Veliki petak
21.03.2008.
Oče u tvoje ruke predajem duh svoj!
(Iv 18,1-19.42)
Potrebno je naći trenutak mira, zastati u ovom danu, jer u ovaj dan je zastala ljudska povijest.
U ovom danu je uništena naša krivica, izliječene naše bolesti, u ovom je danu izbačen i osuđen knez ovog svijeta, Sotona, neprijatelj čovjeka.
U ovom danu su osuđeni svi koji progone ljude, koji ih masakriraju, otimaju im, gaze ih i spaljuju njihova imanja.
Ovo je dan poraza za svakog koji je protiv čovjeka. Dan je to velikog razdjeljenja čovječanstva.
Ovo je za svakoga od nas dan odluke.
Blaženi oni koji pate, koji tuguju.
Blaženi krotki, blaženi mirotvorci, blaženi siromašni duhom, blaženi, jer ovo je njihov dan, ovo je njihov blagdan, njihova pobjeda.
Jao nasilnicima, jao onima koji se bogate na tuđi račun, jao onima koji se bore protiv čovjeka, jao onima koji nemaju milosrđa, sućuti i ljubavi, ispružene ruke za drugoga.
Ovaj dan je njihov poraz.
KNI/arhiva
Križ je prije svega, vrlo često čovjek sam sebi. Kao da nas je Bog tek napola stvorio. Svakome je od nas poklonio nešto obrađene zemlje u nama samima, a drugo je ostavio našoj marljivosti da osvojimo i da se obradimo.
Križ su nam, nadalje, drugi ljudi. Imao je donekle pravo Sartre kada je kazao: 'Pakao – to su drugi.' No ne zaboravimo, i mi smo, vrlo često i ne znajući, križ drugima. Stoga se u postajama križnoga puta nalazi i četvrta postaja: 'Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ.' Ponijeti drugome njegov križ, ili barem nastojati da nikome mi ne budemo križem, znak je velike čovječnosti.
Križ – to su prilike u svijetu koje mi nismo skrivili, a ne možemo im pobjeći te ih najčešće moramo naprosto otrpjeti.
Križ – to je vrlo često sve ono što treba prevladati da bismo ostvarili neko dobro koje sami sebi želimo ili smo dužni drugima.
fra Bonaventura Duda
Župni listić
komentiraj (3) * ispiši * #
