|
|
UN TEMPO
16.02.2007., petak
VREMEPLOV
1701.
fizičar i astronom andreas celsius, rođen je na današnji dan, 27. studenoga 1701. u uppsali (švedska).
nastavljajući obiteljsku profesorsku tradiciju (djeda i oca) zaokupirala ga je fizika, a posebno astronomija.
svjetska znanstvena povijest, a potom i cijeli svijet spominje ga u svim prilikama vezanim za temperaturu, jer je andreas celzijus izumitelj danas nezamjenljivog instrumenta, živinog toplomjera po njemu nazvanog celziusovom ljestvicom. modifikaciju ljestvice toplomjer je doživio nakon njegove smrti. naime celsius je točku vrenja stavio na '0', a točku smrzavanja na sto stupnjeva.
ono što je manje poznato, celsius je vrlo mnogo radio, učio, putovao i istraživao tijekom svog života. sudjelujući u ekspediciji 1837. dao je doprinos mjerenju luka meridijana.
prvi je uočio djelovanje polarne svjetlosti na magnetsku iglu. (polarna svjetlost; polarna zora; polarno svitanje ili po galileju, aurora borealius, a odnosi se na sjeverno svjetlo).
jedan mjesečev krater nosi njegovo ime.
umro je u 44. godini života od turbekuloze.
1991.
rezolucija 721 vijeća sigurnosti un-a
prihvaćena je 27. studenoga 1991.
rezolucija se odnosi na slanje mirovnih snaga u hrvatsku s ciljem da se razoružaju srpske pravojne i odmetnute jedinice i osigura povratak prognanika. mirovne snage nisu ispunile svoju zadaću. uz njihovu nazočnost došlo je do daljnjeg progona nesrpskog stanovništva. u zonama njihove nadležnosti čak je i ubijeno 800 ljudi .
/radi raznih ... izvor: MIROVNE SNAGE /
1609.
isusovac, hrvatski književnik juraj pl. habdelić, rodio se je na današnji dan 27. studenoga
1609. u mjestu staro čiče (za one koji ne znaju mjesto je udaljeno 4,5 km od zračne luke pleso); umro je na svoj 69. rođendan, 27. studenoga 1678. u zagrebu.
školovao se u zagrebu, grazu, trnavi i beču završivši studij teologije i filozofije. službovao je na raznim mjestima, a za vrijeme rektorskog isusovačkog mandata u zagrebu (1663-1666)uspio je ishoditi isusovačkoj gimnaziji status sveučilišta.
njegova tiskana djela imaju nabožni karakter, poput prvotiskanog 'zerczalo mariansko' (graz, 1662), ali je dao doprinos i u jezičnom smislu djelom tiskanim u zagrebu tek 1726. 'sillabus vocabularum grammaticae ...' i 'dictionar, ...'(graz, 1670).
pisao je kajkavskim narječjem.
1940.
27. listopada 1940. rođen je glumac i majstor borilačkih vještina bruce lee (umro 1973.)
1943.
27. studenoga 1943. na predjelu glamačkog polja u zrakoplovnoj nesreći poginuo je ivo lola ribar, hrvatski političar.
1992.
ivan generalić, hrvatski slikar, umro je 27. studenoga 1992.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
