|
UN TEMPO
16.02.2007., petak
VREMEPLOV
1632.
bog vječna i beskrajna supstancija istovjetna s prirodom
racionalistički filozof baruch spinoza, rođen je u amsterdamu, 24. studenoga 1632.
posmrtna objava njegovih djela izazvala je oštre kritike protestantskih i katoličkih filozofa, koje je ublažilo doba prosvjetiteljstva. naime, spinoza je bio zagovornik teze da je bog je vječna i beskrajna supstancija istovjetna s prirodom.
1826.
pinokijo
carlo collodi, talijanski pisac rodio se u firenzi 24. studenoga 1826.
collodi je poznat kao otac slavnog dječjeg književnog lika, neobičnog lika, drvenog lutka pinokija koji posjeduje sve mane i vrline svojstvene ljudima.
pinokijo je postao popularniji i nadživio je svoga tvorca čiji je inventivan i poučan tekst: ostao omiljeno dječje štivo; izvođeno na svjetskim pozornicama i preneseno na filmsko platno.
1859.
na današnji daj, 24. studenoga 1859., objavljena je darwinova studija "Porijeklo vrsta", revolucionarna teorija evolucije.
iako je sa sumnjom dočekana i u znanstvenim krugovima, teorija evolucija charlesa darwina najviše je uzdrmala crkvu.
britanski znanstvenik, charles robert darwin (1809-1882), utemeljitelj je suvremene teorije evolucije: razvijanja svih životnih oblika procesom prirodne selekcije.
1991.
Umro Freddie Mercury...britanski pjevač (The Queen), rođen 1946.
biografija
1864.
francuski slikar, henri marie raymond de toulouse-lautrec monfa, rođen je na današnji dan, 24. studenoga 1864.
henri toulouse-lautrec, rođen je u plemićkoj obitelji.
u djetinjstvu je teško obolio i poslije dvije nezgode, ostaje obogaljen za cijeli život. kratkih nogu, nezgodna lica s isturenom donjom usnicom i velikim nosom, nije bio baš društveno prihvaćen u svojoj sredini te se oslanja isključivo na svoju inteligenciju i ruke.
slikanjem se u početku bavi s jednom nostalgičnom notom prikazujući na crtežima nedostižno: konje koje neće jahati, lov u kojem neće sudjelovati, slobodni ptičji let ...
ta razonoda postupno prerasta u strast, potrebu i smiso života pa zahvaljujući slikarskom talentu vremenom razvija osebujnu slikarsku osobnost pravog impresioniste.
preokupacija mu je ljudski lik, potret u želji da realizira istinito, a ne idealno.
poslije slikarske obuke kroz koju je prošao 'nastanio' se u četvrti momtmartre, točnije u moulin rougeu, koji postaje njegov veliki atelijer. danima i noćima crta lica, pokrete, portrete, figuru i zabavu.
studiozno, delikatno i individualno prilazi svakom liku u želji da sačuva trenutak, podneblje i svoje duboke emocije iskazane baš u onom što je vidio, želio, a nije mogao imati.
nakon teške alkoholičarske krize, ugasio se u trideset sedmoj godini. 1901.
nedavno je jedna njegova slika prodana za 25 miljuna usa$
link: La Blanchisseuse, 1884.
slikareva biografija je ekranizirana.
1833.
rođen je pjesnik i jedan od najvećih liričara srpskog romantizma jovan jovanović-zmaj / j>20= j>20=>28[-z<0X/, 24. studenoga 1833. u novom sadu.
među najpoznatije zbirke ubrajaju mu se đulići i đulići uveoci. pisao je i dječju poeziju. ova koju citiram je moj izbor:
DETE I LEPTIR
Dete:
Leptiricu, sarenicu,
hodi k meni amo!
Evo imam lepu ruzu,
pomirisi samo.
Leptir:
Ja bih doso, al se bojim
kakve igle klete;
stisnuces me, probosces me,
p' onda, zbogom svete!
Dete:
Necu, lepko, necu, lepko,
zivota mi moga.
Samo hocu da izbrojim
kol'ko imas noga.
Leptir:
E, pa to ti mogu kazat
i izdalje malko:
Leptir ima sest nozica,
- a sad zbogom, ranko!
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|