pozadinu trijema, koji je djelomično otvoren, a manjom širinom zatvoren, čine mnogobrojna vrata s kamenim dovratnicima gotičkog i renesansnog sloga. nad nekim nadvratnicima su imena svetaca ispisana klasičnim načinom pisanja latinskih naziva u kamenu.
galerija prvog kata naslanja se na prizemne arkade. njezine su arkade za razliku od prizemnih šiljate, gotičke, a njima je okružen čitav otvoreni dio atrija. stupovi i pilastri ukrašeni su kapitelima s floralnim motivom - listova.
na središnjem zidu prvog kata ili zidu koji je nasuprot ulazu u atrij je reljef s anđelima, suncem i natpisom IHS. (vidi detalje u nastavku teksta).
to bi bio pojednostavljeni opis palače. treba kazati da se na prvi kat, za razliku od 'kneževa dvora' ne dolazi unutrašnjim stepeništem. iako postoji zamaskirani ulaz iz predhodnika atriju, zbog različite namjene objekta od samog njegovog nastanka do danas, sadržaji su bili odvojeni.
čisti trgovački poslovi obavljali su se u dvorištu u otvorenom, poluotvorenom i zatvorenom dijelu;
administrativni i novčarski na katu;
intelektualni i kulturološki sadržaji također su pripadali 'višim sferama' palače.
zbog tog razloga je ulaz na 2. kat palače bio sa zapadne strane bočno, kad se prođu velika gradska vrata.
/http://img86.imageshack.us/img86/8687/p1010039malaonspdetcr3.jpg/
najviše dokumenata o palači kao mjestu određenih radnji je u arhivskoj dokumentaciji, što je i razumljivo, ako se uzme da je trgovina bila najvažniji dio dubrovačkog gospodarstva. odatle je sve počelo. trgovina je bila poticaj razvoju brodogradnje, pomorstva, diplomacije, arhitekture.
posredstvom trgovine ostvarile su se brojne veze i povezanost dubrovnika s različitim mocnicima tijekom stoljeća, bilo da su oni trebali dubrovnik ili je dubrovnik trebao njih. najposlije, snažni gospodarski zamah pratila je kulturna i umjetnička nadgradnja, a kad je riječ o dubrovniku, onda je to bila i 'infrastruktura', obzirom da se sve u ovom gradu prožimalo u jednom skladu, kako je svojedobno napisao tin ujević.
|