. Potom se sve vraća na svoju normalnu brzinu. Trenutak u kojem se mirovanje pretvara u pokret prati i fizički udar zadan Neu ili Smithu, i ponovno se ponavlja. Iako je ritam prisutan svuda oko nas, zanimljivo je da se jako malo ''prisutan'' u filmskoj literaturi. Stoga, svima koji je su zainteresirani za dublje i detaljnije proučavanje filmova i filmskih ritmova preporučujem, osim autora i filmova navedenih u tekstu iznad, filmove Charliea Chaplina, Dzige Vertova, Ejzenštejna, eksperimentalne filmove, Trči Lola trči, Matrix... Uživajte! Literatura: 1. Teorija filma, Dušan Stojanović 2. Osnove teorije filma, Ante Peterlić 3. Filmski leksikon 4. Filmska enciklopedija |
- 16:34 - Komentari (2) - Isprintaj - #
animacija
|
Pa ako zanemarimo,,definicije” sasvim neobaveznog, impresionistickog karaktera ,,animacija je prvi,cisti,potpuni film” ,,svijet moguceg u nemogucem”,, ,,Otjelotvoreni beskraj maste”itd. Krenimo stoga od pocetka. Termin potjece iz latinskog, pa mozemo navesti najmanje cetiri rijeci koje imaju isti korijen I cije se znacenje krece u okviru naseg pojma: -ANIMA,na prvoj ,,instanci” oznacava znak, Na drugoj- vjetar(dakle pokretanje zraka), Na trecoj-disanje(tj.kretanje zraka u odredjenoj vitalnoj funkciji), Na cetvrtoj-zivot ,na petoj-dusu; -ANIMUS,oznacava najprije zivot I zivotnu snagu,onda dusu, pa duh Zatim um I razum,konacno misljenje irasudjivanje; -ANIMATIO,oznacava bitno svojstvo zivotnosti,vitalnosti,u svih bica; -ANIMARE,glagol,znaci najprijenapuniti zrakom,zatim-disati i Najvaznije –udahnuti zivot,ozivjeti… Vec prema ovom lingvistickom temelju, pojam animacije moramo dvostruko odrediti: S jedne strane kao POKRETANJE NEPOKRETNOG, s druge-kao OZIVLJAVANJE NEZIVOG Pokrenuti nepokretno-odnosilo bi se na animaciju kao tehnicku mogucnost; Ozivjeti nezivo-upozoravalo bi metaforicki na kreativnu,umjetnicku moc. ,,sve sto se mice animirano je.Posebno,sve sto se mice zato sto posjeduje zivot. Svi filmovi pokazuju pokret, pa se moze reci da su zapravo animirani;svaki film, Po svojoj prirodi,razlaze pokret na seriju staticnih faza koje ponovo ,,ozivljavaju” Tek na ekranu. Pa stoga ,kad kaze ,animacija, filmski stvaralac misli na nesto sasvim specificno…”(john halas I roger manvell ,,the technique of film animation) PRETHODNICI(1832-1880) ,Film ‘ kaze Ceram, “pocinje kinematografijom. Ta rijec obuhvata ,tehnicku ‘ opremu filma. I pogresno je govoriti o izumu filma. Samo je kinematografija bila ,izmisljena’ A,film’- koji je nesto vise od tehnike- nije bio ,izumljen’ u doslovnom smislu, vec je Postao ono sto jest…….. filmska tehnika vrhunac je otkrica I izuma koji bijahu u 19.vijeku… u povjesti nije vazno da su se otkrica slucajno ,desila’ vec da su postala ,efikasna’… u smislu elemenata neophodnih za cijelinu koja ce se zvati kinematografija,samo otkrica ostvarena izmedju 1792. I 1888. zasluzuju paznju. No da bi se do tog tehnickog stadija doprlo, trebalo je:poznavati stroboskopski efekt,odnosno fenomen perzistencije slike na mreznjaci oka(poznat stolecima no do tog trena neiskoristen );biti opremljen za projekciju slika pomocu leca (,laterna magika, znana od 1646); izumiti fotografiju(prve degerotipije1839)…. A pocetak njene povjesti nalazi se zapravo u 1832. godini I to zahvaljujuci ,fenakistiskopu’ Plateaua I ,stroboskopu’ Stampfera… PIONIRI(1888-1911) Sve ovo polazi za rukom jednom stvaraocu,Emile Rejnaudu: Vec 1888. patentira aparaturu pod nazivom ,,opticki teatar” A 28.10.1892. izvodi prvu javnu projekciju svojih ,,svjetlosnih Pantomime”. Na celuloidnoj traci slika price koje traju 10-ak minuta (,,Dobra casa piva”-1891, ,,jadni Pjero”-1892, ,,Oko kabine”-1895.itd.), Posebnim sistemom proicira ih na ekran pred znatizeljnom publikom. 28.10.1895. zavrsava manuelna faza:trenutak kad rucno animirana Kinematografija umire u korist filmske. Prve slutnje filmske animacije pojavljuju se tada u tragu trikova sto ih zamislja I lansira Georges Melies:mogucnost da se snimanje prekine te da se ,u pauzi, jedan glumac zamjeni drugim koriste razni autori da bi ostvarili trik- iluziju crteza ili predmeta u pokretu. Kod Meliesa, recimo nastupa madjionicar koji crteze pretvara u zive ljude(,,magicna knjiga”1900); u Americi , Stuart Blackton pred kamerom crta lice debeljka koje se osmehuje kad mu autor doda casu vina ili cigaretu (,,zacarani crtez”1900); Edisonova kompanija realizira jos 1898. ,,Vitezov san” sa mnogim metamorfozama ljudi I stvari sto ih glavno lice vidi u snu; Edwin Porter pokazuje pekara koji od elasticne mase oblikuje poprsja poznatih licnosti- a napredovanje pojedinih skulptura takodjer je ostvareno prekidanjem snimanja I dodavanjem novih kolicina materije (,,zabava u pekari”1902)… Tek pocetkom prve decenije naseg vijeka, na tri mjesta- skoro istovremeno,otkriva se mogucnost posebnog filmskkog snimanja ,,slicicu po slicicu”:Segundo de Chomon U Spaniji , Blacton uSAD I Emil Cohl u Francuskoj konstruiraju prve rudimentarne ,,Stop kamere” ,filmske kamere koje mogu registrirati 1 po1 fazu nacrtanog ili modeliranog pokreta… Vec 1905. nastaje prvi ,,pravi”film sa animiranim predmetima(Chomon-,,elektricni hotel”) ; 1906. nalazimo prvi potpuno crtano-animirani film(Blackton-,,Duhovite faze smijesnih lica”)… Sve to oznacava zapravo pocetak nove ,ambivalentne,do danas aktuelne faze viseznacnog zivota kinematografske animacije-enigmatskog spoja slike,sculpture I fotografije,doba njene konstituitivne I strukturalne ekvilibristike na granici izmedju filmske I likovne umjetnosti. (Ranko Munitic-uvod u estetiku kinematografske animacije) |
- 02:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Listopad 2008 (3) Rujan 2008 (3) Kolovoz 2008 (2) Lipanj 2008 (2) Svibanj 2005 (11) Travanj 2005 (4) Dnevnik.hr |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
ovaj blog se oteo kontroli  CHARLES BUKOwSKI ono sto mi se najvishe svidja kod tebe, rekla mi je; je sto si grub- vidi samo kako tu sjedish sa konzervom piva u ruci i cigarom u ustima, i pogledaj taj prljavi i dlakavi stomak kako ti shtrci ispod koshulje izuo si cipele i imash rupu na desnoj carapi i palac ti viri. nisi se obrijao 4-5 dana zubi su ti zuti a obrve obeshene sasvim rashcupane, i imash dovoljno oziljaka da se bilo ko usere od straha. telefon ti uvjek zvoni dok si u kadi i prekriven je masnocom i pola sranja koje drzis u frzideru je pokvareno. nikad ne peresh kola. nedelju dana stare novine su ti razbacane po podu. citash prljave casopise i nemash tv ali narucujes da ti pice donesu kuci i dajesh dobar bakshish. i najbolje od svega ne naganjash zenu dapodje sa tobom u krevet. djelujesh jedva zainteresovano i kada razgovaram sa tobom nishta ne kazes samo se osvrces po sobi ili ceses vrat kao dame ne cujesh. u sudoperi drzish jedan stari nakvasheni peshkir i Musolinijevu sliku na zidu i nikad se ni zbog cega ne zalish i nikad ne postavljash pitanja i poznajem te vec 6 mjeseci ali i dalje nemam pojma ko si ti. ti si kao neka navucena roletna ali to je ono sto mi se svidja kod tebe; tvoja grubost. zena moze da nestane iz tvig zivota i da te stvarno brzo zaboravi. kad te napusti stvari za nju mogu da krenu samo na BOLJE, luce ti mora da si najbolja stvar koja se ikada moze desiti djevojci koja se nalazi izmedju proshlog i sledeceg frajera i trenutno nema shta da radi. ovaj jebeni viski je sjajan hajde da igramo skrebl. ONA JUTRA josh uvjek se sjecam onih njuorleanskih pacova koji su se skupljali kod ogradice na balkonu u polu mracini ranog jutra dok bi cekao na red ispred klozeta. uvjek bi se nashla 2-3 krupnija primjerka jednostavno bi cucali tamo ponekad bi se brzo pomerila i onda stalii ostali gdjesu. ja sam posmatrao njih a oni su posmatrali mene. nisu pokazivali ni najmanje straha. onda bi se vrata klozeta konacno otvorila i neko od stanara izashao napolje i uvjek je izgledao josh gore od pacova i onda bi on nestao niz hodnik a ja usao u klozet josh uvjek pun bazda sa sve svojim mamurlukom. i skoro uvjek kad bi izashao odatle pacova vishe nije bilo. ishcezli bi cim bi se malo razdanilo. a onda bi svjet postao moj spustio bi se niz stepenice i ushao u njega i svoj slabo placen kukavni posao sve vrijeme ne prestajuci da razmishljam o pacovima. kako je svet bio bolji za njih nego za mene krenuo bi put posla dok se uzareno sunce pomaljalo i kurve spavale kao mala djeca. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||