|
|
| < | svibanj, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
piše ko šta stigne, kad stigne... mi smo jedan veri smart razred:)) Ima nas 33 ljudova, od tog 8 dječačića...
u velikoj su manjini... koga briga, ak im nije po volji, nek se tuže upravi valenovačkog vodovoda :)): 
..evo i biondićke i kovačića :)
..ovo leško i niđo :)
..anamarija i viskovićka :)
..tasha i tazz u zg..
..i naša marija i opet tasha :)
...dear teacher Dunjecka...
...Anica, Točkica, Oreškova...
1. Vesna Anić
2. Maja Barišić
3. Matea Benić
4. Jelena Biondić
5. Nataša Bučić
6. Tatjana Buha
7. Ana Čičak
8. Valentina Čutek
9. Nikola Dugalić
10. Verica Gajšek
11. Martina Gašić
12. David Grašić
13. Petar Grdić
14. Sandra Hećimović
15. Jelena Jurić
16. Ivana Kalkan
17. Ozren Kandžera
18. Jelena Kapraljević
19. Antonija Katavić
20. Ivan Kovačić
21. Damir Lešković
22. Ivana Oreški
23. Maja Pavlović
24. Marina Perić
25. Adrijan Sabolski
26. Anja Satler
27. Tajana Sermek
28. Helena Sertić
29. Marija Strelec
30. Matej Strišković
31. Anamarija Škalic
32. Ivana Torčić
33. Ivana Visković
evo i jedna koja bi mogla biti naša razredna...
Što bih ja bez vas!
moje me stvarno društvo uvijek čekalo,
sve su to ljudi širokog srca, odanog,
ovim svijetom lutam sam,
al od života nisam umoran
jer imam vas kad je teško i kad sretan sam.
malo mi treba noćas da se napijem,
suza me izdala i to priznajem,
da nema vas dobrih ljudi ja ne znam što bi
vi ste mi sve i ja vas volim,
kad mi je teško i kad sretan sam.
Ovo je moja noć, ovo je moj dan,
život je tako kratak i leti kao san
Godine idu i sude svakome od nas,
život je kratak i ne znam...
Ovo je moja noć, ovo je moj dan,
život je tako kratak i leti kao san,
godine idu i sude svakome od nas,
život je kratak i ne znam ŠTO BIH JA BEZ VAS!
Ja vama noćas pjevam i nek vas čuva Bog,
vi ste mi sve na svijetu, vi znate moju bol,
da nema vas dobrih ljudi ja ne znam što bih,
vi ste mi sve i ja vas volim,
kad mi je teško i kad sretan sam.
Ovo je moja noć, ovo je moj dan,
život je tako kratak i leti kao san
godine idu i sude svakome od nas,
život je kratak i ne znam...
ŠTO BIH JA BEZ VAS!!!!
...hahaha...
Dobio Mujo cekove i, naravno, poceo da trosi na sve strane.
Na kraju ga pozovu u banku i kazu:
- Slusaj ti Mujo, znas li da si u takvom minusu da mozes
u zatvor da odes
- Pa sto da radim
- Treba odma' da vratis pare sto si potrosio
- U bolan, sto me uplasi, pa sad cu da ti napisem cek.
**
Pitali Muju da li bi on vise volio jednom Fatu ili dva puta Hasu.
A on kaze:
- Fata je Fata, al' dvaput je dvaput!
**
Ide Haso putem i na jednoj raskrsnici sretne Muju.
- Zdravo Mujo, sta ima, rece Haso.
- Nista, eto postao sam prorok.
- Kako prorok Mujo, nista ti ne vjerujem.
- Dobro Haso, vidjeces sad: za dva minuta ce se na ovoj
raskrsnici dogoditi sudar, rece Mujo.
I stvarno, posle dva minuta sudarise se dva automobila.
- Auuu Mujo, pa moras i mene nauciti da budem prorok.
- Ne mogu te uciti Haso, tesko je to.
- Moras Mujo, ako si mi drug.
- Ne mogu Haso, dugo ce trajati.
- Neka traje kolko treba, samo me nauci.
- Dobro Haso, ali da znas da ce te boljeti.
- Nema veze, rece Haso.
- Podji zamnom, rece Mujo.
Povede Mujo Hasu u obliznji sumarak, stade pored jednog drveta i
rece:
- Pridji Haso ovom drvetu. Haso pridje.
- Skini hlace i gace. Haso skide.
- Sad se nagni i uhvati rukama stablo. Haso izvrsi.
Mujo poce otkopcavati svoje hlace, na sto ce Haso:
- Bogami Mujo, pa ti ces mene jebati!
- Eto vidis Haso, vec si postao prorok.
*
Dosao Haso kod Muje kuci u posjetu. Mujo se izvalio u
fotelji i mrzi ga da ustane, pa ce Hasi:
- Jao Haso, dal bi bio dobar da se popnes na kat i doneses
mi papuce.
- Bog stobom Mujo, gdje cu ti ja donosit papuce u tvojoj kuci.
- Ajde molim te, sevap mi je da sad ne ustajem.
Haso poslusa i popne se gore. A gore sretne Mujinu zenu
Fatu i njihovu kcerku od 18 godina. Fata rece:
- Zdravo Haso, otkud ti ovdje gore?
Tu Hasi sinu ideja:
- Zdravo Fato, eto ja dodjoh da vas jebem!
- Bog stobom Haso, jel si ti normalan! Gde ces jebati mene i
cerku, pa Mujo ce te ubit.
- Zna Mujo i nema nista protiv, rece Haso.
- Sta kazes, rece Fata.
- Ozbiljno, sad ces da vidis: MUJO, JEL OBJE, dreknu Haso.
- OBJE, odgovori mu Mujo.
**
Dosao Haso da obidje Muju u bolnici i pita ga kako je nastradao.
- Zbog pecanja.
- Pa sta si pecao, crni covece?
- Prvo sam pecao na gliste ali me mrzelo da skupljam gliste pa
su mi pokazali stos sa baterijom - vezes zice za jedan i drugi kraj
baterije, gurnes ih u zemlju i gliste same izlaze. Onda ja uzmem
akumulator od kola, vezem zice i gurnem ih u zemlju kad ono izlaze
rovci. Uzmem dve zice, vezem ih za steker u zidu, izlaze krtice.
Gledam ja onda onaj dalekovod pored moje kuce, gledam ga i ne dade mi
sejtan mira - bacim dve kuke do zica i zabodem ih u zemlju...
- I sta bi?
- Izade treca smena Kreke, ubi Boga u meni!
*
Pita Slovenac Bosanca:
- Znas kako ste vi Bosanci nastali?
- Kako?
- Jebo medved bukvu.
- A znas kako ste nastali vi Slovenci?
- Kako?
- Jebo ti ja mater!
Početak prve industrijske revolucije je prekretnica u potrošnji energije. Izumom, tj. usavršavanjem parnog stroja glavni energent postaje kameni ugljen. Stoljeće kasnije kao novi energent javlja se nafta., te raste i važnost zemnog plina. Primjena električne energije počinje početkom 19. st. Usporedno sa većom potrošnjom energije raste i važnost vode kao energenta, tj hidroenergije. Polovicom 20.st. počinje korištenje nuklearnog goriva za komercijalnu proizvodnju električne energije. Iako od malo tog goriva se proizvede veća količina energije,to gorivo dolazi u pitanje. Najveći je problem osiguranje od radioaktivnog značenja i odlaganja nuklearnog otpada.
NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Ugljen, nafta, plin i nuklearno gorivo.
Nafta je fosilno gorivo, a nastala je taloženjem ostataka morskih biljaka i životinja prije milijune godina. Iz nje se dobiva 40% ukupne energije. Od šezdesetih i sedamdesetih godina 20.st. zbog velike potražnje nafta se naziva i „crno zlato“. Čak 65% svjetskih zaliha nafte nalazi se na Bliskom Istoku, tj. u saudijskoj arabiji, Iraku, Iranu, UAE, Kuvajtu. Oko 12% svjetskih zaliha su u Latinskoj Americi – Meksiku i venezueli. Veće preostale zalihe su u Ruskoj Federaciji (5%), Libiji(3%), Nigeriji (2%), Kini (2%). Najveći svjetski proizvođač je Saudijska Arabija, pa SAD i Rusija. Najveći svjetski potrošači: SAD, Kanada, Japan i razvijene zemlje Europe. Poznate svjetske rezerve nafte iznose 139 milijardi tona a sa godišnjom potrošnjom od 3,2 milijardi one će biti potrošene u slijedećih 45 godina.
Ugljen se nalazi na drugom mjestu u strukturi energetske potrošnje u svijetu jer daje oko 35% svjetske energije. Nastao je uglavnom tijekom karbona prije oko 300milijuna godina. Kameni ugljen je najkvalitetniji s najvećom energetskom vrijednošću (7000-9000 cal), budući da sadrži 87% ugljika. Primjenjuje se u metalurgiji, kemijskoj industriji, te kao gorivo u termoelektranama. Nešto mlađi je smeđi ugljen, a lignit najmlađi sa 39% ugljika. U svijetu se tijekom godine proizvede više kamenog ugljena nego ostalih vrsta. Najveći proizvođači su Kina, SAD, Indija i Rusija. Najveći proizvođači smeđeg ugljena i lignita su Njemačka, Rusija i SAD. Zalihe ugljena mogle bi potrajati još oko 200 godina.
Prirodni ili zemni ugljen postaje sve važniji energent jer je pogodan za eksploataciju, transport i različite oblike potrošnje. Danas se iz njega dobiva oko 20% energije svijeta. Njegov transport najčešće se obavlja plinovodima ( 75% ukupnog prometa), a ostatak se prevozi tankerima u tekućem stanju. Glavni sastojak plina je metan. Prirodni plin ima široku primjenu jer je kaloričan i čist energent (pri njegovu izgaranju nastaju male količine aeroplutanata). Koristi se kao sirovina u kemijskoj industriji te u proizvodnji električne i toplinske energije. Uz sadašnju potrošnju, rezerve prirodnog plina (152 milijarde metara kubičnih) potrajale bi do 2075. Najveći proizvođači: Rusija i SAD sa 47%, te uz Kanadu i Nizozemsku.
Nuklearna goriva također ubrajamo u skupinu neobnovljivih energenata jer se i njihove zalihe nepovratno troše. Najčešće se koriste izotopi urana (U-235 i U-238) te izotop plutona (Pu-239). Cijepanjem njihovih jezgara stvara se toplina. Iz jedne tone U-235 dobije se više energije nego iz dva milijuna tona nafte. Loše strane pri potrošnji nuklearne energije su veliki troškovi pri izgradnji nuklearne elektrane, proizvodnja velikih količina opasnog radioaktivnog otpada te rizik od nuklearnih havarija. Unatoč pooštravanju zakona o korištenju nuklearne energije danas u svijetu radi 432 nukl.elektrane, 32 su izgradnji, planira se izgradnja još 13. Gotovo sve razvijene zemlje koriste nuklearnu energije, a osobito Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Japan.
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Voda je dosada najčešće korišten obnovljiv izvor energije. Vodena energija čini gotovo 98% ukupno dobivene energije iz obnovljivih izvora. Energija vode koristi se širom svijeta te je u nekim zemljama važan izvor električne energije. Tako npr. u Norveškoj ona čini 99% ukupno proizvedene električne energije, u Kongu 97%, a u Brazilu 96%. Najveći proizvođač hidroenergije je Kanada koja korištenjem vode proizvede 62% energije.
U pojedinim krajevima svijeta kao energent koristi se vruća voda i vodena para iz unutrašnjosti Zemlje ili tzv. geotermalna energija. Zemlje koje ju koriste su Japan, Island, Novi Zeland, Italija i SAD.
Sunce je neiscrpan izvor energije, a solarna energija ima velike mogućnosti korištenja ovisno o geografskoj širini. Danas se ona najčešće upotrebljava kao toplinska energija. Moguća je i izravna pretvorba solarne energije u električnu struju pomoću fotoelektričnih ćelija, ali je koeficijent iskoristivosti malen.
Biomasu čini organski materijal koji djelovanjem Sunčeve energije i sam postaje energent. Najčešće se u biomasi nalazi drvo, ostaci žitarica i stajski gnoj,.Fermentacijom nastaje plin metan koji je vrlo kvalitetan energent. U brazilu se iz šećerne trske proizvodi etanol. Danas se u svijetu iz biomase (repičinog ulja) proizvodi bio-diesel koji se koristi kao pogonsko gorivo u gradskom autobusnom prijevozu.
Snagu vjetra čovjek koristi od davnina, ali su je potisnuli drugi energenti. Razvijene zemlje nastoje vjetar iskoristiti za dobivanje električne energije gradeći suvremene „farme vjetra“. To su skupine turbina koje pokreće vjetar pretvarajući kinetičku energiju u električnu. Vodeće zemlje u iskorištavanju tog energenta su SAD, Njemačka i danska.
INDUSTRIJA – gospodarska djelatnost koja primjenom strojeva i mehaniziranog radnog procesa ostvaruje masovnu i standardiziranu proizvodnju. Ona je prerađivačka gospodarska grana a karakterizira je brz razvoj i sve veća produktivnost. Utječe na dinamiku i sastav stanovništva. Osim radne snage, kapitala, prometne povezanosti i tržišta, važan čimbenik razvoja industrije su i sirovine. (tvari uzete iz prirode uglavnom u neprerađenom stanju, a služe za daljnju preradu). Mogu biti organskog podrijetla ali i fosilna goriva. Danas se smanjuje upotreba klasičnih sirovina te se umjesto njih proizvode sintetičke sirovine. Danas se na sirovine gleda sa ekološkog aspekta. Govori se o načinu proizvodnje i primjeni kako ne bi došlo do onečišćenja okoliša gomilanjem otpada. U tom smislu, razvijeni su načini prerade (reciklaže) već korištenih sirovina koje sada kao sekundarne sirovine mogu poslužiti u proizvodnom procesu. Velik broj sekundarnih sirovina može se nakon uporabe ponovno preraditi i time dobiti tercijarne sirovine.
Rudarstvo se bavi pronalaženjem, vađenjem, transportom i oplemenjivanjem mineralnih sirovina iz zemlje. Mineralne sirovine dobivaju se iz rude, a najviše se cijene rude koje u većem postotku sadrže metale. Zbog procesa ekstrakcije, rudarstvo ponekad nazivaju i ekstraktivnom industrijom. Rude se dijele u 3 skupine: rude za dobivanje metala u crnoj metalurgiji, rude za dobivanje metala u obojenoj metalurgiji i rude koje sadrže plemenite i rijetke metale.