|
UN TEMPO
20.02.2007., utorak
VREMEPLOV 24.12.
1818.
tiha noć
kad je ujutro 24. prosinca 1818. na badnjak svećenik joseph morh donio jednu svoju poemu o kristovom rođenju austrijskom glazbeniku franzu gruberu s molbom da je do ponoći uglazbi kako bi se mogla otpjevati u oberndorhu u noći božića, ovaj se je našao pred neobičnim izazovom.
ponesen temom, uspio je izvršiti zadaću. 'tihu noć' prihvatio je cijeli svijet.
Tiha noć, sveta noć!
Ponoć je, spava sve,
samo Marija s Josipom bdi,
divno Djetešce pred njima spi,
rajski resi ga mir,
rajski resi ga mir.
Tiha noć, sveta noć!
Pjesmica anđelska
miljem otajnim napunja zrak,
bajna svjetlost rasvjetljuje mrak,
kraj pretvara u raj,
kraj pretvara u raj!
Tiha noć, sveta noć!
Pastiri, amo svi
pjevat Isusu anđela poj,
s Majkom poklon prikazat mu svoj,
srce dat mu na dar,
srce dat mu na dar.
1837.
Carica Elizabeta(Sisi),rođena je 24.12. godine u Muenchenu.
1854. godine udala se za cara Franju Josipa I. ,cara Austrougarske.
S njim je imala 4 djece.
Bila je slobodnog duha,nenaviknuta na strog ceremonijal bečkog dvora.
Veliku ljubav iskazivala je prema Mađarskom narodu.
Ubijena je 1898. godine u Ženevi.
1870.
emanuel vidović, najveći splitski slikar, veliki hrvatski umjetnik kista, emanuel vidović, rodio se na današnji dan, 24. prosinca 1870. (u monografiji 'znameniti i zaslužni hrvati 925-1925' stoji kao godina njegova rođenja 1872.).
rani vidovićevi radovi, poslije splitsko-trogirskog djetinjstva i mladalaštva, te studija na accademia di belle arti u veneciji, posebno brojne vedute, su u rasponu između lirskih sutonskih ugođaja i otvorenih kolorističkih studija.
po povratku u split nalazimo ga u krugu modernista koji okuplja jednako slikare, umjetnike pera i glazbe inspiriranih ilirizmom ukomponiranim i u njihovo stvaralaštvo.
kao slikar stvarne prirode u kojoj boravi je realist koji na platna prenosi i boje prirode. u ateljeru sve te boje gube sjaj, zamagljuje ih u polumračne tonove nešto prema osjećaju, ali i lirskom čak i simboličnom ugođaju.
Iako je atmosfera u njegovim platnima postajala sve tamnija, na brojnim slikama toga razdoblja, nalaze se likovne kvalitete posebne snage i osebujnosti. Na rijetkim svijetlijim i toplije obojenim djelovima tamnih velikih platna, uspijevao je ostvariti intenzivne luminističke i kolorističke efekte.
u kasnijim godinama vidović postaje slikarom interijera, bilo da je riječ o vlastitom atelijeru, splitskim i trogirskim crkvama ili samo mrtvim prirodama i to u tehnikama: gvaš, akvarel crtež. mnoge svoje radove je unuštio pa ipak je njegov opus golem i njegovih oko 1000 radova veliki su doprinos hrvatskoj likovnoj baštini.
umro je u splitu 1953.
je li mu se je split odužio?
1890.
hrvatski političar i publicist;pravnik; član narodnog vijeća shs; urednik lista 'sloboda'; povjerenik za socijalnu politiku 'zemaljske vlade', osnivač 'radničke čitaonice i biblioteke', član komunističke partije, predsjednik 'stranke radnog naroda', jedan od prvaka koji je upozoravao na fašističku opasnost; autor brojnih stručnih i popularnih studija i brošura iz filozofskog, političkog, ekonomskog, sociološkog i drugih područja, ostajući izvan ortodoksne komunističke ideologije biva i utamničenik jugoslavenskog režima, pogubljen u kerestincu od ustaše (1941), božidar adžija, bio je rođen u drnišu, 24. prosinca 1890.
jedna knjižnica u zagrebu nosi njegovo ime;
u dubrovnku se čuvaju njegovi rukopisi.
1934.
hrvatski političar, zadnji predsjednik pokojne jugoslavije, aktualni hrvatski predsjednik u drugom mandatu, stjepan, stipe mesić, rođen je na badnjak, 24. prosinca 1934.
ovo stoji u njegovoj biografiji:
Stipe Mesić je godine 1990. kao član Hrvatske demokratske zajednice izabran za prvog predsjednika demokratski izabrane hrvatske vlade. Nekoliko mjeseci kasnije je izabran za hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu SFRJ, a 1991. je postao njegov posljednji predsjednik. Godine 1992. je postao predsjednik Zastupničkog doma Sabora, ali je s te dužnosti smijenjen nakon sukoba s predsjednikom Franjom Tuđmanom u proljeće 1994. godine. Tada je osnovao vlastitu stranku Hrvatski nezavisni demokrati, koju je poslije napustio i priključio se Hrvatskoj narodnoj stranci. Kao njen kandidat je izabran za predsjednika godine 2000, a 2005. je na novim izborima obranio svoj mandat koji istječe 2010. godine.
1798.
gospodin tadija
najznačajniji poljski pjesnik, jedan od onih stvaralaca kojima pripada centralno mjesto u književnosti svoga naroda i sjećanje duže od jednog stoljeća; aktivni sudionik mnogih političkih i društvenih akcija svoga doba usmjerenih revolucionarnim težnjama slobode i samostojnosti i time neraskidivo sudbinski povezan s poljskim narodom i njegovim idealima, lirski pjesnik, patriot u čijim je djelima izražen osjećaj porobljene poljske, neposredno s iskrenim patosom domoljuba, čovjeka i pjesnika, adam mickiewitz, rođen je na današnji dan,
24. prosinca 1879.
o njemu je još zapisano:
Veliki poljski pjesnik, podrijetlom plemić, borio se za slobodu poljskog naroda te njegov život i njegovo djelo stoje u znaku . te borbe. Najprije je bio prognan u Rusiju, gdje se družio s piscima i intelektualcima. Zatim je emigrirao u Njemačku, Italiju i konačno u Pariz, gdje je držao predavanja o slavenskim književnostima. Umro je u Turskoj radeći na organiziranju od-:reda za oslobođenje Poljske. Najpoznatije mu je pjesničko djelo spjev Gospodin Tadija (1832). Mickiewicz je počeo pisati pod utjecajem klasicizma, ali je ubrzo pošao stopama romantičara, Puškina, Bvrona i drugih. Od lirskih ostvarenja posebno su mu značajni Krimski soneti što ih je pisao za svog boravka u Rusiji. Tu je u izvanredne slike prirode zbijen i pjesnikov osjećaj osamljenosti i progonstva. Mickiewicz je preporoditelj poljske književnosti i u njemu su Poljaci uvijek gledali visoki poetski, patriotski i moralni primjer.
1524.
indija
portugalski pomorac i istraživač (rođen u 15. stoljeću, 1460), čovijek koji je oplovivši afriku pomorskim putom prvi stigao u indiju; koji je u svoja tri putovanja otvorio pomorske trgovačke putove zapadne europe sa zapadnom azijom; moreplovac čijom je zaslugom ojačala gospodarska i kolonijalna moć portugala, vasco da gama, umro je na današnji dan, 24. prosinca 1524. godine u indiji (cochin).
o vascu de gama je zapisano:
link
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|