Povjerenstvo za poticanje sukoba interesa

Kada je 2003. godine donesen Zakon o sprečavanju sukoba interesa, on je trebao biti snažno oružje, ne samo protiv korupcije, i to one najopasnije, političke korupcije ili korupcije u politici, nego je trebao donijeti više morala u politiku i vjere u političare.
Vjere da će oni, koji su izabrani od građana, na svojim izbornim dužnostima, raditi promičući opće dobro i javni interes, a ne svoje osobno dobro i neki svoj sebeljubivi, sitni, pojedinačni interes.

Na temelju tog zakona osnovano je Povjerenstvo i ono je takvo očekivanje opravdalo. Predsjednik mu je bio član najveće oporbene stranke, častan čovjek Josip Leko, a Povjerenstvo je pronalazilo postojanje sukoba interesa i kod dužnosnika SDP-a i kod dužnosnika HNS-a. I kada je to Povjerenstvo ispitivalo eventualni sukob interesa za nekog dužnosnika HDZ-a i utvrdilo da sukoba interesa nema, ja sam tom Povjerenstvu vjerovao, bez obzira na sve sumnje koje su se i dalje javljale za tog dužnosnika.
To i je bio jedan od razloga osnivanja Povjerenstva. Otkriti sukob interesa gdje on postoji, ali i skinuti stigmu s političara tamo gdje je on žrtva blaćenja svojim političkih protivnika.

A onda je HDZ, nakon posljednjih parlamentarnih izbora, odlučio sve institucije, koje bi trebale djelovati kao nezavisni kontrolori vlasti, staviti pod svoju šapu. Odlučio je u sve te institucije, voljom parlamentarne većine, uvesti svoje ljude. Učinio je to u nakaradno brzom izboru sudaca Ustavnog suda, u izboru članova Nacionalnog odbora za borbu protiv korupcije, a to će učiniti i na kraju sjednice birajući članove ovog Povjerenstva.

Da bi u svojoj nakani uspjeli, trebalo je najprije promijeniti Zakon o sprečavanju sukoba interesa, što je i učinjeno po hitnoj proceduri. Izmjenom Zakona prestao je mandat svim dotadašnjim članovima Povjerenstva koji nisu bili iz redova zastupnika, a promijenjena je i odredba po kojoj Povjerenstvom obavezno predsjeda oporbenjak. Time je raščišćen teren i stvoreni uvjeti za drugi čin tragikomedije kojim će završiti svoju sjednicu.

U Povjerenstvo se bira 11 osoba. Šest ih je iz redova zastupnika i to troje iz vladajuće većine, a troje iz parlamentarne oporbe. Kada je riječ o troje predloženih koji dolaze iz redova parlamentarne većine, njihova imena neću komentirati, jer je pravo većine da u Povjerenstvo predloži koga hoće. I na sjednici Odbora za izbor i imenovanja, mi smo taj prijedlog HDZ-a i partnera prihvatili bez rasprave.
Kada je pak riječ o troje kandidata iz redova parlamentarne oporbe, HDZ i partneri, između pet predloženih, odlučili su se za jednog od dvojice predloženih članova iz Kluba SDP-a, jednog iz Kluba HNS-a, što također smatram potpuno nespornim, ali i za zastupnika Antu Đapića, jedinog predstavnika HSP-a u ovom Saboru.

Taj prijedlog smatram skandaloznim. HSP je naime stranka s najmanjim mogućim parlamentarnim utjecajem, jer ima samo jednog zastupnika. HSP je uz to samo uvjetno oporbena stranka, jer taj jedan jedini njihov zastupnik uglavnom nije prisutan na sjednicama, ne raspravlja o Vladinim prijedlozima, pa ni mi ni javnost zapravo ne može znati slaže li se on s Vladinom politikom ili ne. Jednako vrijedi i za glasanje.

No, važnije od svega toga je afera koja na neki način obilježava političku karijeru kolege Đapića. On se naime, u dvojbi da li djelovati u javnom interesu, a javni interes jest da se akademske titule stječu originalnim znanstvenim radovima na pošten način ili pak djelovati u svom osobnom interesu, da pošto-poto i na bilo koji način ipak postane magistar znanosti, odlučio za ovo drugo. Time je sam sebe udaljio od bilo kakve mogućnosti da postane član ovoga Povjerenstva. G. Đapić je izabrani saborski zastupnik, ima sva prava zastupnika i može biti član bilo kojeg saborskog radnog tijela, ali samim time što je evidentno postupio suprotno osnovnoj intenciji Zakona o sprečavanju sukoba interesa, on ne može biti članom ovog Povjerenstva.

Pa zašto ga HDZ i partneri ipak predlažu? Zato što je on za njih upravo idealan član Povjerenstva. Obilježen svojom aferom, neće se usuditi propitivati njihove afere. G. Đapić u javnosti izjavljuje da je upravo njegova stranka predložila osnivanje Povjerenstva, ali pri tome zaboravlja da su to učinili oni bivši članovi HSP-a koji su iz HSP-a otišli upravo zbog g. Đapića.

Ni kod odabira članova Povjerenstva izvan redova zastupnika, HDZ i partneri nisu postupili bitno drukčije. Odbili su na sjednici Odbora doslovno sve prijedloge oporbenih zastupnika za vanjske članove i vama sada predlažu izabrati samo one koje su oni sami predložili. Svi vanjski članovi, a njih je pet, biraju se dakle voljom HDZ-a i partnera. Tih pet, ona tri iz redova zastupnika većine i g. Đapić, čine 9 od 11 članova Povjerenstva i to dakle čini bogatu dvotrećinsku većinu.

Nema nikakve sumnje da tako sastavljeno, Povjerenstvo neće pratiti sukob interesa kod dužnosnika HDZ-a i partnera, nego će služiti prikrivanju sukoba interesa kod njihovih dužnosnika.

Kako ćemo mi sada saznati za koliko će predragocjenih primjeraka u toku ovog mandata premijer Sanader obogatiti svoju skupocjenu zbirku, a sve u sklopu svog bizarnog oduševljenja uracima urarskog zanata? A to će u toku ovoga mandata biti izuzetno važno. Govoreći 25. travnja na Povjerenstvu za praćenje cijena, premijer je rekao:

Za Crkvu se radi i nedjeljom

Crkva u Zagrebu gradi Katoličko sveučilište. To je svakako dobra vijest za one koje će zanimati studij teologije ili što se već bude predavalo na toj visokoškolskoj ustanovi, ali je loša vijest u toj dobroj vijesti ta da se na tom gradilištu radi i nedjeljom. Nakon što je taj čudni podatak objavljen u javnosti, uslijedila je reakcija s Kaptola. U službenoj se izjavi kaže kako Zagrebačku nadbiskupiju žalosti kada su ljudi zbog rada nedjeljom odvojeni od svojih obitelji i spriječeni u vjerničkoj proslavi nedjelje.
Pročitao sam tu rečenicu nekoliko puta jer nisam mogao vjerovati vlastitim očima. Radnici su prinuđeni na njihovu objektu u izgradnji raditi nedjeljom, a Crkva je zbog toga žalosna. Ni manje ni više. Toliko su žalosni da im u toj prevelikoj žalosti nije uopće palo na pamet da kao investitor projekta sjednu s izvođačem radova i još jednom provjere ugovorene rokove, te da ih, ako je potrebno, produlje kako radnici ne bi bili prisiljeni raditi nedjeljom. Izvođač radova to svakako ne može napraviti jednostrano jer će tada prekršiti odredbe ugovora i vjerojatno Crkvi plaćati penale za svaki dan prekoračenja ugovorenog roka. Možda je izvođač kriv što s radovima kasni jer je loše planirao posao, pa eto, sada, kada je vidio da nikako neće stići sve završiti kako je dogovoreno, tjera svoje radnike da rade i nedjeljom, a možda su tijekom gradnje iskrsnule neke nepredvidive okolnosti koje su ugovoreni rok učinile objektivno prekratkim. Uzrok kašnjenja i nije ovdje toliko bitan, ma možda nije bitno ni to što radnici tamo rade i nedjeljom, ako ih se na to ne sili i ako im njihov poslodavac za taj rad dodatno plati, ovdje je bitna jedino krajnje licemjerna reakcija Crkve. Kad je riječ o radu nedjeljom u trgovinama, onda se Crkva takvom radu dosljedno protivi i traži da ga se zakonom zabrani, ali kada je u pitanju njihov interes, da zgrada Sveučilišta bude završena u predviđenom roku, Crkvu ne zanima hoće li ljudi na toj građevini raditi nedjeljom ili neće, a ako već hoće, kao što i rade, onda će Crkva zbog toga žaliti, i to jako žaliti i svi će se kaptolski prelati danima slamati od tuge, ali Bože moj, rok je rok, nismo mi krivi što oni s radovima kasne, da nisu bili tako lijeni kao što su bili, valjda i ne bi kasnili, a lijenost je grijeh, dakako, kao što je i nepridržavanje zadane riječi također grijeh, pa ako su rekli da će biti gotovi do devetog mjeseca, onda neka se izvole potruditi, pa makar i nedjeljom, vidi ti njih, ne stižu, kažu, prekratak im rok, e, pa, trebali su o tome misliti ranije, kad su s nama potpisivali ugovor, onda im rok nije bio prekratak, onda bi pristali na svaki rok, samo da dobiju posao, a sad se bune i po novinama izjavljuju da ih mi kao investitor pritišćemo kratkim rokovima, Bože mi oprosti, stvarno svašta.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv