pokladni običaji u dubrovniku nekad i danas
kad se maškaram
najstariji podaci o maskiranju u dubrovniku potječu iz 1272. godine, naime tad se prvi put spominju u pisanoj formi. nije to bilo kakav usputni opis, jer riječ je o statutu.
dubrovački statut je u dvadesetosmom poglavlju zabranio svako maskiranje (ovdje se ne spominje 'pokladno') i to u bilo koje vrijeme, način, povod i za prekšitelje odredio kaznu od 50 perpera.
/o pokladnim običajima, maskiranju, maskama pisali su mnogi pisci: lozica, s.p. novak, bogišić, bersa, rešetar, jiriček, tadić, ... i srpski istražitelj povijesnog arhiva u dubrovniku miroslav pantić. naravno, to su već znanstvene studije/.
ovdje bi samo što kraće objasnila običaje, načine, vrijeme u kojemu su se javljale organizirane maske i što su one predstavljale tijekom prošlosti.
zabrana dubrovačkog statuta se, zapravo odnosila za maskiranje u vrijeme uskrsa. u statutu se spominju dva izraza : karbonosi i skjavine, a kasnije i žudjeli.
karbonosi su dobili ime po garavom licu, koje bi dobro natrljali drvenim ugljem (koje u dubrovniku zovu karbun ili garbun), a ogrtali su se u grubu tkaninu, gunjeve nazivane skjavine. za ovaj izraz 'skjavine' ne znam tumačenje i nigdje nisam na neko naišla. moja je hipoteza da riječ potječe od izraza schiavone-slaveni, je zapravo samo asocijacija. ovo s obzirom da su se maskirali plemići, a da su pučani i gradski stalelež pripadali hrvatima, slavenima, pa bi u tom smislu to mogla biti svojevrsna rugalica.
u 14. stoljeću dubrovačke vlasti ponavljaju zabranu maskiranja i to 1319/20/23/29/35., ali navode da se zabrana odnosi u maskiranje u 'žudjele' (žudio je dubrovački naziv za židova), dakle sad maska ima konkretno ime - židov.
|