Dijelovi filma "Memoari jedne geiše" snimani su u ovom prekrasnom svetištu. Posjetili smo ga 2016.g. prilikom naše prve posjete Japanu.

Fushimi Inari je jedono od najvažnijih svetišta, od njih nekoliko tisuća, posvećenih Inari Shinto boginji riže.
Doživljaj je prošetati kroz neprekidan niz Torii gate "Senbon Torii" (tisuću torri vrata). Tori su donacija pojedinaca i kompanija i na svakim vratima napisano je ime donatora. Svatko može biti donator kupnjom Toriia a cijene se kreću od 400 000y za mali do preko 1000 000y za veliki Torri (100y iznosi približno 6kn).
Duž staza postavljene su statue lisica, glasnika boginje Inari. Čitav prostor svetišta je prekrasan.

I na kraju da ne ostanete gladni Takoyaki, odlične okruglice s hobotnicom koje smo jeli prilikom izlaska iz hrama.

Napokon zajedno ... Prekrasno je držati Dragu u zagrljaju dok spava i buditi se jutrom pored Nje

Oznake: Fushimi Inari Taisha

Oznake: maskica, maskica plava, "COVID-19 maska"

Da li ste se nekada zapitali:
Koliko ima ljubavi u moru
Kako ribe vode ljubav
Kako se vole dupini
A kako morski puževi vode ljubav to možete samo zamišljati gledajuči ovaj video

I otpuzali su zajedno sretni u svojoj ljubavi

Oznake: morska ljubav, ljubav u moru

Inspiracija za ovu fotku bila mi je sličnost vala na šalici i oblik školjke. Na šalici je jedna on najpoznatijih japanskih slika "The Great Wave off Kanagawa" (Veliki val Kanagawe) koju je naslikao Katsushika Hokusai u razdoblju 1829-1833. Bila mi je poznata ta slika i na prvi sam se pogled zaljubio u šalicu prošle godine u Tokyu.

Dugo sam razmišljao kako zajedno fotkati šalicu i školjku da dobijem najljepšu sliku. Mislim da sam uspjeo izvući najljepše.

Oznake: val, The Great Wave off Kanagava

Moja mala zbirka školjki polako se popunjava. Uglavnom se sastoji od ljuštura koje izvučemo na vršama.

Krasna školjka s lijeve strane zove se jadranski šljem. Jednu takvu sam imao sve do nedavno kada je došao sin s mojom unučicom. Malenu sam doveo da joj pokažem moje školjke. Isti tren se zaljubila u šljem i bila je presretna kada joj je dida poklonio školjku. Čitavo ju veće držala na uhu i slušala more. Nije ju ispuštala iz ruke ni kada su odlazili, iz auta mi je pokazivala kako sluša more ...

Želeći malo popuniti zbirku, zaronio sam u potrazi za volcima, očekujući da ću imati krasne primjerke. Umjesto toga puževi su bili debelo obrasli koraljima. Imao sam sreću naći i još jedan šljem, isto tako ružno obrastao.

Nije bilo druge nego dati se na čišćenje. Školjke sam najprije tri dana namakao u Sodi caustici (3 žlice u 1,5l vrele vode). Svaki sam dan radio novu otopinu. Svaki sam puta prilikom promjene otopine školjke čistio četkicom. Na taj sam se način riješio organske tvari s ljuštura, algi, spužva i još koječega.

Nakon toga školjke sam stavio u mješavinu octa i tople vode 1:1, nadajući se da ću tako uspjeti otopiti kalcitne naslage koje grade kojekakvi morski organizmi. Kako je na šljemu ostalo malo tih naslaga, uspjeo sam ga očistiti nakon 2 sata namakanja.
S volcima stvar je bila daleko teža i nisam uspjeo postići željeno. Problem je u tome što su i školjke i naslage građene od kalcita, pa je nemoguće otapati samo naslage. Nakon 8 sati namakanja, kiselina je progrizla ljušturu školjke a naslage su i dalje ostale ružne, iako sam dio ipak uspjeo odstraniti.
Na školjke sam na kraju stavio bezbojni mat lak a ovo je konačan rezultat:

Na gornjoj slici je puž kvrgavi volak i u pozadini bodljikavi volak. Zanimljivo je spomenuti da je volak grabežljivac a ne samo strvinar. Napasti će sve što može stiči, a međudobno napadaju jedan drugoga bušeči oklop sumpornom kiselinom koju ispuštaju kroz posebni organ.

Nekako mi se čini da će se i ova školjka zalijepiti unučici za uho ...

NAPOMENA : Soda kaustika je lužina pa ne otapa školjku i kalcitne nakupine, otapa samo organsku tvar. Zbog toga je prvo namakanje u kaustici. Potreban je oprez, rad u plastičnom posuđu i s gumenim rukavicama!
Ovo je moje iskustvo za prvi puta. Sada znam da je najbolje dužinu namakanja odrediti već prema tome kakve su školjke kada ih povemeno čistimo.

DODATAK 1: Ovu mi je školjku donesao prijatelj, uhvaćenu u mrežu. Dio mrtvog tkiva sam uspjeo izvući a nakon toga sam ju potopio 3 sata u kaustici. Soda je otopila ostatak tkiva u školjci i sada imam lijepi primjerak. Na netu sam vidjeo česte upite kako se riješiti smrada školjki. Smrad dolazi od mrtvog tkiva i ovo je način da se toga riješite

DODATAK 2: Poučen iskustvom ovog volaka nisam potopio u otopinu ocat/voda. Umjesto toga umotao sam ga u tkaninu koju sam zalio octom. Na taj sam način izbjegao da školjka bude izjedana iznutra. Nakon 2 sata površinu volka čistio sam malim izvijačem. Pipkav i dugotrajan posao ali sam barem dobio željeni rezultat.

Oznake: čišćenje ljuštura školjki, jadranski šljem, volak