Jeruzalem i ostalo
četvrtak, 04.05.2006.
Smetlišna vrata
Zlatna vrataStjepanova vrata Herodova vrata Damaščanska vrata Nova vrata Jafska vrata Sionska vrata Evo nas i kod osmih i posljednjih jeruzalemskih vrata. Riječ je o vratima koja se topografski nalaze na najnižem dijelu gradskih zidina, s njihove jugoistočne strane. Kroz njih se ulazi u židovsku četvrt i to u blizini Zapadnoga zida što je nekada pripadao potpornjim zidovima platoa na kojem je bio židovski Hram. Od ovih se vrata jasno vidi prostor na kojem se nekoć uzdizao Hram. Brijeg koji je ovdje stajao, a na kojem je Hram izgradio još kralj Salomon, Davidov sin, kroz kasnija je razdoblja umjetno proširivan i dograđivan, dok se nije došlo do ovakvog prostranog platoa.  To je s nutarnje strane zidina u blizini Smetlišnih vrata. S vanjske strane zidina, kad se prođe kroz Smetlišna vrata, započinje padina na kojoj se smjestilo arapsko selo Silwam. Na toj je padini bio Davidov Jeruzalem, najstariji dio grada. Paradoksalno, to je danas izvan zidina grada.  Htio sam vam najprije pokazati gdje se točno nalazimo, jer samo tako mogu objasniti zašto ova vrata nose tako nimalo poetsko ime. Naime, stari je Jeruzalem, negdje u doba povratka Izraelaca iz babilonskoga ropstva, u doba Nehemije (oko 500. god. pr. Kr.), još uvijek imao tlocrt sličan onome iz doba Salomonova. Na južnoj se padini nalazio grad, a na sjevernom brijegu, iznad grada, svetište s Hramom. Biblijska knjiga pripisana Nehemiji donosi nam ove njegove riječi: »Stigavši u Jeruzalem, ostadoh ondje tri dana. Zatim ustah noću, u pratnji nekoliko ljudi, nikomu ne povjerivši što mi je Bog moj nadahnuo da učinim za Jeruzalem; a nisam imao druge životinje osim kljuseta na kojem sam jahao. Iziđoh, dakle, noću na Dolinska vrata i uputih se Zmajevskom izvoru, a zatim prema Smetlišnim vratima: razgledao sam jeruzalemski zid gdje je bio razoren i vrata koja su bila spaljena. Nastavio sam put prema Izvorskim vratima i Kraljevskom ribnjaku, ali nisam našao prolaza za životinju na kojoj sam jahao. Uspeo sam se zato noću uz Potok, i dalje razgledajući zid, i ponovno sam ušao na Dolinska vrata.« Nehemija opisuje gradske zidine koje želi obnoviti. Prema tome opisu, Smetlišna su se vrata nalazila negdje na spoju dijela gdje je bilo svetište i dijela gdje je stajao grad. Nisu vjerojatno bila točno na mjestu na kojem se sada nalaze ova Smetlišna vrata. Taj su naziv vrata očito dobila jer se kroz njih iz grada izbacivalo smeće, a pretpostavlja se da je to smeće potom završavalo u dolini kasnije poznatoj pod nazivom Gehena.  Današnja se Smetlišna vrata (hebr. Ša’ar Ha’Ašpot) tako nazivaju tek od 19. stoljeća, iako na ovom mjestu stoje od 1540. godine. I njih je dao izgraditi turski sultan Sulejman Veličanstveni. No, o povijesti i ostalim imenima ovih vrata bit će više govora u sljedećim nastavcima. Nastavak: Smetlišna vrata, o imenu |