|
UN TEMPO
20.02.2007., utorak
VREMEPLOV 20. 12.
na današnji dan nije ni se rodio ni umro nitko, a da me posebno zanima. zato prenosim tekst iz jutarnjeg, koji glasi:
1971.
"– Kurt Waldheim izabran je 20. prosinca 1971. za glavnog tajnika UN-a i tu je dužnost uspješno obavljao u dva mandata.
Tek kad se kandidirao za predsjednika Republike Austrije, razglasilo se da je služio u Hitlerovim postrojbama na Balkanu, što je pomračilo njegovu karijeru. I kao izabrani predsjednik ostao je zatočenik u vlastitoj zemlji jer su mu SAD i mnoge države uskratile gostoprimstvo".
ne baš sve (link)
1223.
betlehemske jaslice
nezaobilazna inscenacija isusovog betlehemskog rođenja u štalici, čiji podrobni opis donosi evanđelje, ustvari ima dugu tradiciju, uz široku pa i raznoliku primjenu, danas već i dostatno komercijaliziranu.
najprije je bila 'rezervina' kao božični ukras velikih (franjevačkih) crkava, djelomično i bogatih domova. kasnije ih nalazimo uz božično drvce (u dubrovniku se ono naziva jednostavno 'bor') jednako u crkvama i u kućama (domovima) s maštovitim figurama i drugom dostupnom scenografijom. u najnovije vrijeme uvodi se običaj vanjske manifestacije tzv. živih jaslica, gdje su u posebno improviziranim prostorima figure zamijenili ljudi u biblijskim kostimima, uz životinje koje su sastavni dio jasličkog prikaza kristova rođenja. za pontifikata pape ivana pavla II. uvedene su velike jaslice i na trg pred bazilikom sv. petra u rimu.
prema predaji, autor prvih jaslica bio je sv. franjo asiški. on je na današnji dan, 20. prosinca 1223., uoči božića, iskoristio jednu prirodnu špilju u grecciu u italiji i postavio prikazi isusova rođenja u betlehemu. običaj su naslijedila franjina braća i prenosila ga naraštajima franjevaca, da bi ga već od 16. stoljeća preuzeli i drugi redovi i crkve.
baroku treba zahvaliti na dopunama i maštovitosti izrade jaslica pa je, primjerice iz tog doba sačuvano remek djelo napuljskih i sicilijanskih jaslica s mnoštvom figura, naselja i detalja.
nakon baroka slijedi izrada mehaničkih jaslica s pokretnim figurama koje se prvo pojavljuju u zemljama sjeverne europe.
prije ovog razdoblja, ali i nakon njega motiv isusova rođenja i jaslični dekor bio je često korišten u slikarstvu i modeliranju.
u hrvatskoj likovnoj umjetnosti najstariji takav motiv nalazi se u zadru. pripada 11. stoljeću. dio je reljefne oltarne ograde crkve sv. nedjeljica.
majstor buvina je na vratnicama splitske prvostolnice, 1214. također ugradio jaslice. nešto kasnije, 1240. su i one trogirske na luneti radovnova portala.
zagrebačke jaslice za gornjogradsku crkvu sv. marka izradio je naš poznati likovnjak ljubo babić. on je naslikao veliki prizor isusova rođenja odjenuvši sve likove u šestinjsku nošnju.
link, žive jaslice - proložac
1973.
atentati i demokracija
"Dok se Francov premijer, admiral Luis Carrero Blanco, 20. prosinca 1973. vozio Madridom, njegovo je oklopljeno vozilo odletjelo u zrak preko krova jedne crkve. Baskijska ETA postavila je stotinjak kilograma eksploziva ispod ceste i u senzacionalnom bombaškom napadu ubila mogućeg Francova nasljednika, ideološki sličnog starom diktatoru". /jutarnji list, elektr. izd./
atentat je bio presudan za današnju španjolsku demokraciju i dolazak juana carlosa za španjolskog kralja, 1975.
1991.
ante marković, premijer sfrj, koji je zagovarao reformiranu državu(nu tvorevinu), što nije odgovaralo planovima srbije, odnosno planerima velikosrpske politike, dao je ostavku na
taj položaj, 20. prosinca 1991., nakon proglašenja samostalnosti hrvatske i slovenije.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|