|
|
UN TEMPO
10.08.2006., četvrtak
(5)
snimila d., 2006.
za vlastelu je negdje prosječna vrijednost miraza iznosila samo u novcu oko 1100 perpera (ogledno, iako se je vrijednost mijenjala: odnos zlatnog dukata i perpera bio je 1:1,2 ili 800 dukata vrijedilo je 1000 perpera).
zabilježen je najveći miraz od 4000 perpera iako je nerijetko on iznosio od 500 – 1000.
u jednom razdoblju republike, negdje krajem 15. stoljeća bila je limitirana donja granica miraza s 800 zlatnih dukata.
koliko je to iznosilo u stvarnoj vrijednosti poslužit će primjer: cijena kuće u najboljem dijelu grada bila je 600 perpera, ili drugi primjer iz 14. stoljeća, gdje se spominje kako je cijena dva vola, dva konja i krave bila 45 perpera.
kako sam napomenula, ovo je samo novčani dio, bez drugih vrijednosti pokretne imovine (osobito haljina i nakita), tkanina, namještaja, knjiga (3) i drugih pokretnina (u ranijem razdoblju i ropkinja), te nekretnina u potpunom i djelomičnom vlasništvu, tj. suvlasništvu.
miraz se ugovarao u vrijeme maloljetničkog uzrasta nevjeste. odmah spominjem da je takav način ugovaranja bio iz predostrožnosti. stjecanjem punoljetnosti takav ugovor bi se mogao sklapati isključivo uz suglasnost djevojke.
ugovor u ime maloljetne kćeri je obvezivao i nju i njezin rod (doslovce). taj uzrast je varirao između 8 i 12 godina. (4)
međutim, brak se mogao sklopiti već nakon spolne zrelosti žene, ali ne ranije od 16 godina (iako je bilo iznimki).
mladoženja je mogao biti također maloljetan, ali vrlo su česti, zapravo preporučljivi slučajevi kad je on bio i 10-30 godina stariji. međutim mirazom je najčešće upravljao njegov otac sve do njegove poslovne samostalnosti. (4a)
3)
andrija paltašić (1450-1500), najpoznatiji hrvatski tiskar renesanse, primjerice dao je kćeri u miraz dvije knjige. paltašić je najprije radio u veneciji (jedno vrijeme imao je sudruga i zemljaka lastovčanina dobrića dobričevića). kasnije u veroni u samostalnoj tiskari s vrlo širokim humanističkim znanjem, samostalno tiskao 38 knjiga od antičkih pisaca do danteove božanstvene komedije (1487.), po kojima je ušao u plejadu najpoznatijih tiskara europe.
4)
mediteranski model braka srednjevjekovnog dubrovnika, podrazumijevao je ranu udaju žene i veliku dobnu razliku među bračnim partnerima.
4a)
dio svote miraza davao odmah po sklapanju ugovora, kako bi se s njim moglo raditi, a ostatak je bio isplaćen nakon sklapanja braka. najčešće odjednom, ali postoji primjera kad je isplaćivan u ratama. također i primjeri kad je obveza podmire miraza prelazila na najbližu rodbinu.
*)
miraz je u upotrebu ušao kao turski izraz, hrvatski ekvivalent mu je (dota,) ili prćija u etnološkom smislu.
turski izraz miras, je arapskog podrijetla i dolazi od izraza mirat.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
