Tri su kralja ... Izađoh na trenutak na balkon , jer sam još prehlađena.Zamišljeno pogledam u grmove lavandi koje ovo ljeto nisu izdržale sušu - te grmove ružmarina koji su uspili preživjeti još jedno ljeto.Hoće li iduće tko zna - špara se na vodi .

Odjednom - zzzzzzzzzzzzzuj .... proleti nešto zeleno i grmoliko .Asti sto - pogledam bolje i ugledam božićno drvce .Još je dobrano zeleno i za vidit OK - al je izletilo ko iz katapulta preko balkona sve do prizemlja - pravac za kontejner!Bit će da ga je lakše ovako frknit nego ga nosat okolo po skalinama ?!

I onda pogledam brzinski po susjednoj zgradi - okićeni balkoni i prozori do jučer - a danas uredno uklonjen svaki mogući trag božićkovanja ... a na mom prozoru još stoje ukrasi ... Opet mi - naopako!

- Jeli dragi , oćemo i mi skidat ukrase - danas ? pitam ja sa smješkom i ulazim u topli stan ...
- Jok ... - odgovori ljubljeni ...
- Pa ... susjedi svi poskidali ukrase , a jedan bor je sad i preko balkona odletio ... Šta će nam reć susjedi kad skontaju da nam je bor okićen na pravoslavni Božić ? - priznajem , bila sam cinična
- Šta me briga ...odgovori dragi i nastavi prčkat oko računala.

Nabacila sam smješak ... Naravno - šta nas briga ... drugačije ni ne može bit!


Žalosno je kako se brzo izbacuju borovi iz stanova samo zato da nebi slučajno osvanuli okićeni na 07.01 kad vjenici pravoslavne vjeroispovjesti po Julijanskom kalendaru - također kršćani , slave Kristovo rođenje .

Katolički blagdani NISU završili sa Tri Kralja ...

---
Dva kruga oko istog središta. - Božićni krug slavlja konstruiran je po ugledu na uskrsni. Uskrs je pravilo, mjera! Priprava za Uskrs je pokorničko vrijeme, korizma, priprava za Božić advent (hrvatski: došašće), vrijeme dvostrukog iščekivanja i nade. Preduskrsnom Velikom tjednu odgovara u predbožićnoj liturgiji premalo poznato specifično razdoblje između 17. i 24. prosinca. Tri božićne mise (polnoćka, pastirska zornica i dnevna) pandan su vazmenom trodnevlju (Veliki petak, Velika subota i nedjelja uskrsnuća). Pedesetdnevno uskrsno razdoblje (od Uskrsa do Duhova) slika je vremenu od Božića do Svijećnice (2. veljače). I kao što je Uzašaće posebni aspekt uskrsnog vremena, tako je, po Božiću, svetkovina Bogojavljenja (6. siječnja) drugi veliki blagdan božićnog kruga.

----



Mi bor skidamo na Krštenje Kristovo - al ove godine razmišljamo da ga ostavimo sve do Svijećnice do kada bi sva ta obilježja i trebala stajati .



Neka stabla osim opće simbolike imaju i svoje posebno značenje. Primjerice zimzelena, trajno zelena sabla: palma, maslina, cedar, pinija... i naša božićna jelka ili bor. Biskup Ambrozije zapisuje: "Ono što je trajno zeleno i nikad ne gubi svoje lišće treba te opomenuti, da nikad ne gubiš svoju nadu, nego da ti ona po vjeri uvijek cvate na spasenje." A sveti Grgur Veliki (+604) kaže: "Vječno zeleni su oni što ustraju na baštini koju Apostol naziva "neraspadljivom, neokaljanom i neuvelom" (1 Pt 1,4).

Tu smo upravo na tragu značenja božićnog drvca. Ne gubeći ono općeljudsko značenje, božićno drvce u crkvi, nakićeno i osvijetljeno, postaje novim duhovnim simbolom: znakom plodova novog života koje donosi Krist svojim rođenjem. Na to nas podsjećaju jabuke, orasi, smokve, zatim kolači, pa blistave vrpce, kuglice, bomboni... kojima smo ukrasili jelku - Tako je u nas i u dobrom dijelu Europe, napose u germanskim i frankofonskim zemljama, ali nije posvuda. U Italiji, primjerice, nećemo naći božićna drvca po crkvama. Tamo Božić predočuju - jaslice. Kod nas oboje: jaslice i svečano drvce.

Posebno značenje na božićnom drvcu imaju postavljene i zapaljene svijeće. Svijeća je prvotno uskrsni (pa onda i božićni) simbol Isusa Krista, a zatim i oznaka čovjekovog plemenitog životnog samoizgaranja.

Konačno: božićno drvce ima i značenje zahvalnosti za Božji dar života i sve što život uzdržava i krasi.

www.katolici.org



Kad prođe Bogojavljenje, za našeg katolika prošlo je i sve božićno.Kako im protumačiti da istinsko slavljenje naših vjerničkih blagdana ne smije biti povezano sa uskogrudnošću, ili ne daj Bože mržnjom.