UN TEMPO
20.02.2007., utorak
VREMEPLOV 6. 01
|
1428. francuska nacionalna heroina i katolička svetica, sv. ivana orleanska ili jeanne d'arc, poznatija i kao djevica orleanska, rođena 1412. u jednom francuskom selu domremyju. današnjeg datuma, 6. siječnja 1482. imala je jednu od vizija s kojima se susretala iz najranijeg djetinjstva prema kojoj je trabala spasiti francusku od engleza i omogućiti krunidbu francuskom prijestonasljedniku charlesu. tad je imala tek 16. godina. tek godinu dana nakon vizije uspjelo joj je 'obraditi' lokalnog zapovjednika da je povede u mjesto chion i da se tamo susretne s prijestolonasljednikom. ovaj joj je (povjerovavši u viziju) povjerio zapovjedništvo u spašavanju orleansa od engleza. sve se dogodilo u skladu s njezinom vizijom: englezi su poraženi, charles se okrunio. u vrijeme opsade pariza bila je ranjena, a potom zarobljena od burgundskih trupa i predana englezima; osuđena za herezu, smaknuta je spaljivanjem na lomači (film na tu temu). mućenička smrt učinila je djevicu orleansku besmrtnom, a početkom 20. stoljeća proglašena je sveticom. 1808. propast dubrovačke republike na današnji dan, 6. siječnja 1808., dubrovnik je sa zaprepaštenjem doživio skidanje zastave svetog vlaha s orlandova stupa i postavljanje trobojnice napoleonove italije. formalno je dubrovačka republika ukinuta 27. svibnja 1806. ulaskom francuza pod zapovjedništvom generala lauristona. iako su francuzi odmah uveli veliki financijski namet za troškove rate, ostavili su određene slobode republici i naizgled se ništa nije mijenjalo: izbor kneza, rad vijeća, zastava parca, veleposlanstva ..., ali je uvedena pomorska blokada i grad je polako ali sigurno propadao. posljednji udar bilo je skidanje barjaka sv. vlaha, a iste godine 31. prosinca i imenovanje maršala marmonta dubrovačkim vojvodom (duc de ragusa). ovim činom dubrovačka repuplika odlazi u povijest, a dubrovnik postaje upravnim i političkim dijelom dalmacije. 1835. «narod prez narodnosti je telo prez kosti» na današnji dan, 6. siječnja 1835. izašao je prvi broj hrvatskih novina. 'novine horvatske' , a tri dana kasnije i 'danica horvatska' čiji je pokretač bio ljudevit gaj s grupom kulturnih djelatnika, izašle su s motom: «narod prez narodnosti je telo prez kosti» u to doba dozvola gaju da izdaje novine bio je značajan događaj, jer su novine horvatske i danica bili jaki pokretači društveno-političkih i književnih akcija. pisane su kajkavski i starim pravopisom. oba lista sastavljena su tako da privuku što više ljudi u borbu za prava hrvatskog naroda, a u narodu su primljene s velikim oduševljenjem, iako ponajviše u užoj hrvatskoj. 1929. šestojanuarska diktatura ukidanjem vidovdanskog ustava, 6. siječnja 1929. godine kralj aleksandar I. karađorđević uveo je samovladu, poznatu pod nazivom šestojanuarska diktatura. raspustio je parlament i zabranio sve političke stranke te proglasio da državom upravlja samo kralj i narod. iako će kasnije biti uveden jedan kompromisni tzv. oktroirani ustav (oktroiran znači nije donesen demokratskim putom), nemiri i neredi u državi trajat će do njezina nestanka. a ona se zvala jugoslavija. 1883. pjesnik, filozof i umjetnik gibran khalil gibran, rođen je 6. siječnja 1883. u dolini cedrova u gradiću bsharri na sjeveru libanona. život ga je s obitelji odveo u ameriku (boston) kad mu je bilo 12 godina, odakle se vraća u bejrut na studij medicini. tu usavršava i arapski jezik. gibran potječe iz kršćanske obitelji, monfizitske kršćanske crkve koja je službu božiju vršila na sirijskom i aramejskom jeziku ili jeziku isusa krista. "Gibranova je umjetnost simbolička u najdubljem značenju te riječi jer je ukorijenjena u onim osnovnim istinama koje su temeljne za sva stoljeća i za sva iskustva. on osjeća smisao zemlje i njezinih plodina, čovjeka kao krajnjeg i savršenog cvijeta i kroza sve svoje djelo izražava međuovisnu jedinstvenost čovjeka i prirode", zapisao je u predgovoru 'proroka' marko grčić. pisao je na arapskom i engleskom mnoga djela, a ja izdvajam 'prorok' i 'prorokov vrt', ne samo što su mu ta djela donijela međunarodnu slavu, već i zato što se jedno vrijeme nisam od njih odvajala. |