potresom razorenu romaničku katedralu dubrovčani su nastojali čim prije obnoviti.
jedan od vodećih intelektualaca tadašnjeg vremena stjepan gradić (gradi), (nalazio se u rimu kao kustos, a kasnije i rektor 'vatikanske knjižnice'), kao neslužbeni dubrovački poklisar pri 'svetoj stolici', veoma je zaslužan, ne samo za obnovu katedrale, već i za obnovu potresom stradalog rodnog grada.
zamisao da se katedrala obnovi u stilu rimskog baroka, predložio je 'republici', što više, predložio je i andrea buffalinija, poznatog onodobnog graditelja iz urbina u italiji. nakon što je prijedlog (projekt i drveni model) arhitekta andrea buffalinija razmotren, model barokne crkve je konačno bio odobren. radovi su počeli 1671. godine.
mada se izmijenilo u onodobno vrijeme mnoštvo poznatih graditelja, valja reći da je radove na katedrali dovršio domaći majstor ilija katičić.
|