Where are You now?

Odbacila sam te, učinila sam to hladnokrvno i bezosjećajno.
To sam u tome trenutku jedino htijela. Nisam te htijela više ikada vidjeti, znaš to. A sada, sve se promjenilo. znaš da te VOLIM, znaš da nikad nisam ni prestala, da sam lagala kada sam rekla da te MRZIM, da je to gotovo. Sada sjedim sama, u lokvi krvi, NA RUBU ŽIVOTA, NA PRAGU SMRTI. Ne znaš kako je gadno, kada te njezine crne ruke vuku k sebi a ti imaš samo JEDAN RAZLOG za živjeti.

Samo ti i tvoj osmjeh drže me tu, a sve ostalo vuče me u TAMU.
PROŠLOST, muči me, ne da mi da DIŠEM, ne da mi da PRESTANEM disati. Samo me drži ovako, bespomoćnu, ruku zavezanih, SAMU. Kada nema nigjde nikoga, kada samo tebe želim vidjeti, OPET bih poželjela živjeti. Boli me, znaš da me boli. Bole me ove RANE, sada nanešene , bole i one otprije, koje mnogo uspomena sa sobom nose.
Najviše boli SRCE, koje samo je sada.
Kao da ne postoji, pretvara se u maglu. ODLAZI daleko, odlazi ka tvojoj ljubavi.
Odlazi gdje, biti će bolje.
Odlazi u Tvoj zagrljaj.
Image Hosted by ImageShack.us
20.12.2007. - 20:32 - Komentari { 11 }

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.