Stjepan Šuman

28.12.2012., petak

Artikal: Božićna opasnost

Kemijski sastav:
-Maglovita supstanca u velikim količinama.
-Proizvod ne sadrži: (okuse:) slatko, slano.


Upozorenje:
Klikom na polje: "pristajem", izlažete se opasnosti od pušenja.



.
..
....
.....
PRISTAJEM
.....
....
...
..
.






Šteta da ostane ne popušeno....

Ajmo katolici, dodajte svog precjednika za frenda!
- 03:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.12.2012., srijeda

Ministar, čega i koga? Neznanja, ignorancije i Zla

Ministar je JAVNA funkcija. Ministar je riječ latinskog porijekla, ministrirati znači služiti. A ministar ne bi trebao biti gazda, bog i onaj koji definira što i kako nego treba služiti narodu. Ministar znanosti treba služiti kroz znanost narodu. Narod ga plaća, narodu i odgovara.

Ministar znanosti

Iz ovog gore teksta, inače portala koji redovito popularizira "Zlo i naopako" te takve nauke, a u skladu s tima plasira napad na Crkvu zadnjih dana...
Uglavnom u tom tekstu je čak slika di naš bezbožni, kako se to lijepo kaže "agnostik" predsjednik (njegov izbor), i ateist pionir (wanna-be maršal Tito ) premijer sa svojom bezbožnom ekipom prisustvu nečemu u Crkvi.
Meni, kao čovjeku (ne kao vjerniku) taj prizor je gnusan, jer ako ne priznaješ Boga i ono u što Crkva vjeruje, to je potpuno licemjerno. Ja nemam ništa protiv da naša vladajuća ekipa ne ulazi u Crkvu jer je njihova vjera njihov osobni izbor. A oni tu izvode predstavu. Kome ???
Radi mene ne morate ići u Crkvu, kao ni bilo tko ko ne ide tamo iz osobnih uvjerenja i razloga. Dapače, ovim ste samo pokazali svoj nekarakter, jer niste dosljedni sami sebi. I vi nas vodite? Kuda???
Vama je, kako se vidi, važnije da se svidite svom narodu nego što su vam važni vaši principi ako ih uopće i imate, jer ja to iz ovoga ne vidim. Tito bar nije pohodio Crkve.


Ista ta ekipa ima i ministra znanosti (iz linkanog teksta gore) koji ne izvršava svoju osnovnu dužnost. On je javna osoba koja bi trebala služiti narodu (koji je 80% izjašnjen kao katolici) i javno ODBIJA DIJALOG sa Crkvom. A Crkva nije ništa drugo nego zajednica vjernika.

Pa, moj ministre, na tako važnoj funkciji, da smo doveli smetlara, mislim da bi taj prvo zaguglao što je Crkva. I kako se vidi da je Crkva zajednica vjernika pa tako čini 80% tvog naroda,. Ti si tom narodu ministar, a odbijaš sa njegovom velikom većinom dijalog? I ti si ministar?
Ti bi najradije da smo mi svi nevjernici i svojim postupcima želiš natjerati vodu na svoj mlin, i to klasično zapovjedno komunistički. Je li shvaćaš koliko je to jadno, koliko treba čovjek bit invalid da se smatra onim koji treba vodit narod a sam se totalno promašeno postavlja. I kao osoba i kao ministar i kao zastupnik znanosti, kranje nepromišljeno i metastazirano na neistini.
Prvo kao jedan ministar ne bi smio odbaciti komunikaciju ni sa malim skupinama i manjinama. A ti to činiš većini. A razlog???
Netolerancija Crkve? Ne toleriraš onu većinu koji te plaćaju i kojima odgovaraš. I ne toleriraš nešto samo zato što se zove Crkva i zato što je u komunističkom manifestu obilježena kao neprijatelj sustava? Ne dozvoljavaš komunikaciju jer to nije teren za tebe jer ne možeš komunikacijom pobijediti? Naravno.
Da su ti uvjerenja utemeljena na istinama a ne na laži kominicirao bi ti i sa prolaznikom, a kud ne bi sa 80% svog naroda. Ta Crkva za razliku od tebe komunicira sa tobom. Tko ti misliš da jesi?
Ignorante jedan bazobrazni!

Pa izvoli fino otvoriti se za dijalog ili se makni sa repertora skroz, a ako se odlučiš unormaliti, smjernice nek ti ne bude da Crkva ima srednjovjekovne metode jer Crkva NEMA SREDNJOVJEKOVNE METODE. Ja ti pomažem. Budi pametan ili se makni sa scene. Moj ministar nije nitko sa tvojim stavom. U demokraciji živmo druže.

Crkva je živa zajednica i ona nije dana zdravo za gotovo niti se u njoj učestvuje pasivno jer onda nisi živi član. U njoj se traži i te kakva aktivnost i usud da se traži istina, te da se brani istina. A da li se to može sa jednim ministrom koji ne želi "trošiti ni sekunde na Crkvenu srednjovjekovnu doktrinu".
Jedan ministar i znanstvenik bi svoje izjave trebao temeljiti na dokazima, pa si tako prvo trebao dokazati po čemu je to Crkva srednjovjekova? Jer se pederluk koji se mainstreamom popularizira i kojem služiš, ne uklapa u Crkveni nauk? Zastupaš Sotonističke iskrivljenosti i novotarije jer su moderne i jer tebe sigurno čeka još mekša fotelja ako plešeše kako Evropa svira a svira dečkima koji plešu na štangi. Veze ti ministre nemaš sa istinom pa tako ni sa znanošću. Ne zastupaš ni narod, ni istinu. Pa čiji si ti onda ministar? Hrvatski? Zanosti?
Ovo što ja vidim da dolazi od tebe, to je potpuna devijacija ljudskog ponašanja koja na žalost nije neuobičajena pa ti daje hrabrosti za ovakve izjave. Ali to ne znači da se smije ovo provući neosuđeno. Ne-ne!

Dragi moj ministre znanost je proširena iz Crkve ako to nisi znao. I nijedna Crkvena službena odluka nije donešena bez znanstvenih usuglašavanja. Pa čak ni čista molitva egorcizma se u Crvki ne radi bez prethodne službene ocjene znanosti, medicine u ovom slučaju. A tek o spolnom odgoju znanost je u Crvenom nauku ukorijenjena više nego ti možeš zamisliti , ali si toliko uskogrudan i bahat da ti se događa da plivaš u neznanju i uzimaš si za pravo da odbijaš dijalog jer smatraš da si ti pametan a Crkva je glupa? Znanost je pojam manji od Crke, jer Crkva znanost uzima u temelju ali ne staje na ograničenjima kojima je znanost ograničena a ograničena je jer se temelji samo na razumu koji je uvijek bio ograničen i uvijek će biti koliko se god širio. A čovjek osim razuma ima i druge dimenzije koje su nažalost pogažene od strane uzbahaćenih "znanstvenika" koji tu svoju bolest čak žele i institucijalizirati.
Druga je stvar da se omogući onim učenicima koji ne žele Crkvu da sa njom i nemaju dodira. To je sasvim drugi par rukava dragi moj ministre i veze nema sa tvojim nastupom. Naravno da ti ljudi imaju to pravo, to je demokracija koju Crka propagira, ako nisi znao, i ne znam je li itko do sad osporavao ali na tome se treba raditi stari moj kao i na svemu. Nećeš ti pljuvat po nama i proglašavati nas srednjovjekovnim debilima samo zato jer misliš da si popio svu pamet svijeta. Što si nanišanio Brisel i obukao fino odijelo i sa isto tako finom ekipom veslaš Hrvatski brod gdje se sami dogovorite?
Nije ti to demokracija ministre.

Daleko si ti dogurao u pogrešnom smjeru. Nije pitanje imaš li ti vremena trošiti na nas.
Pitanje je ima li smisla da mi trošimo vrijeme NA TEBE?
- 14:53 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Razgovor sa ateistom

U dane kad Crkva ima slavlje najviše ju se rešeta. Tako Sotona radi.
Međutim osim novina, sukobe oko Crkvenih pitanja doživljavam i osobno.
Već dugi niz godina dosta sam vodio rasprave sa ateistima. Oni su redovito započinjali tu raspravu i započinjali su je pitanjima u stilu:

Ateist: "Pa ti si školovan i pametan, zašto?"
Ja: (ne znam što reći na ovo, glupo je uopće na ovo odgovarati, er da bi mu objasnio, moram ga spoznajno dovući na svoj teren a to bi onda ispalo da ja njega idem preobraćat, ispirat mozak....)

Ateist: "Pa u Bibliji piše da je Zamlja stvorena u nekoliko dana. I u Americi postoje čitavi gradovi ljudi koji to i tvrde. Zar nije čovjek nastao stotinama tisuća godina, evolucijom?"
Ja: ? Što reći??? osim..."4 dana? to su 4 milijarde nečega, a ne 4 dana, Biblija nije arheološki zapis niti mu je to svrha već opis koji se potpuno uklapa u znanstveno dokazanu evoluciju koja je nikla iz same Crkve a i poslije je po završetku Crkvenih istraživanja, zajedno sa znanstvenicima, to čak i službeno priznato od strane Crkve, da ne bi bilo ovo i ono"

Ateist: "vidio sam u statistikama da što je čovijek školovaniji da su više ateisti"
Ja: "škola je više materijalno dobro a ne duhovno, za biti duhovan ne moraš biti školovan, a ako si visoko školovan ne mora značiti da nisi poremećena osoba. dapače, među visoko školovanima ima poprilično psihotičnih osoba. ne kažem da je u korelaciji već upravo da ne mora biti."

Ateist: "Pa zašto onda su školovani ateisti?"
Ja: (nisu školovani ateisti, ali...) "Školovane osobe, jako materijalno bogate, jako lijepe, i svi koji imaju neku vrstu moći više od drugih, znaju u svojoj nadmoći uzoholiti se. Ne bi se čudio da nastave i sa tim stavom da nesmije biti nitko iznad njih samih"

Ateist: "Zašto u zapadnom svijetu toliko je vjernika kršćana a. svi su zaostali i to ih samo koči"
Ja: "Ići u crkvu ne znači nužno i duhovno rasti, ako si mislio na takve ljude, i Isus kaže: -Neće u raj svatko koji govori Gospode, Gospode-. Drugim riječima, alat je tu a aosobna je odluka da li ići naprijed ili glumiti." mada sam tu pogriješio jer sam se dao uvući u nebitnu sferu.

Ja: "vjera je izbor. ti meni nemožeš dokazati da Bog ne postoji, a ja tebi ne mogu dokazati da Bog postoji. Jer da ga mogu dokazati, moram biti veći od njega i onda on ne bi bio Bog."

Još dani i dani raspredanja nisu nas približili. Zašto? Zato jer su nečija vjera i nečija nevjera stvar izbora. I vode u sasvim suprotnim pravcima koji se više ne dodiruju.


----


Ateist broj 2: " Ti si glup i ograničen, Bog ne postoji, ne znam samo kako se u tolikom broju date ograničavati. O Bogu govoriš jer si toliko mlad i neobrazovan i govoriš iz svojim UVJERENJA"
Ja: "Argumentirana rasprava je jedino prihvatljivo u ovom slučaju a neškolovanje i mladost ti nosu argumenti"
Provjerio me, pa je vidio i godine i školu i nije potezao to pitanje, međutim poanta nije to , nego da ni godine ni škola nisu uopće bitne po ovom pitanju".




Dragi moji, slavimo Božić, i ateisti primaju božićnice, jednako ko vjernici. Što se ne zauzmu za rad tih dana i ne odbiju božićnicu? Šalim se, naravno...
Ateiste sam poštoavo jednako kao i sve druge. Čak sam bio i pažljiviji s njima u razgovorima na ovu temu, na temu njihovog aterizma i moje vjere. Te razgovore sam vodio pa bar jedno 100 puta i nikad ga ja nisam počinjao nego uvijek oni. I na kraju se sve svodi da su toliko nesigurni i žele se uvjeriti u ispravnost svoje odluke (za ateizam) pokušavanjem rušenja razloga za vjerovanje. I onda stalno podmeću pitanja i krešu nisko i na kraju se sve nažalost svede da je najbolje to sve ostavit sa strane jer za nizak udarac, da bi nekom objasnio moraš mu se sagnit i reći i onda kad dobiješ u glavu sam si kriv.
Po mom iskustvu, ne znam kako drugi, ali ja kod ateista vidim izbor nedostatka. Odabrali su neispunjenu rupu i prazninu koju bi pokušali napuniti tako da učine i druge praznima.
To od njih redovito nije bilo fer jer su uvijek bahato zauzimali stav da su oni u pravu i da su oni pametni a da sam ja glup i treba mi objasnit a ne vide od svog nosa pola metra naprijed i to je preočito kroz čitavu raspravu dok sam se ja satima rasprava držao da ni u jednom trenutku ne pokušam svoj stav nametet njima. Šta ćeš, moraš trpit nisko kresanje, spuštat se tako nisko za objasnit, najčešće nema smisla, jer oni opet biraju ne vjerovati.
Jer je vjera uvijek izbor, ali prije svega dar. Dar koji možeš prihvatiti ili odbaciti.





- 00:39 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Blagdansko rešetanje Crkve

Crkvu je ustanovio Isus kad je rekao Petru: "Petre, ti si stijena.... ....ni vrata pakla ih neće nadvladati."

Dakle, danas imamo instutuciju koju je uspostavio Isus, i ona zaista živi i dan danas, dulje od bilo koje institucije. S toga je to i svojevrsan dokaz proročanstvu i samome sebi.
"Vrata pakla, koja neće nadvladati Crkvu"?
Evo ih:
VRATA PAKLA

Konkretno, kad se radi o spolnom odgoju, službena Crkva (a ne pojedini svećenik u svom selu) ima čvrst i opravdan stav koji je jedini pravi put.
Objašnjenje:
Crkva ima definirana načela kojih se nema razloga odricati, a do tih načela je došla zdravim promišljanjima, znanošću, vijećanjima i odlučivanjima.
Spolni odgoj je po Crkvi jedino ispravan onaj koji u krajnjoj liniji vodi u stvarnu spolnu odgovornost. Spolna odgovornost je po Crkvenim naukama jedino rješenje za spolne bolesti, sprečavanje neželjenih trudnoća i tome slično. Zar Crkva nije u pravu?
Moderni spolni odgoj nije podvukao crtu gje je trebao već se bavi samo posljedicama definitivno neodgovornog spolnog ponašanja u koje ubrajaju svi izvanbračni odnosi i td...Itd. itd...ništa ja nisam rekao niti mogu i zato ću šutjeti isto ko i Crkva, na ove otrove. Jer što bacati bisere pred svinje?
Crkva je svoje davno rekla. Da nekog stvarno zanima pročitali bi. Crkva je davnih dana javno objavila.
Crkva je povukla crtu na pravom mjestu i ne da se uplesti u rasprave da li treba cura (12) u seksualnom odnosu sa dečkom (12) koristiti kondom, kad je već rekla da oni nisu za seksualni odnos. I sad nekom to smeta??? Crkva isto tako ima dužnost da brani mlade od indoktrinacije krivim svjetonazorom i krivim vrijdnostima. seksualni odgoj koji ne kaže da je krivo da dečko ima analni odnos sa drugim dečkom već da je krivo što ne koriste kondom je bolestan seksualni odgoj. Od svim institucija u RH koje se bave seksualnošću jedino sam kod službene nauke Crkve vidio potpuno ispravan stav dok su drugi brljali do kraja. Ispravnima pridodajem pojedine stavove nekih liječnika (vidio iz medija) koji očito samo osobno imaju dobro izgrađene stavove i vrijednosti dok sustavno izgrađenog ispavnog stava po tim pitanjima, i stava koji se brani od napada, nisam vidio nigdje drugdje.
Na stranu o tome kako se ljudi ponašaju, ali ideal zdrave seksualnosti, kod Hrvata sustavno nudi jedino Crkva.
Amen.

A gospoda novinari nek pročitaju malo i pozadinu Crkvenih odluka odnosno nek se informiraju i o stavu onih protiv kojih pišu:
Katekizam o seksualnosti (znanatveni članak)

KATEKIZAM Katoličke Crkve (čitav katekizam)

Katekizam, dio o spolnim odnosima (Ovo je najvažniji dio, i on pokazuje koliko su svjetovni nazori danas daleko od ovako zdrave nauke)

Pozdrav

Oznake: napad na crkvu


- 00:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.12.2012., subota

Božićni poklon vjernim čitateljima: Besplatni tečaj gletanja

Gletanje- povremena potreba svakog čovjeka. Međutim malo ih zna obaviti uslugu gletanja. Svima voljnima da nauče ovu vještinu i tako otklone potrebu traženja tuđe usluge, poklanjam brzi tečaj gletanja, nivo: osnovni (više vam i ne treba). Osnovno gletanje smatram popravkom manjih rupa, a ne smatram gletanje velikih površina, friških zidova gdje treba bit pravi majstor...

Dakle, ako želite nešto ogletat u kući nađite mjesta gdje je zid nabreknuo i ispucao ili se sa njega već rune peče stare boje. Ali vjerojatno nema potrebe tražiti loš zid jer je on već našao vas. Nabreklina vam kopa oči i stvara tjeskobu čisto iz činjenice da će taj komad otpast kad tad, samo je pitanje vremena i vi to iščekujete i to vam stvara nervozu.



U svakom slučaju, za osnovni tečaj gletanja, osim "oldtimer" zida i volje da se nauči neki "muški posao" treba se potrošit i sto kuna na alat a to je:

-špahtla (proizvoljne veličine ali bolje veća)
-gleterica (vjerovali ili ne)
-šmirglpapir sa svojim hvatačem (držačem, svejedno)

Uz osnovni alat dobro je imati i kist od krečenja za mazanje impregnacijskom emulzijom. Taj isti kist poslije treba i sa alatom za krečenje ako mislite okrečiti pogletano. Krečenje nije tema, ali svakako se mora okrečiti pogletana površina.

Materijal:
-Par starih kartona, novina ili najlona i krep zaštitna traka za zaštitu poda.
-suha glet masa (iz trgovine građevinskim materijalom)
-impregnacijska emulzija

Dakle, krenimo. Pretpostavimo da je tu zid, alat, materijal i volja. Slijedi znanje...


Zid, sastojao se on u osnovi od cigle, armiranog betona, porobetona, zatim žbuke, knaufa, svejedno od kojeg mineralnog materijala, mora biti takav da će vašu glet masu primiti i zadržati. Da bi obavili takvu pripremu zida, morate ga prvo ostrugati špahtlom (podbadanjem ispod svih iole labilnih slojeva stare boje) i to ostrugati bez milosti -sve što se da ostrugati.




Kad ste apsolutno sigurni da je vaš zid dao špahtli sve što je mislio dati (a toga će bit i više nego ste očekivali !), ostavite sve smeće na zaštitnom kartonu ispod zida jer slijedi još prljanja poda.
Inače detaljeno struganje je važno jer ne želite dogodine opet obrađivati zid sa rupama koje su upravo u začetku a vi ih preskačete jer inače imate naviku guranja glave u pijesak. Mala opaska: primjetite koliko je građevina zdrava ne samo zbog fizikalije, već i da spoznate sebe.
Krenite s impregnacijom.



Impregnacija zida:
Zašto je impregnacija potrebna?
Zato jer ako nanesete bilo što na zid koji se runi i praši, to nešto, (iako inače ljepljivo) neće se dobro upiti i spojiti sa prašnjavim zidom jer je prašina higroskopna (odbija vlagu, prekinut je kapilarni prijenos čestica vode odnosno otopina koječega).
Dakle, na mikroskopskoj razini, vaš zid treba jedan poseban tretman zvan impregnacija, a to znači ulazak neke tekućine u pore gdje se ta tekućina i zadrži te obavi nešto (lijepljenje u ovom slučaju). E, sad, zid koji se naočigled mrvi i praši, tu bez impregnacije ne treba ništa ni raditi. Sve ostale (bolje) zidove je još uvijek bolje impregnirati nego ne impregnirati-za svaki slučaj jer impregnacija može samo pomoći.
Impregnacijska emulzija je smjesa vode i sintetičkih spojeva koji se sušenjem stvrdnu i mrvičasti zid pretvore u kompaktnu cjelinu na kojoj se dalje da raditi.
Nikad ne škrtarite sa prvom rukom impregnacije, dapače, zalijte pošteno i natapajte zid kistom, dok god se zid ne napije.



Nakon što se impregnirani zid osuši, on će se sjajiti kao da je plastificiran (to je dobro).

Sušenje, ako vam se ne žuri, bolje ostaviti preko noći, a ako vam se žuri, u grijanim i propuhivanim prostorima, 2-3 sata u najboljem slučaju bit će dosta.
Impregnacija je ključan dio gletanja. On je poveznica starog i novog sloja, i nedostatak nje pretvara neznam kakvo majstorko gletanje u uzaludan posao jer novi sloj dogodine otpada.

Nakon impregnacije, kad ste isprskali zaštitu poda, još je ostavite jer pravo prljanje tek slijedi....Inače, impregnacijske emulzije se obično rade na bazi vode tako da se ne morate bojati za fleke -nisu nepovratne. Malo tople vode i skrućena impregnacija leti samo tako...'ko šećer.

Priprema glet mase:
Glet masu zamijesite gusto, da ostaje na špahtli (može i još gušće) i BEZ GRUDVICA. Za male radove je zgodna gumena posudica od pola litre. Lako se pere.
Ako mijesite u kantama, pazite na ostatke u kanti, po rubovima, od prošlog posla jer su mrve u glet masi katastrofa za ovaj posao. Gletanje je najfiniji građevinski posao.

Gletericu dešnjaci uzimaju u desnu ruku (a u lijevoj drže špahtlu).

Prvo zahvatite (odokativno procijenjenu) potrebnu količinu glet mase za rupu koju ste odlučili prvu žrtvovati. ŠPAHTLOM

Slijedi umjetnost:
Sa špahtle glet masu rasporedite finim baletanskim pokretom po rubu gleterice (obično ¸u duljini koja pokriva rupu). Sad fino gletericom nanesite masu po rupi. Nakon toga gletericom (čistim dijelom) položenom skoro da leži po zidu, pređite preko nanešene mase, tako da se masa utisne u sve depresije rupe te da se višak mase skine iz rupe, i to sve u jednom potezu!
Ovo je onaj umjetnički dio koji se mora vježbati i puno ćete puta to napraviti dok ga ne usavršite. Kad ovo savladate počet ćete, onako majstorski brzo, miješali svoju grudvu glet mase, međusobno, špahlom i gletericom. To se radi da se ne stvore grudice jer se skidanjem sa zida glet masa suši, a mora bit bez grudica...uglavnom do tog nivoa treba okrpiti 50 rupa.


Ne keljajte previše po svojim prvim rupama,kako god da ste ih napravili ostavite ih da se osuše (preko noći, ili 5-6 sati u grijanim prostorima). Sušenjem, glet masa se skuplja i njena površina pada ispod okolne površine zida. To je razlog da rupu ogletate i drugom rukom, ali tek kad se prva potpuno osuši, što se vidi po posvijetljenoj boji i na dodir.

Kad je i druga ruka POTPUNO suha ('ko barut), uzme se šmirglpapir, neke srednje gradacije, bolje da je finiji nego grublji, i šmirgla se po ogletanom. Pri tom zid ne smije biti ni malo vlažan jer se gletana površina zagrebava i uništava, a šmirglpapir se nabije glet masom i postaje neupotrebljiv.
Šmirglpapir se drži hvatačem, (može i komadom ravnog drveta, oko čije ste ravne plohe omota šmirgl-papir). Šmirgla se fino i u svim smjerovima, bez vekog upiranja, te u dugim potezima. Fina prašina ošmirglane glet mase će jednsotavno kliziti ispod papira i sipati se po podu, dio odlazi u zrak. Da bi smanjili štetu, zatvorite sve prozore i vrata, maknite sve čisto iz svog dometa, zaštitite sve nezaštićeno, evakuirajte supružnicu/ka, djecu i starce jer je ova prašina svojih prvih par minuta leta užas koji treba minimalizirati. Ne zaboravit prije svega zaštitit svoja pluća gas-maskom, ili maskom protiv prašine ili bar krpom ili majicom. Ukoliko šmirglate iznad glave, bilo kakve cvike će vam dobro doći.

Ošmirglana rupa će biti u razini okolne zidne površine i treba je još samo pomesti metlom, da se maknu grumeni prašine koje ne želite prilijepiti bojom.
I vaše gletanje je gotovo!

Bojanje je može izvršiti odmah, ne mora se, ali je preporučljivo dok je sva zaštita na mjestu da ne štitimo dva puta, te da se izgletana rupa impregnira otopinom u boji (koja poveže sebe i glet masu u jednu cjelinu koja se više ne praši).
Ukoliko bojate na već pogletano i pošmirglano ili na već od prije postojeću boju, nema potrebe impregnirati (što mnogi početnici greškom misle da se mora). Malo nejasno, ali kad shvatite sve komponente zida bit će jednostavno zaključiti što raditi. A za to treba prakse, pa zato:
Naprijed!










Oznake: gletanje


- 19:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Božićni turnir: Todorfeller : hrvatski razum = 101:0

http://www.index.hr/vijesti/clanak/crkveni-leci-o-zdravstvenom-odgoju-dijele-se-na-kioscima-tiska-i-u-konzumovim-prodavaonicama/653604.aspx

Nije ovo poruka Crkve da treba kupovati u Konzumu. Ne treba Konzum Crkvi, ostavite Crkvu više na miru.
Ovo je poruka vlasnika trgovine i njegovih dosjetljivih pasa-menadžera, koji nakon KraDeZe privatizacije, neplacanja poreza (i oprastanja istog od drzave koju ucjenjuje u "doggy" stilu, a koja to sve trpi isto tako u "doggy" stilu) želi svima koje guzi poručiti da je on jedno zlato od čovjeka. I to samo zato jer širi crkvene nauke, a Hrvati su većinom katolici. Zdrava logika? Konzum=Crkva, >>Konzum=Bog, ljubav (a ne lopovluk).
Zahvaljujući ovakvim tumorskim priraslicama Crkva i jest na zlu glasu.
Što je najgore, Hrvatski je narod toliko podložan manipulaciji da će ovaj gazda, ovog Božića,na ovaj žalostan način opet ubrat milijune tolerancija svog djelovanja. I tako u krug. Ja tebe, ti mene, i onda se čudimo što smo sjebani...




- 16:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.12.2012., petak

Brudet od srdela

Srdele su najjeftiniji i najzdraviji izvor proteina ( i to lako probavljivih).
Uz odličan aminokiselinski sastav, ima puno nezasićenih masnih kiselina, pogotovo omega (očuvanje krvožilnog sustava).
Za razlilku od popularne tunjevine, ne sadrži živu (jer je nisko u morskom prehrambenom lancu).
Jedini problem kod nabavke srdela je njena super kvarljivost, dakle ako uspijete nabaviti stvarno svježu srdelu, 90% posla do brudeta je gotovo.

U nabavku srdele se ide danima kad ima malo noćne mjesečine, odnosno za pomraka. Što manje mjesečine, više srdele ne pijaci. Isto tako, izbjegavati dane kad su nevremena na moru, jer će te se tada teško vratit doma sa baš svježom srdelom.
Pojam svježe srdele nije ona srdela koja udovoljava trgovačkim normama pa je možete naći u nesmrznutom stanju po supermarketima i nažalost pijacama.
Svježa srdela je isključivo ona srdela koja nije skašena u plivarici. Ona je po vađenju na palubu odmah propisno poleđena i krepala je od temperaturnog šoka, a nije krepala od gnječenja i gušenja. Svježa srdela koja je ulovljena i pospremljena na taj način, svježa je u poleđenom pakiranju tog istog dana do podne. Nakon toga, ona još neko vrijeme zadržava svoj izgled, ali kemijski procesi degradacije u njoj, već su davno počeli i tu nema povratka.

Na žalost po zagrebačkim pijacama, iako se srdela često sreće, trgovci gotovo u pravilu lažu o njenoj svježini. Tako sam, u svom iskustvu nabavke svježe srdele od iskustva sa 50ak prodavača, ostao na njih 2. Na Dolcu, prvi prodavač sa lijevog ulaza, nikad me do sada nije slagao, iako me nije poznavao. I jedna prodavačica, nije biltno gdje, jer je skontala da se kužim u srdelu. Ostali su većinom nemilo lagali, iako sam pokazivao da nisam materijal za to. Kod njih više ne idem.

Srdela koja nema definitivno ispupčene, sjajne i unutra crne oči, koja nije sjajne ljuske, koja nema roze/crvene škrge, i koja ne miriše na svježinu i more...bježite od nje!

Dakle, srdelu kupovati "jutrošnju" ali ne samo po natpisu već praktično takvu. Ići po nju, za mjesečinom mračnijih dana, a ako volite sočnije i masnije ili mršavije, pripaziti na godišnje doba, jer o njihovom godišnjem ciklusu (pogotovo spolnom), ovisi i njihov sastav i konistencija mesa atime i organoleptička svojstva. Tako, u sadašnje zimsko doba na pijaci se vrte mršave srdele jer su očito obavile mrijest i iscijeđene su. Na jesen su bile debele, masne, slatke i sočne. Isto tako, u različito doba se vrte one sa puno ljuski i one bez ljuski (nema se šta čistit).

Srdelu nikad, ama baš nikad ne kupujte više od količine koja se može pojesti do kraja tog dana,jer nema načina da jučerašnja bude i približno kvalitetna od današnje svježe.

Kad ste kvalitetnu sirovinu nabavili, najbolje je odmah očistit u HLADNOJ vodi, oprat, pokisat, i samo nožem otkidat glave, prvo rezanjem gornjeg zaglavng dijela, te otkidanja donjeg dijela glave zajedno sa crijevima koji se izvlače-sve jednim potezom. Ukoliko su srdele jako ljuskave, prethodno se ostružu ljuske (ili se samo čoporativno istrljaju u vodi sa mažom od kumpira).

Dakapitirane i degutirane (obezglavljene i sa odstranjenom utrobom) srdele ili odmah spremati, ili staviti u frižider na par sati do spremanja.

Najbolji načini spremanja svježe srdele su definitivno gradela i brudet. Za gradela su svi čuli, međutim brudet od srdela, iako je jedan od najboljih ribljih obroka (i po nutritivnim vrijednostima i po okusu) neopravdano je napopularan.

Međutim brudet ima daleko veće prednosti od gradela. Kao prvo nutritivne vrijednosti: srdela iz brudeta je pretrpila manja temperaturna tretiranja tako da su njeni sastavi proteina, masti, vitamina... ostali očuvaniji. Uz to, nisu nastali toksični i kancerogeni spojevi koji nastaju pri visokim temperaturama na žaru (npr. poli...heksa...nešto..neke ..kiseline-masne, i slični spojevi).
Drugi odličan razlog zašto je brudet bolji od gradela je što brudet možete kuhat uvijek i svugdje a gradela samo na otvorenom i kad je lijepo vrijeme (uz to za gradela treba imati roštilj, drva i dodatno znanje).
Za grad, zatvorene prostore, zimske dane, definitivno preporučam brudet.
Tava isto zna bit OK, ali treba jako dobro znat ispeć (ne ispržit u ulju) srdelu na tavi da bude približna onoj sa gradela.
Gradele imaju prednost jedino kad vam se baš jede srdela sa gradela i kad su srdele dovoljno masne da podnesu cijeđenje na vatri i da ostanu sočne, a ne suhe. Brudet u svim ostalim slučajevima uvijek pobjeđuje gradela.


Brudet:


Materijel za 2 osobe, za cijeli 1 dan: (trošak cca 30 kn za 2x2 obroka)

-1kg istinski svježih srdela
-velika kapula (crveni luk) ili 2 male
-1 češnjak
-konzerva od rajčice (pasirano, kunserva....)
-malo vegete i soli
-par žlica bilo kakvog ulja (biljno, maslinovo, sojino...)

alat:
-šporet
-lonac 2-3 litre
-1/2 litre vode
-žlica


dodatna oprema:
-lovorov list, i slične mirodije

postupak:
1. na malo ulja zapeći iskrižanu kapulu da požuti, na to dodati skašene češnje češnjaka, da požute, na to uvariti 2dcl konzerve od rajčice, da provre 5 minuta. Podložiti srdele na to, posolit ij, dodat vegete (i lovor ako se ima), te zalit sa vodom tek da prekrije srdelu da nije suha. To se najprije kuha 10 minuta na jako dok ne provre sve i onda se smanji na srednje/slabo (važno da bar malo vrije) još najviše 20 minuta (može i 15). I to je to.

2. postupak je isti ko prvi , samo se kapula i luk ne zaprže, nego se na malo ulja u loncu iskrižani slože, bez vatre, i sve se složi, na hladno, ulije se vode, i tek onda se stavi kuhat.

Uživajte.
(šta ostane od ručka, u frižider i ostne za večeru)

















Oznake: brudet od srdela


- 11:48 - Komentari (6) - Isprintaj - #

20.12.2012., četvrtak

Novinarske manipulacije: Postotak bijelaca u Londonu

Kako to obično bude, netko dođe do zanimljivog statističkog podatka koji, iako točnim iznošenjem navode na krivi zaključak. To je ipak manipulacija.

"Bijeli Britanci" postali manjina

Po članku ispada da se bijelci sakrivaju i vire iza čoškova da ih ne stigne ruka osvete iz povijesti stare par-sto godina...
Međutim,
bio sam u Londonu pa znam o čemu govorim. U samom centru, i širem centru je stanje kao i sa svakim drugim svjetskim gradom-ima ljudi odasvud, ali dominira domaće stanovništvo koje je generacijama uspjelo uspeti se na vrh društvene ljestive i obavlja poslove u odijelima. Da bi sve to tako fino funkcioniralo, neke generacije sasvim drugih ljudi su dolazile od kojekuda (u ovom slučaju najviše iz kolonije-Indije), i odrađivale su sve najniže poslove i tako su podizali "bijeli" vrh društva sve lakše prema gore. Te došljačke generacije su već pravi Britanci, samo tamnoputi. Osim Indijaca, ima i bliskoistočnjaka dosta, zatim Afro...,Kineza..., Balkanaca, ...nema koga nema...uglavnom to su već podosta domaći ljudi "sluganskog" porijekla.
A svi ti ljudi su se, radi međusobne pomoći klanski i rasno, po porijeklu, getoizirali. A kako znamo da se najsiromašniji slojevi najbrže množe, tako danas imate npr na potezu od centra Londona (pretežno bijelci) pa do periferije, npr. Windsor koji je par desetaka km udaljen od centra i koji je kao Samobor Zagrebu ("creme de la creme"). U tom Windsoru žive ne gotovo isključivo bijelci nego samo oni bijelci koji voze Porche i slično.... A na tom potezu između, kad se ide vlakom, ima bar jedno 7-8 stanica di samo ulaze i izlaze Indijci, koji čak niti ne govore engleski međusobno. A ta mjesta su prebivališta ljudi koji obavljaju servise (konobari, kuvari, trgovci..) malo njih je u menadžeriji. Taj se sloj vozi pretežno vlakom, a kad se ide autom iz Centa u Windsor, onda ne vidite ni jednog Indijca. A po tim mjestima ih živi na stotine tisuća.
I tako, statistika koja kaže da onih izvornih starosjedioca Londončana u Londonu ima nešto malo manje od 50% (ostali nisu vanzemaljci, nego ima svega po peridferiji od Balkanaca, Bliskoistočnjaka, crnaca, mulata,Kineza, a većina njih je tu već više generacija i već su domaći) daje dojam da su bijelci malte-ne u tom Londonu rijetko viđena sorta, a biti svoju dominaciju nisu izgubili nikad. Dapače njihova dominacija je, sasvim suprotno od onoga što članak implicira, hranjena svom došljačkom kategorijom.

Jeste li vidjeli igdje u živo, ili u filmu da ne-bijelac ima bijelu poslugu?
- 14:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sam svoj majstor: sanacija trulog zida od iverice

Radi se o stanovima jeftine brzinske gradnje iz vremena '60-ih, '70-ih...
Ti zidovi znaju bit doslovno truli. U ovom slučaju se radilo o zidu (2x2) koji nije bio za skidanje iverice i montažu nečeg novog već samo za brzi popravak.

Opis planiranog posla:
Očistiti postojeći zid (ivericu) od tapeta i ostalih labilnih slojeva.
Impregnirati ivericu sa nekom od impregnacijskih emulzija.
Nalijepiti knauf (gips/rigips) ploče na postojeći zid.
Urediti zid (staviti lajsnu), gletati spojne rubove, okrečiti.

Potreban alat:
Špahtla (velika, mala i srednja)
Gleterica
Skalpel
Rašpa za knauf
Kružna pila(nastavak za svrdlo, za bušenje rupa 60mm/utičnice)
Šmirglpapir
Kist
Mačak, valjak za krečenje
Kanta

Materijal:
UKG Samoborka, impregnacija 0.75L (jedna ili dvije)
15-20ak kg lijepila za knauf, prašak (vreća)
knauf ploče (ovdje 12mm vatrootporne- roze, 4,5 kvadrata)
2-5 kg suhe glet mase
5kg boje


Prvo očistiti zidove, bez namakanja iverice (jer bi se sva raspala), na suho zguliti sve slojeve starih tepeta i boje, a posebno one veće!!!



Nakon toga kistom obilato namazati impregnaciju (0.75 L, UKG Samoborka). Kad se impregnacija osuši, treba još jednu ruku (jedna kantica se može vodom razrijediti za obe ruke). Sušenje mora biti barem jedna noć ili dan.
Nakon toga, osipajući karton iz iverice postaje slaboupijajuć i kompaktan, slijepljen. Na taj način, podloga je pripremljena.



Lijepljenje ploča na pripremljenu podlogu je slično lijepljenju keramičkih pločica:
Gusto zamijesiti ljepilo za knauf prema uputstvu sa pakovanja (mora ostajati na špahtli, ne curiti sa nje).
Svakih 30-ak cm horizontalno i vertikalno nanijeti po punu veliku špahtlu lijepila, samo je tresnuti na svoje mjesto.
Kad čitav zid bude istrackan lijepilom u velikim točkama, prisloniti precizno prethodno po mjeri iskrojene ploče. Ovdje je važno napomenuti da natrackane hrpe lijepila budu odvojene 30ak cm jer će se one pritiskom ploče o zid pospajati. Dakle, to lijepilo mora imati slobodan prostor za širenje, jer se drugačije ploča ne može ravnomjerno prisloniti uz zid, lijepila bude previše i ne pohvata čitavu ploču. Ovo je najvažnija stvar nakon čišćenja i dobre impregnacije.
Ploče dobro izudarati u zid ravnomjerno, najbolje letvom (sa libelom), u svim pravcima a pogotovo onde gdje libela ukazuje na izbočinu.
Lupkanje ploče treba brzo završiti (par minuta) i ploča mora stati čvrsto na mjestu. Ako je moguće, dobro ju je dodatno s nečim učvrstiti (par šarafa, što ovdje nije slučaj).

Ako se ploče lijepe horizontalno, kao ovdje, onda se prvo lijepi donja ploča, pa tek sutra gornja.


Iako se lijepilo brzo suši, namještenu ploču ne dirati sljedećih najmanje 12 sati (najbolje 24).
Nakon sušenja rubove urediti, pogletati, kad se osuše pošmirglati i obojati u 2 ruke.



Oznake: Knauf, lijepljenje knaufa, gletanje, zid


- 12:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< prosinac, 2012 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Hortus Dei

-specijalno rušenje stabala
-šišanje živice
-oblikovanje grmlja
-košnja travnjaka
-sadnja drveća i ukrasnog bilja
-uređenje staza i ograda
-vrtni bazeni

mobitel 099 7662 501











don Radić:
Svaki tjedan
nagovor jedan


Tomislav Ivančić
Duhovna obnova

Milivoj Bolobanić:
Kako prepoznati
zamke Zloga





brojilo montirano 27.9.12. (tadašnji total=31.000)


23.5.2013. postavljeno





Locations of Site Visitors





mah Molitve: mah

Molitve svete Brigite
Molitve svetog Pia



Film o padre Piu,
najpoznatijem mistiku
i svecu 20. stoljeća:

Prvi dio
Drugi dio