Pubertet

subota , 28.05.2016.

"...kako je moj otac bio glup kada sam imao 12 godina, sada mi je 21 i ne mogu shvatiti koliko je toga naučio u tako kratkom vremenu", riječi su Marka Twaina kojima u svome stilu ilustrira razdoblje svojeglavosti u kojem tražimo svoje mjesto u svijetu odraslih a naziva se pubertet i adolescencija.

Pubertet i adolescencija

Pubertet (lat. pubertas, pubes: zrelost, stidne dlake ) je vremensko razdoblje (proces) u čovjekovu životu, u kojem do tada spolno nedozreli dječaci i djevojčice prolaze kroz promjene čiji je rezultat tijelo spolno sposobno za reprodukciju, te fizičko sazrijevanje.
Pod pojmom pubertet se u užem smislu misli na fizičke promjene kroz koje organizam prolazi, dok adolescencija označava psihičko sustizanje tjelesnih promjena. Tijelo se počinje mijenjati, često nas ostavljajući zbunjenima tim promjenama. Odnos s roditeljima se mijenja, ne želimo da nam se naređuje šta da radimo, ali opet i ne možemo i ne želimo se bez njih suočavati s preprekama koje život donosi. Česte su promjene raspoloženja, od lude "nabrijanosti" pa do beskonačno dugog izležavanja u krevetu.

Pubertet u prosjeku započinje dvije godine ranije u djevojčica nego u dječaka (kod djevojčica počinje između 9. i 14. godine dok kod dječaka između 10. i 17.). Glavni hormon odgovaran za pubertetske promjene kod djevojčica je estrogen, dok je kod dječaka testosteron. Iako u djevojaka pubertet nastupa ranije, on isto tako i ranije završava pri čemu djevojke punu visinu i spolni razvoj dostignu već za četiri godine. Kod dječaka je taj proces nešto sporiji te se kod njih trajanje pubertetskog razvoja protegne na šest godina od prvih znakova puberteta.



Tjelesne promjene

Mjenjanje glasa

Promjena glasa ili mutacija glasa koja se nekad naziva i lomljenje glasa, obično se odnosi na produbljavanje glasa ljudi u pubertetu. Prije puberteta, dječaci i djevojčice imaju približno isti ton glasa, a tokom puberteta muški glas se produbljuje dok se ženski produbljuje samo za nekoliko nota.

Adamova jabučica

Adamova jabuka ili Adamova jabučica (lat. pomum Adami), je izbočenje na ljudskom vratu koje stvara dio štitne hrskavice grkljana. Smještena je između lijeve i desne ploče štitne hrskavice gdje one zatvaraju gornji prorez.
Adamova se jabučica javlja kod oba spola, ali se u svakodnevnom govoru taj naziv obično odnosi na izbočenje na muškom vratu jer je kod muškaraca ona kao sekundarna spolna karakteristika posebno izražena budući da ploče štitne hrskavice zatvaraju najčešće šiljasti ili pravi ugao (oko 90°) dok je kod žena ugao tupi (oko 120°). Kod dječaka je slabije izražena kao i kod žena, a do povećanja dolazi tijekom puberteta što rezultira dubljim glasom jer se glasnice nalaze odmah iza, a povećanjem se između njih stvori veći vokalni procjep.



Postoje dvije teorije o porijeklu naziva Adamova jabučica:

Prema starom vjerovanju dio je zabranjenog voća zapeo u Adamovom grlu te je tako nastalo istoimeno izbočenje. Ta teorija ne daje odgovor na pitanje zašto jabučica, budući da biblijska priča ne specificira o kojem se voću radi.
Vjerojatnija teorija kaže da je naziv Adamova jabučica nastao pogrešnim prevodom s hebrejskog na latinski jezik. Na hebrejskom naziv glasi tappuach ha adam što znači čovjekova jabučica jer adam znači čovjek. Taj je naziv pogrešno preveden na latinski kao pomum Adami što doslovno znači Adamova jabučica.


Tjelesni mirisi i akne

Povećan nivo androgena može promjeniti sastav masnih kiselina koje se izbacuju znojenjem, što rezultira tjelesnim mirisom koji je sličniji mirisu odraslih. Još jedan androgeni efekat je povećana izlučivanje masnoće po tjelu. Ova promjena povećava mogućnost za pojavu akni (bubuljice) koje su karakteristična pojava u pubertetu. Akne variraju puno u ozbiljnosti od jednog do drugog slučaja.Akne obično prestaju da se pojavljuju na kraju puberteta, ali nije neuobičajeno i da odrasli povremeno pate od njih, iako u blažem obliku. Neke osobe koriste medicinske tretmane u vidu krema i sličnog da bi spriječili pogoršavanje akni.




Dlakavost lica i tijela

U mjesecima i godinama nakon pojavljivanja stidnih dlaka, druga područja koja reaguju na androgene mogu razviti dlakavost. Uobičajeni redoslijed je: pod pazuhom, oko anusa, na gornjoj usni, na solufima, na grudima i na bradi. Ovaj redoslijed može biti različit. Dlake na rukama, nogama, prsima, po stomaku i na leđima postepeno postaju gušče i tamnije. Dlakavost kod muškaraca može da bude veća ili manja. Brada se obično pojavljuje na kraju adolescenije, ali se nekad pojavi dosta kasnije.

Početak puberteta kod djevojčica i tipične promjene

Pubertet kod djevojčica obično počinje između desete i jedanaeste godine. Prvi znak je obično rast grudi koje punu veličinu dostižu u naredne dvije godine, a zatim pojava stidnih dlaka koje se jaljaju nekoliko sedmica kasnije. Pod djelovanjem estrogena dolazi do povećanja rodnice, maternice i jajnika. Prva se menstruacija javlja u prosjeku 2 godine nakon početka razvoja grudi. Kao posljedica djelovanja muških spolnih hormona androgena, kojeg u djevojaka ima znatno manje nego u dječaka, dolazi do rasta dlaka na mjestima koja su dlakavija kod dječaka, a to su pazuh, područje iznad gornje usnice, oko anusa i sl. Dolazi do rasta zdjelice i kukova. Povećava se udio masti u tijelu i to pogotovo u grudima, kukovima, stražnjici, u gornjem dijelu natkoljenica, nadlakticama i u pubičnoj regiji.

Početak puberteta kod dječaka i tipične promjene

Povećanje testisa prvi je znak puberteta koji se uočava kod dječaka. Izraženiji rast penisa i mošnji nastupa nekoliko mjeseci nakon početka rasta testisa, a svoju konačnu veličinu dosežu oko osamnaeste godine života. Ubrzo nakon rasta spolnih organa dolazi i do pojave dlakavosti u pubičnoj regiji. Pod djelovanjem testosterona dlakavost se pojavljuje i u ostalim regijama specifičnima za muškarce. Produbljivanje glasa nastupa kao posljedica zadebljanja glasnica. Oko 9 mjeseci od pojave prvih znakova puberteta dolazi do ubrzanja tjelesnog rasta dok se maksimalna brzina rasta doseže nakon 2 godine, kada iznosi od 8,5 do 12 cm tijekom jedne godine. Ubrzani se rast najprije očituje na šakama i stopalima, nakon čega na udovima i konačno na trupu.

Psihičke promjene

Ljudski mozak nije potpuno razvijen u vrijeme ulaska u pubertet. Između 10 i 25 godina mozak prolazi kroz promjene koje bitno utiču na ponašanje. Najveće promjene u mozgu se dešavaju u područjima odgovornim za razmšljanje i emocije.
Tokom adolescencije mijenja se odnos između sive i bijele moždane mase. Tokom tog perioda mijenjanju se moždane veze i mozak postaje funkcionalniji.
Prvi dijelovi mozga zahvaćeni ovim procesom su dijelovi sa osnovnim funkcijama, poput motoričkih i senzornih. Najznačajnije promjene se odvijaju u dijelovima zaslužnim za odlučivanje. Pojačavaju se veze između prefrontalnog režnja i ostalih dijelova mozga, što dovodi do kvalitetnije procijene rizika i poboljšane kontrole instinkata. Takođe, dolazi do promjena koje omogućavaju da bolje planiramo unaprijed i da bolje procijenimo rizik i nagradu vezane za svoje odluke.
Neurotransmiteri odgovorni za promjene u mozgu su glutamat, dopamin i serotonin. Glutamat pomaže u učenju i pamćenju. Dopamin je povezan sa osjećajem uživanja i reakcijama na okolinu tokom odlučivanja. Jedan od uzroka iz kojeg adolescenti donose rizične odluke ili se dosađuju je nedovoljan balans ova dva hormona, koji je potpuno prirodan u ovom periodu. Serotonin reguliše ponašanje i raspoloženje. Varijacije u nivou serotonina i dopamina uzrokuju nagle promjene raspoloženja kod adolescenata zbog čega su podložniji stresu i nagradama.



U vrijeme kada osoba napuni 15 godina, njene sposobnosti razmišljanja su slične onima odraslih soba. U toku adolescencije, dolazi do promjena u ovim područjima u mozgu:

Pažnja. Promjene se vide u selektivnoj pažnji, procesu koji nam omogućava da se skomcentrišemo na jednu stvar ignorišući ostalo. Podijeljena pažnja, tj sposobnosda se skoncentrižemo na dvije ili više stvari, takođe se poboljšava.

Pamćenje. Poboljšanja se primjećuju i u kratkoročnoj i u dugoročnoj memoriji.

Brzina razmišljanja. Adolescenti razmišljaju brže od djece. Bezina razmišljanja se povećava između pete godine i sredine adolescencije, kada se ustabili i nakon toga nema primjetnih razlika između adolescenata i odraslih osoba.


Organizacija. Adolescenti su sjesnii svojih misli i mogu da koriste mnemoničke tehnike i druge načine da unaprijede svoje razmišljanje.

Rizik i adolescencija

Većina povreda koje adolescenti dožive su povezana sa rizičnim ponašanjem (automobilske nesreće, alkohol...) pa je zbog toga dosta istraživanja posvećeno razlozima iz kojih su adolescenti skloniji rizikovanju. Behavioralna teorija koja objašnjava ovo kaže da adolescenti i odrasle osobe na sličan način procjenjuju rizike, ali adolescentima je važnija nagrada, posebnno nagrada u vidu priznanja u društvu, nego odraslim osobama.
Adolescentno je razdoblje vrijeme kada mlada osoba pokušava steći neovisnost od roditelja i pronaći vlastiti identitet. Često presudan utjecaj na njegovo mišljenje ima grupa vršnjaka kojoj pripada, a ne roditelji. Stoga nije ništa neobično ukoliko adolescent često ulazi u konflikt s jednim ili oba roditelja. Neki psiholozi smatraju da će i grupa velikim dijelom biti odgovorna za to da li je mlada osoba sklonija društveno prihvatljivom ili pak društveno neprihvatljivom ponašanju.
Osim grupe kojoj pripada, mlada će se osoba u potrazi za identitetom često poistovjećivati s osobama iz javnog života, kao što su sportaši, glumci ili pjevači. Hormoni koji pokreću kompletni proces puberteta su odgovorni i za nagle promjene raspoloženja koje se pojavljuju kod adolescenata. Nagli prijelaz iz ushićenja u depresiju stoga nije nešto oko čega bi se roditelj adolescenta trebao zabrinjavati.
Početak puberteta je vrijeme kada se u mladih ljudi po prvi puta javlja seksualna želja. Kao i u odraslih, seksualne sklonosti mogu u velikoj mjeri varirati. Tijekom istraživanja i preispitivanja svoje seksualnosti, mladi su skloni neodgovornom ponašanju zbog čega su pojmovi kao što su spolno-prenosive bolesti te kontracepcija nešto s čime bi adolescent morao biti jako dobro upoznat.
Sve ove promjene mogu izazvati metež u glavi adolescenta te stoga ne trebaju čuditi svakodnevne promjene stavova. To su sve etape u nesigurnom putovanju u svijet odraslih.

Oznake: pubertet