Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

17.02.2007., subota

VREMEPLOV


1945.

dan republike, praznični dani

u hrvatskoj do 1990., nekim drugim republikama bivše države i nakon toga, 29. studeni (uvriježeni naziv praznika 29. novembar), slavio se je kao dan republike.
do 1963. njezin naziv bio je fnrj (federativna narodna republika jugoslavija), a nakon 1963. mijenja naziv u sfrj ili socijalistička federativna republika jugoslavija.

dan državnosti~dan republike ustanovljen je na 3. zasjedanju avnoj-a (antifašističko vijeće narodnog oslobođenja jugoslavije) u beogradu na današnji dan 29. studenoga 1945., a nakon izbora za ustavotvornu skupštinu. tad je početni naziv države dfj (demokratska federativna jugoslavija, drugo zasjedanje avnoj-a, 29. studenog 1943. u jajcu), promijenjen u novi fnrj.

opći podaci:

Narodi:
Slovenci
Hrvati
Bošnjaci
Crnogorci
Srbi
Makedonci

Službeni jezici
srpsko-hrvatski
slovenački
makedonski

Glavni grad
Beograd

Površina
255 804 km˛

Stanovništvo
(1981) 22,438,331
36,3% Srbi, 19,7% Hrvati, 8,9% Bošnjaci, 7,8% Slovenci, 5,7% Albanci, 6,0% Makedonci, 2,6% Crnogorci, 1,9% Mađari, 5,4 Jugosloveni, 0,7 Romi, 0,5 Turci, 0,4 Slovaci, 0,2 Bugari, 0,2 Rumuni, 0,1 Italijani, 1,7% ostali

Nezavisnost
29. novembar, 1943.

Valuta
dinar (YUD) = 100 para
Vremenska zona UTC +1

Državna himna "Hej Sloveni"

izvor




1781.

ukidanje crkvenih redova

punim imenom: josef benedikt august johann anton michael adam, vladar svetog rimskog carstva, poznat kao austrijski car josip II. (bio je car mađarske i hrvatske iako nikad nije krunjen krunom sv. stjepana) je u nizu svojih reformi (među koje spada i ukidanje osobnog kmetstva), ukinuo crkvene redove koji nisu služili obrazovanju i njegovanju bolesnih, reformom proglašenom 29. studenoga 1781.

tom reformom ograničio je moć crkve pa uz dodatak 'edikta o vjerskoj toleranciji među kršćanskim religijama', posebno je svoju oštricu operio prema papinskoj vlasti. u akciji je zatvoreno 400 samostana; zabranio je većinu procesija; ukinuo mnoge blagdane.

kratko prije, nagle i dosta sumnjive smrti, car josip II. morao je zbog narodnih prosvjeda povući mnoge od svojih crkvenih i političkih reformi.


1956.

počeci domaćeg tv programa

eksperimentalni domaći program rtz počeo je 29. studenoga 1956., objavom prvog tv dnevnika; dokumentarnog filma i glazbenim programom dalmatinske pjesme u režiji antona martija.


1925.

jedan od najpoznatijih hrvatskih jezikoslovaca, bivši profesor filozofskog fakulteta (od 1955-1991); akademik; urednik časopisa 'jezik'; član i potpredsjednik glavnog odbora matice hrvatske; član predsjedništva hrvatskog filološkog društva; bivši sabornik u županijskom domu; predstavnik hrvatske na slavističkim kongresima u zemlji i inozemstvu, stjepan babić, rodio se oriovcu, 29. studeni 1925.

" Bavi su prvenstveno problematikom suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, posebno tvorbe riječi. S tih je područja do 1998. objavio osam knjiga, a u domaćim i stranim časopisima preko 800 članaka, od toga preko 100 znanstvenih, a ukupno ima već preko 1 000 bibliografskih jedinica. U svome jezikoslovnome radu nastoji pronaći sustav, a u njemu mjesto svake jezične jedinice o kojoj raspravlja. Zaključke donosi na temelju veoma opsežne jezične dokumentacije koju je skupio".

izvor i dopuna


1643.

claudio monteverdi, talijanski skladatelj, veliki majstor talijanskog renesansnog madrigala, ali i operni dramatičar u glazbenom baroku, umro je u veneciji, 29. studenoga 1643.

kruh je zarađivao kao instrumentalist i pjevač na montovskom dvoru, odnosno kao glazbeni ravnatelj u crkvi sv. marka u veneciji. njegova ostavština se nije sačuvala osim crkvenih madrigala preko kojih se, uz predgovore koje je pisao, može donekle pratiti njegov plodan rad (primjerice stile concitato, poznat kao dramatični i efektivni stil izložio je u 8. knjizi madrigala).

i operna djela su redicirano sačuvana: 'orfej'; 'tužaljka'; 'arijana'; 'uliksov povratak u domovinu', ... kojima je utemeljio talijanski operni barok.

monteverdija definitivno smatraju glazbenikom s razmeđa dvaju velikih glazbenih epoha u kojima je ponešto ostavio vrijedno pamćenja, odnosno utro stazu nadolazećim glazbenim stilovima.



- 07:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO