komentiraj (22) * ispiši * #
komentiraj (8) * ispiši * #
1936. Četrdeset godina Sljemena
Sljeme je 25. svibnja 1936. godine prisustvovalo otkrivanju spomen ploče dr. Anti Starčeviću u njegovom rodnom mjestu, malom selu Pazarištu. Sljeme je na taj put išlo pod rukovodstvom zborovođe Ive Brkanovića. U Pazarištu su na svečanom otkrivanju spomen - ploče otpjevali svoju "Poputnicu". Osim Pazarišta Sljeme je posjetilo i Perušić.
Namjera je bila da se obilježavanje 40.godišnjice održi 4. listopada 1936. godine u Šestinama. Zbog ružnog i kišovitog vremena nije održana tog dana već je odgođena za 8 dana kasnije, tj. za 11.listopada. Međutim, vrijeme je i ovog puta bilo ružno i kišovito. Činilo se kao da je priroda htjela simbolizirati sve muke kroz koje je Društvo prošlo tijekom postojanja. Unatoč lošeg vremena proslava je ipak održana, ali zbog kiše nije održan koncert u Šestinama kako je to programom proslave bilo predviđeno. Održavanje koncerta odgođeno je za kasnije. Proslava je zapravo počela u subotu navečer dočekom zborovođa i odavanjem počasti osnivačima društva na šestinskom groblju, paljenjem krjesova i dočekom kuma nove zastave, Leonarda Grivičića, veletrgovca iz Zagreba, koji je poklonio zastavu "Sljemenu".
U nedjelju ujutro, bez obzira na ružno i kišovito vrijeme, organizirana je budnica s glazbom po svim selima Šestina. Pred velikim slavolukom upriličen je doček gostiju, bivših zborovođa Društva, delegata Hrvatskog pjevačkog saveza i pozvanih društava.
Pred crkvom u Šestinama i na slobodnom prostoru na livadi sakupili su se svi uzvanici i ostali posjetitelji, njih oko 4000. Tadašnji tajnik društva Andrija Krajačić i predsjednik dr. Ivo Pernar održali su pozdravne govore, pozdravivši u prvom redu uzvanike, a onda i sve ostale posjetitelje. Veliki prostor ispred crkve i na livadi župnog dvora, unatoč kiši, ispunili su Šestinčani i Šestinčanke, i oni mladi i oni stariji. Sve se crvenilo na tom ogromnom prostoru od crvenih šestinskih kišobrana.
Nakon pozdravnog govora tajnika i predsjednika Društva, održao je kraći govor Leo Grivičić. Zatim je dirigent Sljemena Janko Slogar dirigirao "Poputnicu Sljemena" koju je i komponirao. Na proslavu Sljemena došao je iz Čakovca, gdje je tada službovao. Došao je i dugogodišnji zborovođa društva Miko Stipičević iz Šibenika. Profesor Miko Stipičević vodio je Sljemenaše na nekoliko značajnih turneja do 1928. godine.
Mnogo zasluga za uspješno pjevanje Sljemena imali su i ostali zborovođe, kao Ivo Brkanović, zatim šestinski učitelj Juraj Salaj, koji se mnogo trudio za pripremu 40.godišnjice. On je uvježbavao sva tri zbora; osnivače, postojeći zbor i pomladak, u kojem je pjevalo 30 dječaka u dobi od 12 do 15 godina. Pomladak Sljemena uvježbavao je za proslavu narodnu pjesmu "Na kraju sela" . Tada je Sljeme u sva tri zbora imalo 70 pjevača.
Oko pripreme za proslavu 40.godišnjice Sljemena mnogo se žrtvovao prof. Rudolf Matz, tada zaslužni član Hrvatskog pjevačkog saveza, koji je bio neko vrijeme i zborovođa Sljemena, a vodio je Društvo i na nekim turnejama.
Ulogu domaćina na proslavi imao je predsjednik pjevačkog saveza Nikola Faller, čime je bio osobito počašćen (pjevači su ga od milja zvali "Tatek Mikula").
Prigodna svečanost u Šestinama bila je završena bez koncerta, koji je održan nekoliko mjeseci kasnije u Glazbenom zavodu u Zagrebu i time je svečano završena proslava 40. godišnjice HSPD "Sljeme" iz Šestina.
komentiraj (4) * ispiši * #
Nasta Rojc i Šestine
Nasta Rojc (Bjelovar, 6. studenog 1883. - Zagreb, 6. studenog 1964.), hrvatska slikarica.
Studij slikarstva počela je privatno u Zagrebu kod Otona Ivekovića te nastavila u Beču na "Kunstschule für Frauen und Mädchen". Potom odlazi u München, gdje se družila sa slikarom Miroslavom Kraljevićem. Studij završava u Beču. Nakon povratka u Zagreb, ponovno radi u Ivekovićevu ateljeu. Od 1918. godine u slikarstvu Naste Rojc prevladavaju portreti, do tada je uglavnom slikala prirodu. Isidor Kršnjavi smatrao je, da se ovu slikaricu nepravedno zanemaruje. Nabavio je njenu sliku "Autoportret s puškom" za galeriju Društva umjetnosti 1911. godine. Zajedničkom inicijativom Naste i Line Crnčić-Vivant, u Zagrebu je osnovan Klub likovnih umjetnica 1920. godine u kojem je Nasta bila među najaktivnijima. Godine 1923. putuje u Englesku i Škotsku gdje je pošla potražiti zdravlje zbog teške bolesti. Vratila se nakon dvije godine boljeg zdravlja i s mnoštvom slika engleskih krajolika.
U sklopu Gradskog muzeja u Bjelovaru, nalazi se Galerija Naste Rojc.
Kćer je ministra prosvjete dr. Milana Rojca i supruga slikara Branka Šenoe, sina Augusta Šenoe.
U Beču u Palači Porcia otvorena je izložba "Hommage a Nasta Rojc" 30. ožujka 2017., koja je organizirana u sklopu manifestacije Godina hrvatske kulture u Austriji.[1]
Nasta Rojc-Šenoa autorica je ilustracija za prvo izdanje romana Čudnovate zgode Šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić iz 1913. godine. Preslika je dostupna u digitalnoj zbirci Gradske knjižnice Zagreb.[2]
Podaci iz Wikipedije
NASTA ROJC PIN X.
Hrvatska narodna nošnja.
Kroatische Volkstracht.
Šestine Zagreb
NASTA ROJC PIN X.
Hrvatska narodna nošnja. Dobar zaklon.
Kroatische Volkstracht. Gut geschirmt.
(Šestine Zagreb)
Razglednice iz moje arhive.
komentiraj (17) * ispiši * #
Društvo odbilo pjevati na dočeku kralju Aleksandru 1931.
Prijepis odluke
KRALJEVSKA BANSKA UPRAVA SAVSKE BANOVINE U ZAGREBU
Pov.II. Broj 34.688/1931. U Zagrebu, dne 28. novembra 1931.
Predmet: Pjevačko društvo «Sljeme»
u Šestinama rasput.
O D L U K A
Na osnovu §.ll.Zakona o udruženjima, zborovima i dogovo¬rima od 18. septembra 1931.godine
O D LUČ U J E M
da se pjevačko društvo "Sljeme" u Šestinama, srez Zagreb, raspusti, jer je
prekoračilo svoj statutarni krug rada odredjen mu društvenim pra¬vilima.
O tom obavjest:
1.Predsedniku društva ili njegovom zameniku putem sreskog načelnika,
2. Sreskom načelstvu u Zagrebu radi izvršenja.
B A N:
Dr.PEROVOĆ v.r.
KRALJEVSKA BANSKA UPRAVA SAVSKEBANOVINE U ZAGREBU
Broj:II. broj 34.688/1931. U Zagrebu,dne 28. novembra 1931.
S R E S KOM NAČELSTVU
Z A G R E B
Na znanje u vezi izvještaja od 17.XI. 1931. Pav. broj 2208 time, da se sa društvenom imovinom postupi u smislu pravila.
B a n:
Dr.Perović v.r
M.P.
Kocept zahtjeva za ponovni rad Društva
Društvo je dobilo dozvolu za dalji rad!
komentiraj (8) * ispiši * #
komentiraj (10) * ispiši * #
komentiraj (5) * ispiši * #
komentiraj (5) * ispiši * #
komentiraj (7) * ispiši * #
Tisuću godina Hrvatskog kraljevstva - 1925.
Prilikom proslave 1000. godišnjice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine "Sljeme" je s ostalim društvima župe "Lisinski" i "Matija Gubec" pjevalo pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Zborovi su pjevali pod ravnanjem profesora Rudolfa Matza. Dokument o proslavi 1000. godišnjice Hrvatskog kraljevstva (spomen ploča) nalazi se na pročelju crkve u Šestinama, što dokazuje da su Sljemenaši na toj proslavi sudjelovali kao društvo domaćin.
U hrvatskim seljačkim novinama "Dom" iz 1925. godine ističe se također uspjeh pjevačkog društva "Sljeme". U tim novinama, pored ostalog, rečeno je za Društvo slijedeće:
"Sljeme" je pred pljeskom i odobravanjem moralo takoreći pobjeći s pozornice, jer su slušatelji silom htjeli da ne prestane pjevati. Gospoda su se samo propitkivala: Pa zar su to zbilja seljaci?"
komentiraj (4) * ispiši * #
Prvi svjetski rat je prošao...
Društvo se ponosi brošurom 1971. godine, koju će Sljemenaši s ponosom nazivati Monografijom. Po iscrpnosti materijala u njoj, nikako se ne smije zaobići. Pjevali su Sljemenaši, i plesali, i svirali toliko kao da su ovdje ne samo sto već tisuću godina. Teško je izostaviti bilo koji podatak.
Navest ćemo dalje događanja u Društvu od završetka Prvoga svjetskog rata. Rat je završen. Tuguje se za izgubljenima i zarobljenim u ratu. Krajem 1920. uz nazočnost Stjepana Radića i njegova brata Pavla HSPD”Sljeme” je ponovo živnulo i otrglo se iz ratne agonije.
U lipnju Sljeme je sudjelovalo na proslavi 50. godišnjice Hrvatskog pjevačkog društva "Dvojnice" iz Bjelovara. Na toj proslavi osim "Sljemena" bilo je zastupljeno više društava iz bliže i daljnje okolice: "Golub" iz Bjelovara, "Reljković" iz Vinkovaca, "Sloboda" iz Zagreba, "Domoljub" iz Koprivnice i "Rodoljub" iz Virovitice.
Na svečanoj matineji u skupnom nastupu pjevali su "Hrvatom" Vilka Novaka iskazujući snagu i punoću zbornog zvuka. Osim skupnog nastupa , društva su pjevala pojedinačno, odmjerivši svoje pjevačke sposobnosti.
U časopisu "Sveta Cecilija" uz ostalo, za nastup HSPD "Sljeme", napisano je slijedeće:
" Osobito je zanimanje pobudio nastup seljačkog pjevačkog društva "Sljeme" iz Šestina. U slikovitoj narodnoj nošnji i skladnih grla zapjevali su "Sljemenaši" dvije popijevke, vedrom i zdravom jednostavnošću neposrednog doživljaja doimao se njihov pjev."
U 1924. godini, u restauraciji "Janje" u Zagrebu, "Sljeme" je pjevalo za snimanje ploča u naših poznatih skladatelja.
Godine 1924. reorganiziran je Hrvatski pjevački savez, i izabran novi odbor na čelu s ravnateljem Nikolom Fallerom, kao predsjednikom i Rudolfom Matzom kao glavnim tajnikom. Taj savez odigrao je presudnu ulogu od svog osnutka 1874. godine pa do Prvog svjetskog rata u borbi sa germanizacijom, koju je Beč sistematski provodio u Hrvatkoj, kao i sa raznim nasiljima budimpeštanske vlade direktno ili preko svojih najamnika u Hrvatskoj. Poslije rata, nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije, Hrvatskom seljačkom savezu trebalo je dati novu suvremenu zadaću. Dok je prije rata glavna pažnja bila posvećena hrvatskom tekstu, nakon rata i propasti Austro - Ugarske glazba dobiva naročito značenje. Trebalo je stvoriti i njegovati pjesmu na osnovici hrvatskog narodnog glazbenog izražaja. Osim toga težište je trebalo biti prebačeno s društveno-političkog polja na umjetnost, i s tim u svezi na tehničko dotjerivanje izražajnih sredstava i mogućnosti zbornog pjevanja i vokalne umjetnosti uopće. Od tada počinje ozbiljni rad na gajenju pjesme i pridaje se veći značaj našim pjevačkim zborovima.
Jedna od vodećih uloga u tom pokretu pripala je HSPD"Sljeme" s kojim surađuju istaknuti zborovođe i veći broj naših najboljih skladatelja.
Tekst prema brošuri iz 1971.
komentiraj (12) * ispiši * #
Od 1901. do 1914.
Pretpostavlja se da je društvo Sljeme pjevalo na otkrivanju spomenika
dr Anti Starčeviću na groblju u Šestinama 11. listopada 1903.
Po podacima časopisa Sklad iz 1938 (vezano uz 75. godišnjicu društva Kolo)
sudjelovao je i pjevački zbor Kola
Slika članova zbora društva Sljeme iz 1904.
1905-6.
Društvo je na turneji kroz Liku i Hrvatsko primorje U Rijeci i Sušaku
Društvu je pripremljen izvanredno lijep doček.
Prigodno je nastupalo i u Šestinama.
1907.
Nastup u dvorani Streljane u Zagrebu
1908.
Umjetnički je voditelj Društva učitelj BORANIĆ
Društvo gostuje posveti barjaka društva “Slavec” u Ljubljani – Slovenci
oduševljeni pjevanjem Društva
Koncert u Narodnoj kavani u Zagrebu
Slika članova zbora društva Sljeme iz 1912.
komentiraj (8) * ispiši * #
komentiraj (7) * ispiši * #
