Duboki spisi mladog mesnatog proizvoda
15.12.2005., četvrtak
Grrr
|
I tako... biologija i seminari... Jučer sam trebao napsiati 6 seminara... ali kretenu su mi papiri za to ostali u kopiraoni... i eto sad već 4 i pol sata pišem te seminare...4 ih napisao... 2 ostala... pisat ću do negdje 1 naveče. Mada sam se negdje sat i pol zapravo dosađivao a tri sata pisao.... mislim da će ovo biti jedan vrlo jeben seminar... tejk a luk Ivan Karlo Pintar 2B SEMINARI 1. Žarnjaci – Cnidaria 2. Oblići – Nematodes 3. Trakavice – Cestodes 4. Metilji – Trematodes 5. Virnjaci – Turbelaria 6. Spužve Žarnjaci (lat. Cnidaria) Uvod Žarnjaci su koljeno koje spada pod beskolutićavce(amerie) i dijeli se na tri reda: a) koralje (anthozoa), b) režnjake (Scyphozoa) i c) Obrubnjake (Hydrozoa). Žarnjaci žive pretežno u morskim vodama, ali se mogu naći i u kopnenim vodama. Režnjaci i koralji su isključivo morske vrste. Postoje dva strukturalno-morfološka oblika: a) slobodni ili plivajući, a to su meduze, oni se kreću slobodno plivajući, i b) sesilne, to su polipi, koji su prićvršćeni za dno. Meduze imaju zvonolik oblik tijela, a iz zvona se pružaju lovke, usni otvor je u unutrašnjosti zvona, a vanjska gornja površina je suprotna strana. Polip je izdužen, cjevatski oblik tijela, kojemu se lovke šire oko usnog otvora, suprotna strana usnog otvora je pričvršćena za dno. Pod meduze spadaju svi režnjaci i neki obrubnjaci, a tijelo im je zvonolikog oblika. Specifičnost im je to što slobodno plivaju, i imaju lovke na rubu zvona, koje znaju biti duge i do 2 metra, a iz sredina tijela se spuštaju četiri «glavne» lovke s mnogobrojnim žarnicama. Od meduza kod nas su učestale: uhati klobuk (Aurelia aurita), morska mjesečina (Pelagia noctiluca) i morsko pluće (Rhizostoma pulmo). Pod polipe spadaju svi koralji te također neki oburbnjaci, oni su jednostavno žarnjaci koji imaju cjevasti, izduženi oblik tjela zvan polip. Vrlo su nalik biljkama, imaju sjedilački (ili sesilan) , te imaju tanke lovke koje se šire oko usnog otvora. Mogu živjeti samostalno, a mogu pupanjem stvoriti i kolonije. Tako na primjer nastaju koraljni grebeni ili koraljni otoci zvani atoli (najviše u tropskim morima). Hrane se plankotnskim ali i drugim manjim organizmima (mekušcima, kolutićavcima itd.).Najpoznatije vrste koje žive u Jadranu su: crvena vlasulja (Actinia equina), smeđa vlasulja (Anemonia sulcata) i plaštena moruzgva (Adamsia palliata). Obrubnjaci su složeniji žarnjaci te su zato odvojen red. Oni uglavnom žive u morskim vodama, ali može ih se naći i u slatkim vodama. Kao što je već navedeno, mogu imati morfološki oblik polipa ili meduze. Obrubnjaci žive pojedinačno ili u zadrugama. Najpoznatiji prestavnici su hidra (morfološki oblik polip) i portugalski ratnik (morfološki oblik meduze). Polipi i meduze slični su u tri pojedinosti: ustima, lovkama i usnoj šupljini (gastruvaskularnoj). Tijela su im građena od tri sloja: vanjskog (ektoderm ili epiderm), unutrašnjeg (endoderma ili gastroderma) te međusloja (mezoderma ili mezogleje). Vanjski sloje je jednoslojan i građen je od pet vrsta stanica: a) epidermalno-mišićnih stanica (koje ga izgrađuju), b) žarnih stanica (sadrže žarnice), c) osjetnih stanica (primaju podražaje), d) živčanih stanica (prenose podražaje) i e) intersicijalnih stanica (jako važne jer iz njih mogu nastati ostale vrste stanica!). Unutrašnji sloj je također jednoslojan a sastoji se od tri vrste stanica: a) gastrodermalno-mišićnih stanica (oblažu probavnu šupljinu i imaju bičeve kojim pomažu u miješanju hranjivih čestica), b) enzimatsko-žljezdanih stanica (enzimi za probavu) i c) osjetnnih i živčanih stanica (ista funkcija ali ih je manje nego u epidermi). Mezogleja je tanka membrana kod hidre, a debela i želatinasta kod meduze, kroz nju se proteže živčana mreža. Ta živčana mreža čini jednostavan živčani sustav, podražaj prolazi sporo ali cijeli organizam djeluje na njega. Disanje se obavlja difuzijom, a neprobavljeni ostaci izbacuju se kroz usni otvor. Hrane se tako da se iz lovka u trenutku podražaja eksplozijom izbacuju žarne niti kroz koju otrov istječe u plijen. Plijen je omamljen ili ubijen otrovom te ga lovke prinesu usnom otvoru gdje sklizne u probavnu šupljinu. Tu se odvija izvanstanična probava, gdje enzimi iz enzimatsko-žljiezdanih stanica razgrađuju plijen. Razgrađeni dijelovi su uvučeni u citoplazmu i oko njih se stvaraju hranidbeni mjehurići u kojima počinje unutarstanična probava. Razmnožavanje može biti nespolno pupanjem, spolno ili izmjenom spolne i nespolne generacije. Nespolno razmožavanje kod hidre jest: kada hidra naraste na sovju pravu veličinu, iz svih tri slojeva bočno počinje rasti mala izbočina , kada ona dovoljno naraste i kada se razviju lovke ta se mlada hidra (ili pup) može otkinuti te započeti samostalni život pričvršćena na dno, ili živjeti zajedno povezano u zadruzi. Spolno razmnožavanje kod hidre moguće je samo u jesen, kada se u hidri razviju i muške i ženske spolne stanice. Oplodnja se događa u vodi (vanjska), a oplođena jajašca padaju na dno gdje prezimljavaju zimu u smrznutom mulju. U proljeće se razvije trepetljikava ličinka (planula), koja se ,nakon kratkog slobodnog plivanja, pričrvsti za tlo. Hidra još ima svojstvo regeneracije. Izmjena spolne i nespolne generacije specifična je za mnoge obrubnjake i režnjake, a sastoji se od dvije generacije: a) spolne ili meduze i b) nespolne ili meduze. Primjer – uhati klobuk, postoje posebno mužjak i ženka, oplodnja je u vodi, a iz oplođene jajne stanice razvija se ličinka zvana planula, koja se pričvrsti za dno u obliku polipa. Kasnije poprečnim djeljenjem nastane mlada meduza koja se otkida i naraste u spolno zrelu jedinku. Sveukupno postoji oko 11000 različitih vrsta žarnjaka. U jadranskom moru živi oko 80 vrsta žarnjaka dok je u svijetu u kopnenim vodama manje od 50 vrsta žarnjaka. Kod uboda žarnjaka javlja se podražaj koji ovisi o osjetljivosti (alergiji) na sastojke otrova. Obično se javi crvenilo i oteklina na mjestu uboda praćena jakom boli, a nakon kratkog vremena javlja se uzdignuta blijeda papula, najčešće kao vjerni otisak kontakta s lovkom. Mogu nastati mjehuri, kraste i ožiljci. Materijali i metode Imali smo tri zadatka za izvršiti, prvi je sadržavao pregled hidri, drugi je sadržavao pregled kostura nekih koralja i zadnji je bio o otrovnim žarnjacima. Zadatak A) Za zadatak A) smo koristili petrijevom zdjelicom u kojoj su bile hidre, tj. u mojem slučaju ih nije bilo pa sam morao promatrati slike u prilogu radnog zadatka, te lupom kojim smo ih promatrali. Promatrali smo građu hidra te ih dotakli malom igrlicom. Zadatak B) U zadatku B) smo morali pronaći kostur koralja koji živi u jadranu, a imali smo izbor od par kostura. Još je trebalo malo opisati kostur koralja Zadatak C) Zadatak C) tražio je od nas da proučimo jedan dio teksta koji se odnosi o otrovnim žarnjacima i da spomenemo neke pojedinosti o njima, npr o tome kako otrovni žarnjaci posjeduju specifične oblik stanica knidoblasta koji sadrže žarne strukture zvane neamtociste ili žarnice. Rezultati Zadatak A) Nakon što smo je iglicom dotaknuli, hidra se skupila, tj. cijelo joj je tijelo reagiralo na podražaj. Za to je zaslužan mrežasti živčani sustavn, koji se proteže po cijeloj hidri i podražaj putuje kroz cijelo tjelo ali sporo, no zato reagira cijelo tijelo. Malo o građi same hidre, hidra ima oblik polipa, a oko usnog otvora ima od 6 pa do 12 lovki. Hidru je moguće naći samo u slatkovodnim vodama, obično je pričvršćena za dno, ali može biti i za kakvu podvodnu granu. Slika hidre: Zadatak B) Iz svih kostura koji su nam bili dostupni samo jedan živi u Jardranskom moru, a taj je crveni koralj, kostur koralja građen je kalcijeva karbonata (CaCO3) i rožnatih tvari, od njihovog skeleta se mogu praviti ukrasi koji su jako cijenjeni, a koralji sami mogu u zadrugama stvoriti kroaljne grebene ili taloženjem njihovog skeleta čitave otoke zvane atole. Slika Crvenog Koralja Zadatak C) Kratak opis žarnih stanica ili knidoblasta: one se nalaze u lovkama žarnjaka, mogu biti jajastog ili okruglog oblika, sadrže žarne strukture zvane žarnice ili nematociste. Na jednom kraju stanice nalazi se kratki trnoviti nastavak knidocil. Unutar stanice je čahura s tankom smotan cjevičicom u kojoj se nalazi otrov. Knidoblast može izbaciti nematociste radi obrane ili hvatanja plijena, ali i da se pričvrsti za tlo. «Eksplozijom» nematociste upravlja živčani sustav. Ispražnjena stanica se degenerira i resorbira te potpuno nestaje, a na njezino mjesto dolaze nove knidoblaste sa žarnicama. Ovalne čahure sadrže puplje končiće koji se također mogu izbaciti, a mogu služiti kao pipala pri nekom obliku kretanja, ako su ljepljive, ili da se zalijepe za plijen, ili da se ovijaj oko sitnijih životinjica te da ih čvrsto drže. Najveći i najvažniji oblik ima cjevčica koja prodie u tijelo plijna i tamo ubrizgava otrov. Slika meduze: Rasprava i zaključci Tijela žarnjaka sadrže mrežasti živčani sustav, što je jako dobro jer na svaki podražaj djeluje cijelo tijelo, jedina mala zamjerka jest to što se podražaj prenosi sporo. No ovako oni mogu jako dobro hvatati plijen. Svi žarnjaci uglavnom imaju sličan način života, jedina razlika jest u tome što neki slobodno plivaju a drugi žive pričvrćeni za tlo. Tako da ovi što su pričvršćeni ovise o to me koliko planktona i hrane voda sadrži, te je oni filtriraju, dok meduze ako nemaju plijena potraže novo mjesto te tamo započinju «lov». Žarnnjaci posjeduju ogroman broj žarnih stanica te su zato vrlo uspješni pri hvatanju plijena i u obrani. Neke meduze su jako opasne za čovjeka, jer otrov njihovih žarnica može dovesti do šoka, što u vodi može završiti smrću. Popis Literature: http://www.medicina.hr/clanci/Zarnjaci.htm, te prilozi uz radni listić. Oblići (lat. Nematodes) Uvod Oblići su skupina koja spada pod koljeno oblenjaka ili aschelminthesa. Oblići imaju bitlateralno simetrično nekolutićavo, oblo i izduženo tijelo. Naziv su dobili po presijeku tijela koji je obli tj. okrugli. S obzirom na stanište, djelimo ih na kopnene i morske, te one koje žive u šumama (tj. na njihovom tlu) i poljima, te one koji parazitiraju u čvojeku, životnjama ili biljkama. Specifičnosa je bjelančevinasta kutikula čini jednoslojni epiderm, tj. vanjski sloj. Kod nametnika ova kutikula je zbog prilagodbe debela i više slojna, te tako oblić može preživjeti u organizmu domadara, bez da ju sustav za probavu domadara uništi tj. enzimi je ne mogu razgraditi. Kod slobodnih oblika ona je vrlo tanka pa čak i prozivna, što ih čini teško uočljivima. Na epidermu se nastavljaju mišići, a kutikula, epiderma i mišići grade kožno – mišićni sloj. Kreću se «puzajući» pomoću mišica, koji se stegnu i tako prave pritisak na tjelesnu šupljinu , a to uzrokoje savijanje životinje, te joj omogućava probijanje kroz prepreke, npr. alge, lestica zemlje itd. Između crijeva i tjelesne stijenke nalazi se dobro razvijena tjelesna šupljina ili primarna tjelesna šupljina ili pseudocel. Tu se nalazi tjelesna tekućina, koja napetošću stvara hidroskelet, koji služi kao potpora tijela oblića. Oblići imaju vrlo različit jelovnik, od životinja, biljaka, njihovih ostataka (ostataka uginulih životnja i biljaka), gnojem, baketrijama, životinjskim planktonom ili pak uzimaju djelomično probavljenu hranu iz probavila domadara, ovo zadnje vrijedi sam za nametničke oblike. Hrana je cijela progutana ili isisana. Hrana ulazi na početni dio probavila, usta, na koje se nastavlja snažno mišićavo ždrijelo, koji služi za isisavanje plijena, za kojim slijedi dugo ravno crijevo koje se na kraju otvara crijevnim otvorom kod ženke ili nečisnicom kod mužjaka. Probavilo je prohodno jer završava crijevnim otvorom, a probava je posve izvanstanična, što je prvi napredak u razvoju probavila životinja. Oblići nemaju organa za disanje, nego se služe difuzijom preko kože, i to anaerobno kod nametnika. Oblići imaju živčani sustav sastoji se od velike nakupine živčanih stanica na prednjem djelu tjela, tj. živčanog prsten koji okružuje ždrijelo, a iz njega se pružaju živčane vrpce prema stražnjem i prednjem djelu tjela. Osjetila su dobro razvijena, ponajviše na prednjem djelu tjela u obliku četina i bradavica. Oblići imaju razvdvojen spol, tj. postoje muške i ženske jedinke. Ženka je veća, svjetlija i deblja od mužjaka, a mužjaci imaju kukasto zavijen stražnji kraj. Kod oblića postoji taj već spoenuti splolni dimorfizam ili spolno dvoličje, jer se mužjaci i ženke razlikuju po nekim anatomsko-morfološkim osobinama. Ženka ima parne jajnike o ubliku tankih cjevčica, iz jajnika pomoću parnih jajovoda koji se pruža iz njih, jajašca putuju u mjesto gdje se jajovodi spajaju, tj. u plodnicu. U plodnici se jaja sabiru, a obje se plodnice skupa spajaju u spolnicu koja se otvara spolnim otvorom u prednejm djelu tjela. Kod mužjaka su spolni organi neparni, , tako da nalazimo samo jedan cjevasti sjemenik, nešto dulji sjemenovod koji se spaja na njega, u kojem sazrijevaju spermiji, te na kraju sjemeno spremište za spermije i završnu cijev nečisnicu. Mužjaci još imaju specijalne lepezaste nastavke kopulatorne četine pri kraju nečisnice. One služe kao pomoćni organi pri parenju ili kopulaciji. Kada počinje parenje, mužjak se obavija oko ženkinog stražnjeg djela tijela i pomoću kopulatornih četina raširi spolni otvor i ubaci spermije bez bičeva. Oplodnja se odvija u jajovodu ženke, dakle oplodnja je unutrašnja, nakon što se oplode, jajašca se obavijaju membranom koja zadeblja kao opna. Raznolikost tih opni služi pri raspoznavanju vrsta. Slike spolnih sustava mužjaka i ženke: Materijali i metode Za ovaj seminar morali smo napraviti četiri zadatka koji su se odnosili na proučavanje tekstova, promatranja svinjskih glista i promatranja nekih slika trihinele učahurene u mišićima. Zadatak A) U petrijevim posudama su se nalazile svinjske gliste, mužjak i ženka. Promatrali smo ih lupom i razvrstili smo ih po spolu. Zadatak B) Promatrali smo sliku iz udžbenika i odgovarali na različita pitanja vezanih uz probavilo i njegov razvoj, te smo morali odgovoriti zašto je spolni sustav tako razvijen Zadatak C) Proučili smo tekst priložen u radnom listićtu te smo proučavali kako se može čovjek zaraziti oblićima, tj. crvenim šilcem i dječjom glistom. Zadatak D) Proučili smo tekst priložen u radnom listiću te smo proučavali slike zavojite trihinele, koja je bila učahurena u mišićima te smo morali opisati o tome kako se može zaraziti trihinelom i u kojim sve organima ona može parazitirati. Rezultati Zadatak A) Razvrsatli smo gliste po spolu, i pronašli smo na njima usni i izmetni otvor te uzdužne bočne pruge na njima. Mužjak je taman, mali i ima zakrivljen stražnji kraj, ženka je puno veća od mužjaka i puno je svjetlija i deblja od njega. Na stražnjem djelu tijela mužjaka vide se kopulatorne čestice u obliku lepezastih nastavaka. Kod ovih oblića pristan je spolni dimorfizam, jer se razlikuju po građi, žena je veća, svjetlija i krupnija, te nema neke «organe» i specifične oblike kao i mužjak. Slike mužjaka i ženke Zadatak B) Oblići imaju napredno probavilo, jer ono je prohodno, dakle započinje ulazom, ustima, a završava izmetnim otvorom, odnosno nečisnicom ili crijevnim otvorom. Spolni sustav je razvijen zbog toga da mogu ustvoriti što više potomaka da bi osigurali opstanak (nametnici). Sustav za izlučivanje se ne sastoji od protonefridija, već od dvije cijevi koja se kao bočna zadebljanja pružaju na unutrašnjoj strani tijela. Zadatak C) Dijete se može zaraziti crvićem šilcem samo ako proguta njegova jajašca. To zaraženo dijete je nosilac glista i on rasipa jajašca po okolini i s izmetom, te može zaraziti okolinu. Čovjek se može zaraziti dječjom glisticom zako da češanjem neopranim prstima, preko rublja, a katkad i zrakoj kojim se zrela jaja prenose u usta. Zadatak D) Trihinela može parazitirati u npr. čovjek, svinjama i štakorima, svinje i štakori su dva glavna domadara. Čovjek se može zaraziti trihinelom takom da pojede nedovoljno kuhano ili pečeno svinjsko meso, a najčešće nedovoljno sušenim svinjskim mesom. Svinja se može zaraziti trihinelom tako da pojede zaraženog štakora koji se prethodno zarazio zaraženim svinjskim mesom ili ako pojede meso uginule zaražene divljači pri ispaši žira u šumi. Slika Trihinele Rasprava i zaključci Kod oblića se razvio spolni dimorfizam, i ženka i mužjak su različiti. Kod mužjaka su spolne stanice neparne a kod ženka su parne. Kod oblića se razvilo prohodno probavilo u kojem se odvija izanstanična probava, što je veliki napredak, čak se i sustav za izlučivanje razlikuje jer nema protonefridije nego se bočno protežu zadebljanja na unutrašnjoj strani stijenke tijela, i izlučivanje se vrši bočno. Vrlo se je lako zaraziti oblićima, a pogotovo su pogođena dijeca, koja mogu nakon igranja stavljati neoprane ruke u usta te tako unesti jajašca u svoj organizam. Kada se oblići razviju, oni se i dalje preno, tako da je i dijete potencijalna opastnost za odrasle osobe. No i odrasle osobe se mogu zaraziti an sličan način, neopranim rukama ali i preko rublja, a vrlo rijetko i zrakom. Vrlo je opasna i zavojita trihinela, jer ako ona uđe u organizam, tj. ako začahurene ličinke dospiju do mišića, više se ne mogu izliječiti i odstraniti, te one tamo ostaju do kraja života, što prati jakim bolovima i čestim siptomima kao što su povraćanje, temperatura, proljev itd., vrlo su važne kontrole mesa jer ako čovjek pojede nedovoljno kuhano/pečeno meso on će se zaraziti, a jedina preventiva jest da se to meso ne konzumira. Zato danas vetrinari nadziru proizvodnju mesa da ne dolazi do zaraza. Popis Literature: priloženi radni listić Biologija Životinjski svijet, Autori: Dr.sc. Zdravko dolenec, Gordana Bartolić, prof., Nenad Marković, prof., Izdanje Profil 2001 Trakavice (lat. Cestodes) Uvod Trakavice spadaju pod plošnjake, a specifičnost im je potpuno reducirano probavilo. Sve trakavice su unutrašnji nametnici, a mogu parazitirati u govedu, svinji, psu, ribi, privi pa i u čovjeku. Poznato je od 1000 pa do 3500 vrsta trakavica. Trakavice mogu biti duge od 1milimetar pa do 15 metara. Najpoznatije su goveđa, svinjska, riblja, te pseća (ehinokok). Tijelo trakavice građeno je od glave(skoleksa), vrata i članka. Na glavi se nalaze četiri prianjaljke kojim se trakavica pričvrsti za stijenku crijeva, neke vrste još imaju na vršnom djelu glave izbočinu s kukicama. Iz vrata se nastavljaju članci, najmanji je najstariji je najbeći a najmanji je najmlađi. Članaka može biti puno, od 3 pa do 4500. Tijelo je prekriveno bjelančevinastom kutikulom bez trepetljika, kutikula je debela da je enzimi domadara nebi razgradili,. Ispod kutikule nalaze se mišići a tjelesna šupljina ispunjena je parenhimom. Trakavica se hrani hranom razgrađenom enzimima domadara, a uzima je difuzijom te stvara različite probavne probleme kod domadara. Trakavice nemaju organa za disanje, i anaerobionti su jer žive u sredini bez kisika. Trakavice imaju protonefridije koje se bočno pružaju uzduž čitavog tijela. Trakavice imaju vrlo jednostavan živčani sustav, koji se sastoji od ganglija smještenih u glavi, iz kojeg se živčane vrpce pružaju uzduž čitavog tijela. Trakavice su dvospolci, a u člancima se razvijaju oboje muške i ženske spolne stanice u posebno ženskim jajnicima i muškim sjemenicima. Neke vrste imaju dva para sjemenika i dva para jajnika. U svakom je članku zajednički spolni otvor, oplodnja se odvija u samom tome članku ili između dva susjedna članka. U jednom članku može biti do 120000 oplođenih jajašaca, a oni se čuvaju u slijepoj vrećici plodnici. Ehinokok odnosno pseća trakavica je najopasnija za čovjeka, uglavnom je duga tek nekoliko milimetara, obično 3-6 mm, a sastoji se od glavice, jednog nezrelog i jednog spolno zrelog članka. Na glavici postoje prisisne zdjelice i kukice kojima se trakavica pričvršćuje na sluznicu tankog crijeva psa. Trakavica u crijevu može živjeti između 5 i 12 mjeseci. Jajašca, izbačena iz spolno zrelog članka, dospijevaju na travu. Preko trave, kao vektora, jajašca će preći u prelaznog nosioca. U nosiocu iz jajašca se oslobađa novi oblik mlade trakavice, tako zvanih onkosfera, koja ima sposobnost probijanja kroz sluznicu i kapilare u samoj sluznici. Kada jednom dospije u krvotok crijeva, krvna struja je nosi prema jetri. Zbog uskih kapilara koji čine kapilarnu mrežu jetre, onkosfera često zaostaje u jetri. Tek u manjem broju slučajeva onkosfera prolazi kroz jetru i nastavlja dalje pratiti tijek krvnog optoka. Slijedom toga dospijeva u pluća, što je slijedeća najčešća lokalizacija, ali i u srce i onda dalje u bilo koji organ ili tkivo.Već nakon nekoliko dana od «gniježđenja» onkosfere, počinje se u njoj stvarati šupljina, najviše na račun nakupljanja tekućine. Ubrzo i tijelo, odnosno okolno tkivo, reagira, stvarajući upalnu reakciju oko rastuće hidatide. U svom razvijenom stadiju, cista nastala razvijanjem onkosfere ima nekoliko slojeva: vanjski sloj je mutan, bez stanica, u njemu se infiltriraju upalne stanice organizma, unutarnji sloj građen je od živih stanica, a tu su i mjehurići ispunjeni bistrom, vodenastom tekućinom Hidatida (cista) vrlo sporo raste, ali njen je rast progresivan i nezaustavljiv. Nalazi tijekom kirurških zahvata su pokazali da hidatida potiskuje meka tkiva, a da kost razara. U deset do dvadeset godina, hidatida naraste i do veličine jabuke, ili čak i veća. Sekundarna ehinokokoza označava pojavu pucanja hidatidne ciste, kada se iz nje može po organizmu rasuti hidatidni pijesak, što su u biti zameci skoleksa, te će se iz svakog slobodnog mjehurića i svake glavice razviti nova cistična tvorba, odnosno hidatida. Pasja trakavica ne čini štetu za zdravlje toksičnim niti bilo kakvim uplitanjem u normalan čovjekov metabolizam. Najveća opasnost kod pasje trakavice dolazi od mehaničkog pritiska koji se povećava usporedno s porastom ciste u organima i tkivima. U mekim i elastičnim organima potrebno je više vremena da se pojave prvi simptomi i smetnje, dok se mnogo prije javljaju kod lokalizacije ehinokoka u očnoj duplji ili mozgu. Lokalizacija procesa u kosima prezentira se bolima i čestim lomovima. Kod smještaja hidatida u trbušnoj šupljini često dolazi do prskanja cista uslijed naglog povećanja tlaka u trbušnoj šupljini. Velika opasnost kod pucanja ciste je prosipanje novih zametaka po trbušnoj šupljini i razvijanje mnogobrojnih novih cisti. Takvo stanje se naziva sekundarna ehinokokoza, i uglavnom ima smrtni ishod. Procesi na mozgu i srcu, također često završavaju smrtno.Kod prskanja hidatida na plućima može doći do ozbiljnih komplikacija; kod prskanja u bronhe, može doći do gušenja zbog začepljivanja dišnih putova. Uzrok gušena može biti i anafilaktičku reakcija. Međutim, iskašljavanje hidatide iz pluća, to bolesnici često opisuju kao iskašljavanje "tople i slane vode", može dovesti do potpunog ozdravljenja. Materijali i metode Zadatak A) U zadatku A) bilo je potrebno promatrati lupom preparat goveđe trakavice koja se nalazila u petriejvoj zdjelici. Na slikama i preparatu trebalo je prepoznati glavu (skoleks), prianjaljke, vrat i članke (proglotide). Potom je trebalo proučiti glavu trakavice i odgovoriti koji organi dominiraju kod trakavice i kojih organa nema u trakavici i zašto?, te odgovoriti što uočavamo promatrajući poroglodite idući od glave prema kraju trakavice i objasniti tu povaju. Zadatak B) U zadatku B) trebalo je proučiti tekst i sliku na priloženom radnom listiću. Pitanja su se odnosila na simptome oboljenja od trakavičavosti, razlike između građa trakavice, načina na koji izlaze iz čovjeka, koja je trkavacia opasnija i zašto je goveđa trakavica najćešća, te na kraju koja je trakavica najopasnija. Rezultati Zadatak A) Prepoznali smo na trakavici koji je dio glava, koji vrat, koji prianjaljke a koji članci. Na glavi se nalaze 4 prianjaljke. U trakavice nema organa za probavu, jer ona dobiva već hranu koju su enzimi domadaram probavili te joj je probavilo potpuno reducirano. Kod trakavice dominiraju spolni organi, jer ona stvara brojno potomstvo kojim osigurava opstanak. Idući od glave do kraja trakavice proglotide su sve manje jer su sve mlađe a najveća je najstarija i ona je najviše narasla. Slika trakavice Zadatak B) Simptomi zaraze su uglavnom mučnina, proljev, razdražljivost, povraćanje, zadahom iz usta te gubljenje na težini. Svinjska trakavica ima skoleks dugačak od 1 pa do 2 milimetra, ima četiri sisaljke, a na njegovu vrhu je izbočina s kukicama, a zove se rostelum, na koju su nanizana dva reda kukica, dok glava goveđe trakavice, koja je manja, s četiri sisaljke, ali bez rosteluma, odrasli skoleksi imaju veću širinu nego dužinu i nalikuju na pačetvorinu. Proglotide Goveđe trakavice se u čovjeku odvajaju pojedinačno, i odvojene proglotide aktivno napuštaju crijevo te izlaze iz anusa puzajući kao gusjenice, dok svinjske proglotide se otkidaju od tijela trakavice i pune jajašca napuštaju crijevo. Odvajaju se često u dugim lancima, i često su poput klupka izbačenih s izmetom. Svinjska trakavica je opasnija od goveđe jer se čovjek može zaraziti i njenim jajašcima, te se u nejgovom organizmu stvara ikra te on oboli od cisterkoze, bolest u kojoj se ličinka trakavice pretvara u svinjsku ikricu ili cisticerk te se iz nje razvija skoleks buduće trakavice koji je u mjehuriću uvrnut i ima sisaljke i kukice. Invazija životinja ličinkama trakavice zove se cisterkozom. Kod čovjeka cisticerk može dospjeti u mišiće te tamo ne pravi veće smetnje ali ako dospije u druge organe, pogotovo u mozak, onda stvara teško poteškoće. Goveđa trakavica je najčešća u našoj zemlji jer u nekim djeloviam još prevladavaju običaji da se meso jede nedovoljno obrađeno ili nedovoljno osušeno, još k tome pogoduju neka jela od goveđeg mesa koja se često termički dobro ne obrade. Najopasnija trakavica za čovjeka jer se u čovjekovom crijevu zametak oslobodi jajne ljuske te prodire u krvotok, te odlazi u ostale organe i tu se pretvara u cistu. Te ciste su vrlo opasne, mogu narasti do 10 cm u promjeru te se iz njih razvijaju mnogobrojne glave (do 400000 glava). Tako dolazi do teškog oštećenja vitalnih organa, a kirurškim zahvatima može se dogoditi da i cista pukne pa dođe do nove zaraze od tisuće glava trakavica iz kojih se mogu razviti nove ciste. Slika ehinokoka Rasprava i zaključci Trakavica se morala prilagoditi na parazitski način životam, tako da skoro i nema probavilo jer ona već dobiva probavljenu hranu od domadara, te joj to probavilo uopće nije potrebno, a pošto živi u anaerobnim uvjetima, niti organi za disanje joj nisu potrebni te je ona anaerobit. Trakavica stvara brojno potomstvo da si osigura opstanak, jer većina tih jajašaca propadne, a što je više jajašaca to su veće mogućnosti da će doći do zaraze. Trakavica stvara i veliki broj proglotida jer što ih je više to se više jajašaca može pohraniti u plodnice. Simptomi zaraze su uglavnom lako prepoznatljivi te se može lagano otkriti jesmo li zaraženi trakavicom, a ako ih mi ne primjećujemo, onda ih okolina mora prepoznati. Razlike u građi trakavica posljedica su različitih domadara u kojima parazitiraju, i način na koji će se dalje razvijati i ovisi o tome koliko će se proglotida odvojiti od trakavice. Do šire zaraze goveđe trakavice pogoduju stari običaji u ovoj zemlji, da se meso jede manje osušeno ili da su neki proizvodi nedovoljno pečeni. A ako se još k tome pridodaju razni blagdani kada svi zajedno konzumiramo to meso, dolazi do široke zaraze. U suzbijanju trakavica, točnije ehinokokoze, vrlo su važne osobne higijenske navike. Popis literature: priloženi radni listić Biologija Životinjski svijet, Autori: Dr.sc. Zdravko dolenec, Gordana Bartolić, prof., Nenad Marković, prof., Izdanje Profil 2001 Metilji (lat. Trematodes) Uvod Metilj spada pod red plošnjaka, a specifičan je po svojem plosnatom crveno-žućkastom tijelu, po kojoj imamo naziv za boju metil-oranž. Metilji žive najćešće kao vanjski ili unutarnji nametnici. Poznato je oko 11000 vrsta metilja. Ako su vanjski nametnici ili egzoparaziti, parazitiraju na škrgama, ždrijelu i na koži slatkovodnih i morskih riba, a ako su unutrašnji nametnici ili endoparaziti onda parazitiraju na plućima, na žučnim kanalima, na jetri, na guštreači, na crijevu, na mokraćnom mjehuru, na venama, na čovjeku, na psu, na mačkama, na govedu , na ovcu i na svinjama. Tijelo metilja porkiveno je debelom bjelančevinastom kutikulom koja može sadržavati, i to jako često, malene bodlje i ljuske. To su osobine prilagodbe nametničkom načinu života. Kutikula mora biti debela da zaštiti metilja od probavnih enzima domadara, ispod te kutikule nalaze se mišići, a unutrašnjost tijela ispunjava parenhim. Metilj ima dvije prianjaljke, usnu i trbušnu. Metilj se kukicama i bodljama na kutikuli pričvrsti za stijenku žučovoda i drugih organa u kojim parazitira. Usna prianjaljka je početak probavila, a na njih se nastavljaju usta, iz kojih se nastavlja snažno mišićno ždrijelo pomoću kojeg isisavaju tjelesne tekućine i tkivo domadara. Na ždrijelo se nastavlja vrećatso crijevo bez crijevnog otvora, dakle probavilo je neprohodno, a probava je izvanstanična u probavilu. Metilji koji su egzoparaziti dišu difuzijom a oni endoparaziti nemaju organa za disanje jer žive u okolini bez ili s vrlo malo kisika pa su anaerobiti. Metilji imaju protonefridije kojim se tvari izlučuju iz njih tj. služe za izlučivanje. Živčani sustav u metilja sastoji se od žovčanog metilja, te prednjih ćivaca koji se protežu iz njega i još šest uzdužnih žičanih vrpci. Još jedna prilagodba na nametnički život je reduciranost osjetnih organa. Odrasli metilj je dvospolac, i stvara veliki broj jajašca radi velikog potomstva, te također radi opstanka zbog vrlo složenog životnog ciklusa. Najpoznatiji metilji su veliki ili ovčji i mali metilj. Oba žive u žučnim kanalima jetre ovce, goveda i drugih biljojeda (domadara). Ovčji metilj ima poseban životni ciklus, dugačak je od 2 pa do 4 centimetra i širok je oko jednog centimetra, a hrani se sišući krv u žučnim kanalima jetre domadara. Simptomi na zaraženim životinjama su otpadaje dlaka, natečena jetra te na posljetku životinje klonu i uginu. Metilj svoja jajašca odlaže u jetrene kanale koja preko žuči odlaze u tanko crijevo i izmetom izlaze van. Mali metilj je puno manji, dugačak je od 5 do 12 centimetara, parazitira u žučnim kanalima i siše krv domadara. Za životni ciklus su mu potrebna dva međudomadara. Materijali i metode Za ovaj seminar morali smo riješiti četiri zadatka s razlilčitim pitanjima i proučavanjima malog i velikog metilja. Zadatak A) Lupom smo promatrali velikog metilja koji se nalazio u petrijevoj zdjelici, te smo morali prepoznati njegove dijelove za zadatak da ga možemo nacrtati Zadatak B) Trebalo je odgovoriti na par pitanja na priloženom radnom listiću, a pitanja su bila vezana uz životni ciklus velikog metilja, i sprječavanja njegovog širenja. Zadatak C) Promatrali smo mikroskopom preparat malog metilja i prepoznavali smo njegove dijelove tijela, i odgovorili par pitanja vezanih uz njegovu građu. Zadatak D) Morali smo opisati razliku iz ćivotnizh ciklusa malog i velikog metilja iz priloženog radnog listića. Rezultati Zadatak A) Slika velikog metilja: Oblik tijela velikog metilja je plosnat, i dužina mu je puno veća od širine, debela bjelančevinasta kutikula služi mu za zaštitu od probavnih enzima domadara. Zadatak B) Metilji i drugi nametnički ogranizmi stvaraju velik broj jajašca da bi osigurali svoje preživljavanje jer imaju složene životne cikluse. Kada jaje izaže iz zaražene životinje, ono mora pasti na vlažno mjesto da bi se iz njega ravila trepetljikava ličinka, te mora u roku od 24 sata naći međudomadara puža malog barnjaka, inale će uginuti. Puž mali barnjak je važan jer ličinka prodire u njega kroz kožu i u njemu se počinje složeno razvijati stvarajući vrlo brojno potomstvo ličinki s repićem. Ličinke s repićem izlaze iz puža malog barnjaka te odlaze na dno vlažnog staništa ili do trave gdje se pričvrste i začahure u ciste. Kada ovca pojedu tu travu s cistom, cista odlazi u tanko crijevo gdje se solobađaju mladi metilji. Oni dolaze kroz crijevo u žučne kanale i tu se proces ponavlja. Isto tako ako čovjek travu pokosi te ju hoće isušiti za slamu za prehranu stoke po zimi, mora je dugo sušiti jer cista neće podnjeti to isušivanje i uginut će, a ako se ne osuši dovoljno, cista će preživjeti te će se možda cijelo domaćinstvo zaraziti metiljem. Isto tako treba isušivati bare i lokve gdje živi puž mali barnjak da nema međudomadara za razvoj metilja, te bi se tako vrlo dobro riješili metilja. Zadatak C) Slika malog metilja: Malome metilju prianjaljke da se uhvati za stijenku organa u kojoj parazitira, a dominirajući organi u njegovom tijelu su spolne stanice, jer mu je potrebno mnogo potomstva da bi osigurao preživljavanje, jer ima vrlo kompliciran životni ciklus s čak dva međudomadara za razvoj. Zadatak D) Životni ciklusi malog i velikog metilja razlikuju se po tome što za jajašce malog metilja nije potrebna vlažna okolina da bi se razvilo, te mali metilj treba dva međudomara za životni ciklus. Ta dva međudomara su morski puž i mrav. Puž pojede jajašce i u njemu se solobađa miracidij, iz tog miracidija u pužu nastaje sporocista, a u njima se razvijaju cerkarije. Te cirkarije se izlučuju zajedno sa sluzi koju voli jesti mrav, i onda se on zarazi te se u njemu razviju metacerkarije. I na kraju se čovjek, govedo ili ovca zarazi jeduči biljnu hranu s zaraženim mravom. Metacerkarije se zatim iščahure u crijevu i mali metilji prodiru u jetru, gdje u ćučnim kanalićima rastu u odraslog metilja. Rasprava i zaključci Metilji, isto kao i svi drugi nametnici, imaju potrebu da stvaraju veliki broj jajašca, jer imaju jako složen životni proces i velike su mogućnosti da jajašca ne padnu na vlažnu površinu ili da ne nađu međudomadare u određenom vremenu te jajašca jednostavno propadnu. Ali što je više jajašaca, to je prije moguće da će bar neki od njih pasti na valžnu površinu i da će opet neki od njih susresti međudomadara i imati puni životni ciklus. Mali metilj ima potrebu za dva međudomadara, ali bar ajjašcu ne treba vlažna okolina za razvoj, tako da su šanse opet bar pozitivne. No opet treba veliki broj jajašaca jer su dva međudomadara jako puno, i ako se ne dogodi da ličinka ne nađe jednog od njih propast će. Ako postoji domaćinstvo, ono se nikako ne smije zaraziti metiljima, sjeno se mora osušiti što se najviše može i mora se paziti na prehranu stoke. Bare i lokve u kojima živi puž mali barnjak treba potpuno isušiti jer tako životni ciklus ovčjeg metilja u potpunosti prestaje. Popis Literature: priloženi radni listić Biologija Životinjski svijet, Autori: Dr.sc. Zdravko dolenec, Gordana Bartolić, prof., Nenad Marković, prof., Izdanje Profil 2001 Slike nisam stigao nacrtati... moram ih još i ručno... al dobro sve se u školi stigne :) |
- 23:33 - Komentari (11) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Tko skuži svaka mu čast, i nadam se da će netko uopće skužit zašto ja i o ćemu pišem. (ni sam ne kužim al nema veze :)) Alkoholno: Cesarić na drugi način Votka poslije kiše Gle duplu votku poslije kiše Puna je kapi pa se njišem Votka po Votka k tom još dupla I ja sam drven poput trupla Kad se probudim ispod stola Pitam se dal' krv još mnome kola Kroz glavu tad prođe mi prvo da li sam čovjek ili drvo?
I ovak da se zna što mi sve slušamo!
Eto za muziku, ja sam sebe smatram alternativcem, nikakvim punkerom, metalcem ili slično. Jednostavno volim i dio metala i dio punka a ponajviše ska i rock. Najbolji bendovi i izvođači su mi: RADIOHEAD SCORPIONS LED ZEPPELIN THE DOORS AZRA PINK FLOYD DEEP PURPLE THE CURE U2 R.E.M. QUEEN DARKO RUNDEK (tj. HAUSTOR) DAMIR URBAN (LAUFER) BRYAN ADAMS To mi je najdraže, a ovako još par izvođača... tipa rammstein, ska-p, snapcase, asian dub foundation, debeli precjedni, six pack, blind guardian, hladno pivo, guns'n'roses, three doors down, oomph, coldplay, die ärzte, eagles, animals, letu štuke, oasis, P.O.D., phil collins, pennywise, snapcase, rise against, rage against the machine, rainbow, ramones, the clash, rhcp, robbie williams, the rolling stones, zabranjeno pušenje itd. Stvarno iam različit ukus i ponekad to ovisi o raspoloženju. Nikoga ne vrijeđam za muziku koju sluša, mada mi neku put neke stvari idu jako na živce al ipak to je normalno :D. I ovo je standard muzika za moje godine pa... nema nikakve rasprave. Evo dvije najdraže pjesme među svima, tj. tri :D. 1.Najjača pjesma svih vremena, STAIRWAY TO HEAVEN OD LED ZEPPELINA!. There's a lady who's sure All that glitters is gold And she's buying a stairway to heaven. When she gets there she knows If the stores are all closed With a word she can get what she came for. Ooh, ooh, and she's buying a stairway to heaven. There's a sign on the wall But she wants to be sure 'Cause you know sometimes words have two meanings. In a tree by the brook There's a songbird who sings, Sometimes all of our thoughts are misgiven. Ooh, it makes me wonder, Ooh, it makes me wonder. There's a feeling I get When I look to the west, And my spirit is crying for leaving. In my thoughts I have seen Rings of smoke through the trees, And the voices of those who standing looking. Ooh, it makes me wonder, Ooh, it really makes me wonder. And it's whispered that soon If we all call the tune Then the piper will lead us to reason. And a new day will dawn For those who stand long And the forests will echo with laughter. If there's a bustle in your hedgerow Don't be alarmed now, It's just a spring clean for the May queen. Yes, there are two paths you can go by But in the long run There's still time to change the road you're on. And it makes me wonder. Your head is humming and it won't go In case you don't know, The piper's calling you to join him, Dear lady, can you hear the wind blow, And did you know Your stairway lies on the whispering wind. And as we wind on down the road Our shadows taller than our soul. There walks a lady we all know Who shines white light and wants to show How ev'rything still turns to gold. And if you listen very hard The tune will come to you at last. When all are one and one is all To be a rock and not to roll. And she's buying a stairway to heaven. 2. Onda WIND OF CHANGE od scorpionsa. I folow the Moskva Down to Gorky Park Listening to the wind of change An August summer night Soldiers passing by Listening to the wind of change The world is closing in Did you ever think That we could be so close, like brothers The future's in the air I can feel it everywhere Blowing with the wind of change Take me to the magic of the moment On a glory night Where the children of tomorrow dream away in the wind of change Walking down the street Distant memories Are buried in the past forever I folow the Moskva Down to Gorky Park Listening to the wind of change Take me to the magic of the moment On a glory night Where the children of tomorrow share their dreams With you and me Take me to the magic of the moment On a glory night Where the children of tomorrow dream away in the wind of change The wind of change Blows straight into the face of time Like a stormwind that will ring the freedom bell For peace of mind Let your balalaika sing What my guitar wants to say Take me to the magic of the moment On a glory night Where the children of tomorrow share their dreams With you and me Take me to the magic of the moment On a glory night Where the children of tomorrow dream away in the wind of change 3. I onda kjurovci i JUST LIKE HEAVEN... baš kao raj. "Show me how you do that trick The one that makes me scream" she said "The one that makes me laugh" she said And threw her arms around my neck "Show me how you do it And I promise you I promise that I'll run away with you I'll run away with you" Spinning on that dizzy edge I kissed her face and kissed her head And dreamed of all the different ways I had To make her glow "Why are you so far away?" she said "Why won't you ever know that I'm in love with you That I'm in love with you" You Soft and only You Lost and lonely You Strange as angels Dancing in the deepest oceans Twisting in the water You're just like a dream Daylight licked me into shape I must have been asleep for days And moving lips to breathe her name I opened up my eyes And found myself alone alone Alone above a raging sea That stole the only girl I loved And drowned her deep inside of me You Soft and only You Lost and lonely You Just like heaven |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||