Dostojevski

Praunuk Fjodora Mihajloviča Dostojevskog tužio je rusku državnu lutriju zbog lika slavnog pisca na njihovim srećkama. Uvreda je tim veća što je sam Dostojevski bolovao od ovisnosti o kocki.

Ruska lutrijska tvrtka Čestnaja igra ('Poštena igra') je na svoje srećke od 50 rubalja, koje se prodaju u dvije verzije - instant-srećke i lutrija s tjednim izvlačenjem - stavila likove najznamenitijih Rusa, od Mihajla Lomonosova, Konstantina Stanislavskog, cara Aleksandra Prvog, Dmitrija Požarskog, Karla Bruljova do Dostojevskog i Lobačevskog, ali s posljednjom dvojicom sada imaju problema.

Naime, 59-godišnji Dmitri Dostojevski iz St. Petersburga, praunuk slavnog pisca, tužio je sudu moskovsku tvrtku za igre na sreću zbog neovlaštenog korištenja lika njegova pretka s portreta koji je Vasilij Petrov naslikao 1872. "Uvredljivo mi je što koriste lik Dostojevskog, koji se toliko borio da svlada svoju strast prema kocki, da bi privukli druge ljude na kockanje", kaže potomak velikana literature. "To je bogohuljenje i osobna uvreda. Osim toga, poznato je da je roman 'Kockar' pomogao mnogim ljudima da prestanu kockati. Ako su već htjeli lik nekoga tko bi promovirao kockanje, zašto Dostojevski, a ne, recimo, Ivan Turgenjev? On se više kockao, više je potrošio, više izgubio, a ionako je imao mnogo više novca za bacanje."



Dmitri Dostojevski traži odštetu od 200.000 rubalja (oko 5500 eura), ali ne za sebe - te novce planira uložiti u obilježavanje 125. obljetnice smrti Dostojevskog iduće godine. Njegov gnjev zbog nepriličnog korištenja slike pisca "Zločina i kazne" i "Braće Karamazovih" dijeli Natalija Ašimbajeva, direktorica Muzeja Dostojevskog u St. Petersburgu: "Zbilja je nemoralno i ružno koristiti lik Dostojevskog u vezi s kockom, kad pomislite koliko je on patio zbog te svoje ovisnosti, koju je na koncu i uspio pobijediti. Razgovarati s tim ljudima, objašnjavati im etičku stranu stvari, ne bi imalo nimalo smisla. Njih zanima zarada, a ne moral. Obraćanje sudu je jedini način da se to riješi."

Muzej je pružio podršku Dmitriju Dostojevskom u zaštiti obiteljskog prezimena kao robne marke. "Zaklada Aleksandra Solženjicina platila je naknadu za registraciju jer imaju razumijevanja za nedaće naše obitelji", kaže Dmitri, koji se pored lutrije planira obračunati s upravom Hotela 'Dostojevski' u St. Peterburgu: "Nemam ništa protiv da oni koriste ime, ali imaju čak i krevet na kojem je ispisano ime velikog pisca. To je jednostavno prljavo, i previše ponižavajuće da bi se otrpjelo."

Glasnogovornica 'Poštene igre' Natalija Starobudseva kaže: "Prema članku 15. Zakona o autorskom pravu, taj portret je postao javno dobro i svatko ga može koristiti. Sudionici u lutriji imaju ne samo šansu dobiti veliki zgoditak, nego i na poleđini srećke pročitati kratak biografski članak o nekom od svojih slavnih zemljaka." No, članak o Dostojevskom na srećki uopće ne spominje njegove probleme s kockanjem. A priči tu nije kraj; i Olga Šipova, koja potječe od slavnog matematičara Nikolaja Lobačevskog, također zbog korištenja lika svog pretka na srećkama traži od 'Poštene igre' znatnu odštetu, koju želi uplatiti zakladi Sveučilišta Kazanski, na kojem je njen slavni predak bio rektor.