|
|
UN TEMPO
17.02.2007., subota
VREMEPLOV 4.12.
1642.
"Tko je jači, u pravu je, a za slabijeg će većina reći da je u krivu!"
francuski kardinal, plemić i državnik kojemu je nacionalni interes bio ispred vjerskog,
richelieu, umro je 4. prosinca 1642. na dužnosti francuskog premijera na dvoru luja XIII. točnije, kardinal richelieu, je bio stvarni francuski vladar. tu dužnost (državničku) obnašao je skoro 20 godina (od 1622. do smrti).
njegovu izreku iz zaglavlja povijest (život) nikad nije opovrgla.
punim imenom armand jean du plessis de richelieu, cardinal-duc de richelieu (rođen u znaku djevice 9. rujna 1585), iako katolički visoki crkveni dostojanstvenik, ratovao je na protestantskoj strani a nije se ustručavao ni saveza s osmanlijskim carstvom.
richelieu je bio ljubitelj umjetnosti i osnivač francuske akademije znanosti.
1892.
francisco bahamondé franco
rođen je na današnji dan, 4. prosinca 1892. u povodu njegove smrti već sam (na ovim stranicama) zapisala tekst, pa neću ponavljati:
španjolski diktator francisco franco umro je u madridu, 30. listopada 1975.
uz pomoć hitlera i mussolinija, franco je, u građanskom ratu, srušio republiku i ustrojio fašistički režim. španjolska nije sudjelovala u wwII., a franco je bio na listi prezrenih vladara svijeta. vremenom su se mnoge stvari zaboravile. pred smrt je ipak imenovao nasljednikom princa juana carlosa, koji je španjolsku poveo u demokraciju.
a za znatiželjnije, biografski podaci iz wikipedije.
1154.
prvi i jedini englez koji je postao papom 4. prosinca 1154., bio je nikolas breakspear ili papa hadrijan IV.papa hadrijan IV. je 1155. za rimsko-njemačkog cara, okrunio friedrika I. barbarossu s kojim je poslije došao u oštri sukob kad je ovaj poželio podrediti rim svojoj kruni.
1893.
u zagrebu je rođen predstavnik angažirane književnosti, hrvatski književnik, publicist i politički djelatnik august cesarec, 4. prosinca 1893. (strijeljan od ustaša 17. srpnja 1941.)
u javnom i političkom životu odigrao je značajnu ulogu, a svoju je obimnu publicističku i književnu djelatnost usmjeravao uz radničke težnje i radnički pokret u borbi za bolji i pravedniji društveni poredak. o tim težnjama govore likovi njegovih novela, drama, romana i na taj način prikazuju njegov osobni stav i odnos prema vladajućim strukturama i pravima.
bavio se i pjesništvom, uredništvom (radio je s krležem), pisao eseje i kritike, jednom rječju okušao se u gotovo svim književnim vrstama.
najpoznatija su mu djela:
'zlatni mladić i njegove žrtve';
'careva kraljevina';
'bjegunci' ...
o augustu cesarcu nešto više podataka može se pročitati na linku.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
