~°Touch Of My Hand°~
31.03.2006., petak
MALO SLIKA
         |
27.03.2006., ponedjeljak
HELP!!!!!
|
Još nešto. Kupila sam si trapke pa sutra u školu dolazim u trapkama. Jee...Kupit ću si i traper jaknu. Ruba je sjeo pokraj mene i Jana je bila ljubomorna. I MOLIM OKO BOJA.JANO POMOĆ. KAK DA SI STAVIM SLOVA U NEKU BOJU?!? HELP I CIAO. |
AJOJ!!!
|
Ajoj!!!!!!!Ajoj!!!!!!Ajoj!!!!! Dosadno mi je!!!Ajoj!!! Neznam kaj da napišem. Pod biologijom sam se samo molila da me ne pita,pod povijesti sam spaval jer je ova brbljala i brbljala i brbljala i nije znala stati. Pod matematikom smo radili nove zadatke i jako su lagani,pod vjeronaukom smo Jana i Ja bile vani dopunjavale vježbenicu iz zemljopisa jer neke nismo imale,a pod zemljopisom smo "slušali" referat.Matej i Ja smo se dopisivali nekim znakovima i natjecali se u smješkićima.  Posjetite me i na http://deepinmyheart.blog.hr To je to za dans. Booooooooooooooooooooook!!!!!!!!!!!!!!!!!!  |
EY!!!
|
Ako niste primjetili, moji nazivi za blogove su i nazivi pjesama od Britney. Touch Of My Hand Deep In My Heart Ona mi je najdraža i stavila sam onda po njezinim pjesmama nazive bloga.  Neznam kaj da pišem. Imam drugi blog pa mi je on draži,ali moram i ovoga održavati. |
13.03.2006., ponedjeljak
Možete li vjerovati?
|
Možete li vjerovati?! Blog sam napravila: 24.12.2005 Kako je to brzo prošlo!! Pomalo mi ide naživce ovaj blog,ali uređivat ću ga skoro svaki dan. Hahaha. Bok. |
Ey!Malo vam se javljam.
|
Bok svima. Dosadno mi je pa sam vam došla malo dosađivati. Imam pitanje za vas koje glasi: ZNATE LI ŠTO ZNAČI LJUBAV?? Ja mislim da je to: SREĆA NATOPLJENA TUGOM!! To je istina.Sretna sam što sam u njega,ali i tužna što me ne primjeti,makar to nema veze. Jučer mi je bilo dosadno pa sam počela pisati gluposti. Npr. ŽIVOT (prva verzija) Život je dragocjen čuvaj ga, Život je malocjenjen imaj ga, Život je prilika iskoristi ga, (kao život-iskoristi život,pa iskoristi ga) Život je sreća ljubi ga, Život je Život ŽIVI GA! ŽIVOT (druga verzija) Život je dragocjen čuvaj ga, Život je kratak iskoristi ga, Život je prilika imaj ga, Život je sreća ljubi ga, Život je Život ŽIVI GA! I SREĆA (prva verzija) Sreća je prilika iskoristi ju, Sreća je jedna nađi ju, Sreća je život živi ju, Sreća ljubav ljubi ju, Sreća je Sreća SRETNI JU! SREĆA (druga verzija) Sreća je prilika iskoristi ju, Sreća je jedna nađi ju, Sreća je život živi ju, Sreća je ljubav voli ju, Sreća je Sreća SRETNI JU! Imam i LJUBAV što sam napisala u 4.razredu LJUBAV Ljubav može biti topla, ali i hladna! Ljubav može biti snažna, ali i slaba! Ljubav je nešto najljepše na Svijetu! Ljubav je sunce koje te grije, a može biti i mjesec koji ti se smije! Ljubav je olovka koja piše ljubavne poruke, a te poruke pišu moje ruke! Ljubav je moje srce koje voli samo tebe!! Dobra je,ha? Bila sam mala pa i nije nešto,ali ipak je ok. Dobro,dosta sam dosađivala...Odoh ja! By,by!!! |
11.03.2006., subota
NEPTUN
|
Neptun je osmi planet u sunčevu sustavu. Veoma je hladan. Njegovo plavetnilo dolazi od atmosfere i velike koncentracije metana. Neptun ima osam mjeseci i neujednačen, vrlo uski sistem prstenova. Postojanje Neptuna predviđeno je računskim putem. Neptun je opažački otkriven 1846. godine (Johann Gottfried Galle i Heinrich d'Arrest), premda je opažan i nekoliko puta prije nego što je prepoznat kao planet. Tako je položaj Neptuna (ne znajući da se radi o planetu) zabilježio još Galileo, 27.01.1613. godine za vrijeme motrenja Jupiterovih satelita. Tada su Jupiter i Neptun bili u konjunkciji. Kutna udaljenost između njih iznosila je svega 17 prividnih Jupiterovih polumjera. Neptun zrači 2,4 puta više energije nego što je prima od Sunca. Atmosfera je plavkaste boje (uslijed raspršenja Sunčeve svjetlosti i apsorpcije crvene komponente u plinu metanu). Uočava se velika tamna pjega i visoki srebrnasti "cirusi", oblaci od ledenih kristala metana. Neptun ima veoma dinamičnu atmosferu s najvećim brzinama vjetrova od svih planeta (brzine dostižu 400m/s). Magnetsko polje Neptuna je relativno slabo (najvjerojatnije je potaknuto potpovršinskim strujama) i priklonjeno je pod kutem od oko 50o u odnosu na os rotacije planeta. Poznato je 8 Neptunovih satelita i nekoliko prstena. Sateliti Triton i Nereid otkriveni su teleskopom. Temperatura površine Tritona dostiže vrijednost od svega 236oC. Na Tritonovoj južnoj polutki uočava se polarna kapa od smrznutog dušika i metana na kojoj se vide tamne pjege najvjerojatnije nastale od erupcija tekućeg dušika iz unutrašnjosti satelita. Obilazak Neptuna oko Sunca traje 164.3 godine, a rotacija oko vlastite ose 16 sati i 7 minuta. Plava planeta Neptun odbija oko 41% Sunčeva svjetla (albedo 0.41). Jakim teleskopom ga je moguće prepoznati sa Zemlje kao plavi sićušni disk, a detalje je jedva moguće razaznati najboljim zemaljskim teleskopima. Za prosječne opozicije (kad je najbliži Zemlji) se vidi pod uglom od 2,3 lučne sekunde, a magnituda mu je oko 7,6. Kako je granična magnituda za naše oko 6,5 ne možemo ga vidjeti golim okom - Neptun sjaji 2 do 3 puta slabijim sjajem. Neptun ima 13 poznatih prirodnih satelita: jedan veliki - Triton i 12 malih. Triton je otkrio William Lassell nekoliko sedmica nakon otkrića samog Neptuna, Nereida (Nereid) je otkrivena 1949. (Gerard Kuiper), a slijedećih 6 - Najadu (Naiad), Talasu (Thalassa), Despinu, Galateju (Galatea), Larisu (Larissa) koji su unutarnji sateliti te Protej (Proteus) - je pronašao Voyager 2 1989. godine. Voyager je detaljno istražio jedino Triton. Unutarnji sateliti su relativno blizu Neptunu, a Nereida je oko 16 puta dalje od susjednog Tritona. Vanjski Neptunovi sateliti su višestruko dalji od samog Nereida. Pored toga Nereida ima vrlo ekscentričnu (eliptičnu) stazu, što ukazuje da je on možda zarobljeni asteroid iz Kuiperovog pojasa. Početkom 2003. objavljeno je otkriće nova tri Neptunova satelita (s privremenim nazivima S/2002 N1, S/2002 N2, S/2002 N3), ali o njima se još uvijek vrlo malo zna. U augustu 2003. objavljeno je otkriće još jednog Neptunovog satelita (S/2003 N1), te u septembru još jednog (S/2002 N4). Neptun, kao i ostali plinoviti divovi, ima planetarne prstenove. Fotografije Voyagera 2 pokazuju nekoliko odvojenih prstenova. Redom od Neptuna prema van nalaze se prstenovi Galle, LaVerrier, Lassell, Arago, jedan još neimenovani te Adams koji sadrži 5 lukova: Hrabrost (Courage), Sloboda (Liberté), Jednakost 1 i 2 (Egalité 1 i 2) te Bratstvo (Fraternité). Albedo prstenova je vrlo mali: između 0.015 i 0.04 i slabije su izraženi od Saturnovih ili Uranovih. Lukovi unutar prstenova nisu zabilježeni nigdje osim kod Neptuna. Prema najvjerovatnijem scenariju, mali Neptunov satelit Galateja je odgovoran za održavanje ovih lukova koji bi se bez njegovog uticaja proširili cijelim obimom prstena u samo nekoliko mjeseci. Ali, prema novijim računarskim modelima, sam satelit Galateja ne može biti dovoljan za očuvanje lukova. Model predviđa postojanje još jednog manjeg "pastirskog" satelita, promjera tek oko 6 km, dakle neuočljivog sa Zemlje, koji bi pomagao Galateji u sprečavanju lukova da se prošire. Međudjelovanje satelita i prstenova česta je pojava, a ovi se sateliti zbog svoje uloge nazivaju pastirskim satelitima. Primjer je Saturnov satelit Atlas. Neptun je kroz teleskop prvi ugledao Galileo Galilej, dok je 1613. godine promatrao Jupiter. Neptun je tada bio prividno vrlo blizu Jupitera. Galileo je primjetio pomak te "zvijezde" tokom nekoliko dana, ali ga je oblačno vrijeme u kritičnim trenucima spriječilo da još malo upotpuni svoj životopis. Kad se vrijeme, nakon par dana, popravilo, Neptun je već bio daleko od Jupitera. Mnogo godina nakon otkrića Urana, oko 1840. godine, postalo je jasno da nešto utiče na njegovu putanju. Uran se, naizgled, nije ponašao u skladu sa Newtonovim zakonima. Predviđeno je postojanje još jedne planete i krenulo se u potragu za njim. Dva su astronoma (Francuz Leverrier i Englez Adams) nezavisno izračunala položaj nove planete, a ugledali su ga d'Arrest i J. Galle 23. septembra 1846. Sedamnaest dana kasnije je otkriven i Triton, Neptunova najveća satelita. Nereida je otkrivena 1949. (Kuiper). Samo je jedna letjelica posjetila Neptun: Voyager 2, koji je 25. augusta 1989. prošao 4 950 km iznad Neptunovog sjevernog pola. Voyager 2 je otkrio 6 Neptunovih malih i tamnih satelita: 5 unutrašnjih satelita, te nešto dalji i veći Protej. Tokom 2003. otkrivena su još 5 malih udaljenih Neptunovih satelita. |
PLUTON
|
Pluton je vanjski planet u sunčevu sustavu, i jedini je planet koji još nije posjećen sa svemirskim brodom iz Zemlje. Misteriozni planet često zovu dvostruki planet, zbog njegovog mjeseca, Charona, koji je vrlo blizu Plutonu i približne su veličine. Pluton je bio osmi planet od Sunda od 7. veljače 1979. pa do 11. veljače 1999. godine. Sve do 23. stoljeća Pluton će biti deveti planet. Postojanje Plutona predviđano je prije njegova otkrića. Opažački je otkriven 1930. godine (C.W. Tombaugh). Poznat je samo jedan Plutonov satelit, koji je nazvan Haron (Charon). S obzirom na veličinu, Haron i Pluton predstavljaju pravi "dvostruki planetni sustav". Temperatura oba tijela je oko 220oC. Svojom građom Pluton i Haron su sličniji satelitima vanjskih planeta (sadrže mnogo leda i smrznutog metana) nego li jovijanskim planetima. S obzirom na specifičnost njihove staze u gibanju oko Sunca te veličinu i fizički sastav, sustav Pluton-Haron mnogi astronomi ne smatraju planetom Sunčeva sustava. Najmanji planet Pluton manji je od čak sedam satelita raznih planeta. Veličinom ga premašuju Jupiterovi sateliti Io, Europa, Ganimed i Kalisto, Saturnov satelit Titan, Zemljin Mjesec i Neptunov satelit Triton putanja mu je vrlo izdužena, pa je Pluton, kada je blizu perihela (točka najbliža Suncu na putanji nekog tijela), bliži Suncu nego Neptun. Ipak, zbog nagiba i širine putanje ne postoji opasnost sudara ovih dvaju planeta. atmosfera postoji samo dok je Pluton blizu perihela, dok je na njemu dovoljno "toplo" (oko -230°C) da plinovi budu odmrznuti; tijekom največeg dijela Plutonove duge godine još je hladnije, pa se plinovi smrzavaju i u obliku inja padaju na tlo - što znači da atmosfera nestaje. Pluton je službeno planet, iako ga neki smatraju velikim asteroidom ili čak kometom, a mogli bi ga smatrati i najvećim od transneptunskih objekata (drugi naziv za objekte u Kuiperovom pojasu). Jedini poznati Plutonov prirodni satelit, Haron, neobičan je po tome što je najveći satelit u odnosu na matični planet u Sunčevom sustavu, zbog čega ih neki smatraju dvostrukim planetom. Status Plutona ovisit će o prihvaćenoj definiciji planeta. Pluton i njegov satelit Haron zajedno kruže oko Sunca i treba im oko 247 godina da ga obiđu. Veliki numerički ekscentricitet putanje od čak 0.24 je rekordan među planetima u Sunčevu sustavu, a inklinacija (nagnutost putanje prema ravnini ekliptike) od čak 17° je također jedinstvena među planetima. Zbog ovih, te zbog mnogih drugih razloga, mnogi astronomi danas smatraju da Pluton zapravo i nije planet u pravom smislu te riječi, već samo prvi i najveći do sada otkriveni objekt u Kuiperovom pojasu. Plutonova je orbita vrlo ekscentrična (eliptična). U vremenu između siječnja 1979. i veljače 1999., Pluton je bio bliže Suncu od Neptuna. Orbite im se ne sijeku, već Pluton prolazi iznad ili ispod Neptunove putanje. Pluton obilazi Sunce u 3:2 rezonanciji s Neptunom, što znači da su 3 Neptunove godine jednako duge kao 2 Plutonove. Pluton nije jedino tijelo u ovakvoj rezonanciji s Neptunom, veliki broj asteroida u Kuiperovom pojasu nalazi se u istoj rezonanciji, pa ih se naziva Plutini. Pluton je 1930. godine sasvim slučajno otkriven. Naime, pogrešni proračuni Neptunove i Uranove putanje su upućivali na neku veliku masu koja utječe na njihovo gibanje. Ta je pogreška nagnala mnoge astronome da krenu u potragu za devetim planetom. Jedan od njih je bio i Clyde Tombaugh koji je sa zvjezdarnice u Arizoni, pri vrlo detaljnom pretraživanju neba, otkrio planet Pluton. Ubrzo nakon otkrića je postalo jasno da Plutonova masa nije ni izbliza dovoljna da objasni pogreške u proračunima gibanja Urana i Neptuna. Potraga za desetim planetom, planetom X, je nastavljena, ali bez uspjeha. Tek su podaci sa Voyagera 2, koji su dali preciznije podatke o masi Neptuna pokazali da planeta X nema, niti ga može biti. Haron je otkrio astronom Jim Christy 1978. godine. Haron je otkriven upravo u vrijeme kad se ravnina njegove orbite oko Plutona spuštala prema liniji koja spaja Pluton sa Zemljom. U periodu od 1985. do 1990., ravnina Haronove orbite je presijecala Zemlju, pa se svaki Plutonov dan mogla pratiti pomrčina Plutona Haronom i obratno. Kod prvih je pomrčina Haron pomračivao sjeverne predjele Plutona, zatim se, za promatrača sa Zemlje, spuštao preko ekvatora, da bi krajem petogodišnjeg perioda pomračivao južne polarne predjele. Pažljivo mjerenje promjena sjaja Plutona za vrijeme pomrčina omogućilo je izradu mapi albeda Plutona i Harona. Plutonov albedo kreće se od 0.49 do 0.66, dok je Haron nešto tamniji i jednoličniji, s albedom između 0.36 i 0.39. Ove su pomrčine omogućile su i određivanje promjera obaju tijela. Pomoću mjerenja međusobne udaljenosti ova dva tijela te perioda njihova kruženja oko centra mase, bilo je lako odrediti ukupnu masu oba tijela, međutim za proračun pojedinačnih masa bi bilo potrebno preciznije odrediti udaljenost pojedinih tijela od centra mase (točke oko koje oba tijela kruže). Dosadašnja mjerenja upućuju na to da je masa Harona 8% - 16% mase Plutona. Haron, kao i Zemljin Mjesec, može biti rezultat velikog svemirskog sudara Plutona s nekim drugim tijelom, pa bi istraživanje ovog para mnogo pridonijelo razumijevanju nastanka Mjeseca. Tijekom 1988. došlo je do pomračenja jedne zvijezde Plutonom. Praćenje promjene sjaja i spektra zvijezde omogućilo je astronomima analizu atmosfere Plutona. Otkrivena je atmosfere od dušika, metana i ugljik-dioksida. Nagli pad sjaja pomračene zvijezde upućuje na sloj smoga ili sloj sa temperaturnom inverzijom. Tijekom 2002. godine Pluton je ponovno pomračio dvije zvijezde u razmaku od samo mjesec dana (19.7. i 20.8.). Ove okultacije, prva je bila vidljiva iz dijela Južne Amerike a druga s otočja Havaji i zapada SAD, su pokazale da se Pluton u ovih 14 godina znatno promijenio. Otkriven je pad temperature u atmosferi od 10 do 30 °C, a sjaj pomračene zvijezde ovaj put nije opao naglo, već postupno, što znači da je sloj otkriven 1988. nestao. Podaci također upućuju na zagrijavanje površine (određuje se prema temperaturi najnižih slojeva atmosfere). Okultacije će ubuduće će biti mnogo češće nego prije jer Pluton ulazi u područje Mliječnog puta. Pluton je jedini planet koji još nije posjetila nijedna robotska letjelica. Čak ni fotografije teleskopa Hubble nisu otkrili ništa više od nekoliko tamnijih i svjetlijih područja. NASA je tijekom 90-tih razmatrala misiju prema Plutonu i Kuiperovom pojasu, nakon čega je bila osmišljena misija nazvana Pluto-Kuiper Express, no NASA je, zbog prevelikih troškova, odustala od misije. Nakon nekog vremena, raspisan je natječaj među institutima i sveučilištima za osmišljavanje nove misije prema Plutonu na kojem je odabrana misija New Horizons'. New Horizons ce biti lansirana u 11. siječnja 2006., iskoristiti gravitaciju Jupitera (u 2007.), te stići do Plutona oko 14. srpnja 2015. godine. Nakon prolaska pored Plutona i Harona, letjelica je, po prvotnom planu, trebala posjetiti i nekoliko tijela u Kuiperovom pojasu, no od toga ce se vjerojatno morati odustati zbog kasnjenja u proizvodnji nuklearnog goriva za letjelicu. |
10.03.2006., petak
MARS
|
Od svih planeta u Sunčevom sustavu Mars je po fizičkim karakteristikama, kao što su temperatura, voda, atmosfera, itd., najsličniji Zemlji. Uz to, on je jedan od bližih planeta, pogodan za promatranje teleskopom. No, nekad čovjek nije raspolagao moćnim teleskopima kojima raspolaže danas. Nekadašnji teleskopi bili su prilično primitivni i to je uvjetovalo brojne zablude početkom dvadesetog stoljeća. Zablude su razriješene tek u kasnijoj eri raketa i svemirskih letjelica, koje su izbliza proučile Mars. Jedna od najpoznatijih ličnosti koja je istraživala Mars, zasigurno je Percival Lowell (1855-1916). On je krajem devetnaestog stoljeća (1894) utemeljio teoriju o inteligentnom životu na Marsu na temelju zagonetnih geometrijskih kanala viđenih na Marsovoj površini. Smatrajući da na Marsu ima vode samo na polovima, gdje se mogao vidjeti vodeni led, Lowell je zaključio da su inteligentni stanovnici Marsa sagradili razgranatu mrežu kanala od jednog do drugog pola kako bi navodnjavali sušnija područja Marsa. Na Lowella i njegovu teoriju snažno je utjecao Giovani Schiaparelli, koji je još 1878. godine promatrao Mars u opoziciji (tada se Mars najbolje vidi sa Zemlje) koristeći se svojim 8-inčnim (200 mm) refraktorskim teleskopom, te prvi zamijetio kanale na Marsu. Lowella je taj fenomen toliko zainteresirao, da je čak sagradio svoju zvjezdarnicu u Arizoni. Pišući mnoge knjige, Lowell je zadobio velik broj pristaša svoje teorije. Astronom E. W. Maunder je već tada pretpostavio da bi stvarni uzrok viđenja tih kanala mogla biti zapravo iluzija ili optička varka zbog prenaprezanja oka i teških uvjeta pri promatranju, budući da tadašnji teleskopi nisu bili dovoljno dobri i veliki da mogu razlučiti više detalja na Marsovoj površini. To stajalište je također podržao i poznati američki astronom Newcomb. Neki astronomi, koji su koristili veće i bolje teleskope od Lowellovog (primjerice observatorij U.S. Naval, 26-inčni teleskop), nisu mogli vidjeti kanale na Marsu. Misteriju kanala na Marsu konačno je razriješio astronom Antoniadi 1909. godine prilikom opozicije Marsa, koristeći tada u Europi najveći, 33-inčni teleskop u Meudonu (Francuska). Promatrajući Mars tijekom 2 mjeseca, on je zaključio da su kanali optička varka i da odgovaraju nepravilnim sjenama koje su vidljive na Marsu. Hale je također potvrdio zaključke Antoniadia promatrajući Mars Yerkesovim 60-inčnim teleskopom, koji je u to doba bio najveći na svijetu. Pitanje života na Marsu možda bi zauvijek ostala misterija da nije bilo epohalnih događaja u dvadesetom stoljeću - svemirskih letova. Svemirski letovi nisu umanjili važnost promatranja sa Zemlje. Nasuprot tome zemaljska promatranja su nastojala prikupiti što više podataka o Marsu kako bi letjelica poslana na Mars mogla ostvariti što bolje svoju misiju. U tim pripremama za misije na Mars, Lowellovi sljedbenici su odigrali važnu ulogu, iako je većina između njih vjerovala da na Marsu može postojati samo neki oblik vegetacije. Ideja o postojanju inteligentnog života bila je već davno odbačena. Razvoj tehnologije svemirskih letova omogućio je slanje automatizirane svemirske letjelice dizajnirane tako da traži život na Marsu. Tada su se znanstvenici suočili s jednim važnim problemom, a to je biološka kontaminacija. Kontaminacija planeta Mars nekim vrlo otpornim zemaljskim mikoroorganizmom donešenim pomoću letjelice ili čak još gore obrnuto, kontaminacija Zemlje s nekim Marsovim uzorkom tla donešenim na Zemlju, razmatrana je krajnje ozbiljno. Donešen je čitav niz pravila i konvencija u vezi s tim problemom, kao što su nužna sterilizacija letjelice i karantena astronauta. Sve to dokazivalo je koliko je zapravo ozbiljno shvaćen život u svemiru. Svemirski letovi, koncipirani na ovaj način, omogućili su biologiji da riješi osnovna pitanja, kao što su podrijetlo života i njegov razvoj u zasebnim evolucijskim prostorima. Utemeljena je nova grana biologije pod nazivom egzobiologija. Posljednja istraživanja na Marsu izvedena su uz pomoć malog vozila pod imenom Pathfinder koji nažalost nije bio opremljen nikakvim instrumentima za detektiranje života. Svemirska agencija NASA predviđa svake 2.2 godine slati po dvije letjelice na Mars u svrhu daljnjeg proučavanja Marsa. Mnoga područja na Marsu vrlo su slabo istražena i možda na nekim drugim lokacijama Marsu postoje pogodniji uvjeti za život. Prema predviđanjima, čovjek bi mogao osobno stupiti na tlo Marsa u idućih 10-15 godina. U međuvremenu, ne preostaje nam drugo do maštanja o mogućem Marsovom životu. |
05.03.2006., nedjelja
FEMINNEM / ZOVI
|
Mislila sam da cu moci sama sve dok sama nisam ostala a da, glavu sam skroz izgubila Mislila sam da mi nije stalo da nista tvoga sa mnom nije ostalo ali svo vrijeme to si ti mi falio Mislila sam mogu ja bez tebe al' u srcu jos me nesto grebe jos u glavi zvuk mi tvoga glasa mira ne da Vjerovala sam da ce biti lako sad vidim to ne moze svatko srce razum skoro nikada ne slusa Ref. Zovi kad na srcu rana boli ja sam ona sto te voli i za tebe sto postoji vec godinama Samo zovi u bilo koje doba noci istog trena ja cu doci da prije no zatvoris oci usne tvoje poljubim |
04.03.2006., subota
FEMINNEM / KAZNIT´ ĆU TE JA
|
Come on, Feminnem is back Dobra ti vecer i novi dan zasto ko lopov hodas kroz stan jer ja ti uvijek oprastam sve ludo sam dijete koje voli te na takav nacin nitko me nema za tobom luda za sva vremena Ref. Kaznit' cu te, kaznit' cu te ja spalit' cu te vrelim usnama dodji nosi me na rukama hajde, hajde Ljubit', ljubit' cu te ja ko nijedna druga do sada dodji nosi me na rukama hajde, hajde Dobra ti vecer, dobra ti noc sto god mi kazes znas da ce proc' na takav nacin nitko me nema za tobom luda za sva vremena |
03.03.2006., petak
FEMINEM / CALL ME
|
I used to think that we could never make it that million hearts could never beat as one but now - miracle is not so hard to find There were times when I realy doubted if after stormy weather always comes the sun but now - I can see the world from a different side, yeah Singer after singer, remebered different flags, but nations gathered from the north to the south, all standing side by side There was lauhter and there was crying, but after all, I'm not denying I'm so happy to be here, 'cause it's the time of my life Ref. Call me everytime you're feeling lonely our greatest wish is one and only Sing with me, it's how it should be for the rest of our lives so won't you Call me we'll reach the very top and nothing less united in the song, that's all it takes fifty candles on the fourty cakes for the many years of happines |
02.03.2006., četvrtak
ET / KAKO DA TE PREBOLIM
|
Ukrao si moju srecu ti nemas prava na to kao brod u boci zarobljen moj je zivot postao Ti se sada kajes a tvoje rijeci bole me i sto vrijede suze kad su rane ostale Ref. Kako da te prebolim kad sebi priznam kraj tesko je srcu, znam ludo sam te voljela Kako da ti oprostim kad snage nemam ja neka suze padaju reci zbogom moram sad kako da te prebolim Izdao si nasu ljubav za dobro dao mi zlo da ces biti bolji covjek sutra ja ne vjerujem u to Toliko sam puta rekla sebi gotovo je srce uvijek vuce k tebi jace je od mene |
01.03.2006., srijeda
PETAR GRAŠO / VOLIM I POSTOJIM
|
Hej, ljubavi, zagrli me zagrli, nek' nitko nas nikada ne razdvoji. Svaki dan, svaki sat, novi ljudi, novi rat, jednog dana zbog njih ce cijela zemlja stat. Hej, ljubavi, sad smo ljudi odrasli i grudi mi bude tvoji pogledi. Potresi, nemiri, iza ugla vrebaju a takvi ko' ti nam uvijek trebaju. Zato sto..godine prolaze, dvadeseti vijek, zivim po svome i ljubim zauvijek. Godine prolaze, nemam nista s tim, volim i postojim. Hej ljubavi, zasto ne bi ja i ti daleko od sviju negdje pobjegli Potresi, nemiri,iza ugla vrebaju, a takvi ko' ti nam uvijek trebaju. |
