četvrtak, 20.09.2007.

Gin - tonic.

drink

Bila sam u berbi neki dan, super je bilo samo što imam strašno jake bolove u cijelim leđima. Budući da već godinama imam tih problema, pogotovo pred spavanje i nakon duljeg sjedenja, a za arhitekturu mi trebaju čvrsta leđa, danas sam prvi put bila na fizioterapiji. (Znam da gotovo svi imaju jake bolove, ali moji ne da nisu podnošljivi nego baš imam većih problema. Zato terapija.) Imam osobnog fizioterapeuta i bila sam na tensu (uklanjanje boli pomoću struje). Za sada će tako biti svaki dan. I ful se veselim tome! :)

Svi čitatelji Taličnog Toma, nemojte mislit da ne znam tko je sada ;) imam i ja njegove brojeve!

Sjetila sam se kako je bila simpatična jedna prijateljica kada je pričala o upoznavanju svog sadašnjeg dečka. Upoznali su se u teretani. Govori dalmatinskim naglaskom i dosta je temperamentna (još je dražesnija zbog toga)!: "Vidim ja gleda on mene i pomislim 'jesam raščupana?', pogledam se u ogledalo i vidim jesam. Pa dobro. Zašto onda gleda?"
Ne mogu napisat njenim naglaskom, sigurno bih ubacila previše 'n' umjesto 'm' pa bih zvučala debilno.

Da vam napišem nešto korisno, što mi je moja najbolja prijateljica ispričala za jedne ljude kako poslužuju hladan gin - tonic, a da se ne otopi led: Stave u čašu gin i kocke zaleđenog tonika umjesto leda. Baš ludo.
Uživajte.

Samo da kažem. Mariji Ujević je najdraže piće gin. Znam, rekla mi je. Žena je prezakon.

- 21:07 - Komentari (82) - Isprintaj - #

subota, 15.09.2007.

Lucky Luke mi je sada draži i od Dylan Doga.

Još jače

Nisam ondje gdje inače živim, ali do kompjutora i interneta sam došla. Shvatila sam da pecanje lignji volim jednako koliko i simfonijske koncerte.

Točno određeno vrijeme: lignje izlaze o zalasku Sunca, koncert je određen činovima.
Okruženje je lijepo: u prirodi gdje nitko ne govori ili uz muziku gdje nitko ne govori.
Nitko mi se ne obraća i imam vremena za razmišljanje. Određeno vrijeme me sprječava da misli odu 'preeeduboko'. Sjajno za odmor. Gotovo nikakav rad. Nikakav napor. Uživam.

I baš me iznenadilo kada je jedan dan bilo veoma hladno i lignja je bila kričavo crvena. Kao crveni zalazak, baš tako. Na dvadeset dva do trideset metara se love, na olovnu ribicu ("peŠkafondo") ili skosavicom - način kada se baci udica i vozi plovilom pa ako se nešto ulovi, stane se i lovi dalje. Ali to ribari baš i ne prihvaćaju :D Malo je ružno kad počnu gubit boju i postaju bijele. Kao da svijet ostaje bez boja. A i smrači se.

I evo što sam još primjetila (osim blog designea, i to sam primjetila): Netko je snimao profesora koji je mojoj generaciji moje smjene (moje moje :S ) predavao povijest do trećeg razreda. Onda nama nekima više nije htio jer mu je dosadno. Samo da se zna da su mu svi sati bili ovakve tematike i da je fakat presmiješno ako ga znate i ovo vidite. Iako još nije ni pola istine. Mioc je elitan, ne? Evo vidite da je, bravo.

- 21:02 - Komentari (86) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

design byRuby Nelle