|
|
UN TEMPO
20.02.2007., utorak
VREMEPLOV 28. 12.
1895.
rođendan filma
smatra se događaj koji se je zbio na današnji dan, 28. prosinca 1895. u kavani na kapucinskom trgu u parizu, kad su sa svog 'kinematografa' projicirane pokretne slike u spektaklu koji su priredili braća louis i auguste lumiere.
pokretne slike prikazivale su radnike koji izlaze iz tvornice i jureći vlak.
1650.
otac hrvatske gramatike
hrvatski vjerski pisac, prevoditelj, gramatičar i jezikoslovac, leksikograf, isusovac, misionar, cenzor hrvatskih knjiga, otac prve hrvatske gramatike, bartol kašić ~ bartul kašić ~ barhololomaeus cassius s dodatkom pažanin , umro je na današnji dan, 28. prosinca 1650. u rimu.
izdvojeno iz životopisa:
rođen na pagu 1575., kao potomak uglednih paških obitelji; ostaje rano bez roditelja na brizi ujaku bogdančiću, paškom svećeniku čije prezime ponekad rabi; pitomcem ilirskoga kolegija postaje 1590., a pet godina kasnije stupa u isusovački novicijat; najprije je imenovan je učiteljem gramatike u isusovačkom rimskom kolegiju, a zaređen za svećenika, 1606. ; nakon toga je u prvoj misiji u dubrovniku gdje ostaje tri godine (do 1612) kao profesor gramatike, ispovjednik i propovjednik; na daljnjoj misijskoj zadaći kašić je u krajevima pod turskom vlašću u bosni i hrvatskoj, pa čak u beogradu, gdje je za dubrovačku koloniju osnovao gimnaziju i u smederevskom sandžakatu (bosna, osijek, vukovar, srijem); po povratku je ispovjednik u loretu; drugo misijsko putovanje poduzima 1618. (uz nabrojeno još temišvar i valpovo); ponovno je u dubrovniku gdje ostaje 13 godina (1620-1633); zatim još jednom loret i konačno rim od 1635 dos smrti. pokopan je u crkvi sv. ignacija.
kao jezikoslovac i gramatičar bartol kašić je autor hrvatsko-talijanskog rječnika koji se čuva u dubrovniku (smatra se da ih je bilo tri i da je dubrovački jedan iz tog trolista).
kad su isusovci uz pristanak pape klementa VIII. osnovali akademiju hrvatskog jezika potkraj 1599., kašić kao predavač hrvatskog jezika, dobio je zadaću da sastavi prvu hrvatsku gramatiku nazvavši je institutiones linguae illyricae, 1604., čime su postavljeni temelji hrvatskog jezikoslovlja.
primjetno je zagovaranje štokavskog s mješavinom čakavštine, a izuzimanje kajkavskog u ovom, ali i drugim kašićevim djelima ili prijevodima. preko njegovih nabožnih djela ili prijevoda (ritual rimski, prijevod biblije), štokavski (dubrovački i južno hercegovački) prošireni su i na čakavsko područje.
o bartolu kašiću:
- iz wikipedije
- instituta za hrvatski jezik
1959.
ustaše
hrvatski radikalni nacionalistički političar, pisac i državnik, suradnik mussolinija, osnivač ustaškog pokreta, čovjek koji je hrvatskoj ostavio rep nacionalizma i ustaštva koji ni do danas nije nestao, ante pavelić (rođeni bosanac iz okolice konjica), umro je u madridu u izbjeglištvu, 28. prosinca 1959.
ovako
o paveliću piše bosanska wikipedija
hrvatska
srpska
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
