|
|
UN TEMPO
09.04.2006., nedjelja
GRIJESI I KAZNE U DUBROVAČKOJ REPUBLICI
TAMNICE - ispod volata u trijemu kneževa dvora
za određene kaznene protokole korišten je i trijem kneževa dvora, poznat i kao palatium regiminis. trijem je kao i danas okrenut prema javnom trgu, sa svojevrsnom javnom funkcijom službene tribine (govornice, sudnice), u prigodi svečanosti i drugih javnih događanja, trijem je bio mjesto okupljanja svijeta (i danas je, služi za koncerte na otvorenom). redovito se je koristio jednom mjesečno za ceremonijal promjene kneza. inače, tu su prisezali suci, konzuli, davale se i primale vjerodostojnice; tu je zasjedao i kazneni sud do pred kraj 15. stoljeća, kad se preselio u jednu dvoranu. međutim, izricanje presude i dalje se je odvijalo u trijemu.
prije izricanja presude, stoji, kako je optuženi je morao kleknuti, priznati svoje djelo i zahvaliti sucima na pravednosti. tek nakon tog čina slijedilo je čitanje presude. ovo je, dakako, bila moralna predstava pred velikim auditorijem gdje se je kvalificirao zločin, odigravao čin pokajanja i najzad ukazivala 'ruka pravde'.
ovaj ritualni čin u sklopu dvora nije bio nekakva dubrovačka specijalnost, dapače. talijanske kneževine 15. stoljeća imale su slični ritual kad je riječ o pravdi i politici vlasti. posebnost se ogledala jedino u kreativnosti samog čina i ambijentalnosti prostora. ikonografija u kamenoj plastici i danas je svjedok tih rituala (kapitel pravde). drugi do današnjih dana očuvani dokazi koji su podsjetnici na vrijednosti reda i pravde su zatvoru u bočnim prostorima trijema. služili su kao mjesta gdje se je čekala presuda, ali i mjesta izdržavanja kazni. ovako zbrinjavanje zatvorenika (isti je slučaj u veneciji i perugi) imao je i praktičnu prednost. naime, zatvorenici su bili pod paskom jedne straže koja je bila zadužena za sigurnost dvora.
do 15. stoljeća za određenu vrstu prekršaja određivana je samo novčana globa. događalo se da kažnjenik i njegovo potomstvo nisu bili u stanju isplatiti je za života. nakon 15. stoljeća, što radi neefikasnosti kazne, a što zbog izmjene situacije, zatvorska kazna zamijenila je onu naovčanu. lakši prekršaji imali su prednost u tome što su kažnjeničke prostorije bile tik uz trijem, tako da su mogli kroz rešetke komunicirati s posjetiteljima ili slučajnim namjernicima. teži prekršaji i oni najteži bili su okrutno kažnjavani zaziđivanjem u izbe u dijel dvora prema gradskom portu. ćelije su bile malene i uske, a često natopljene morem. postojali su tek maleni otvori za hranu i zrak, te provjeru stanja zatvorenika. okrutni, vrlo okrutni uvjeti, koje su optuženi rijetko napuštali živi.
|
|
|
| < |
travanj, 2006 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
|
|
|
1 |
2 |
| 3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
| 10 |
11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
16 |
| 17 |
18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
23 |
| 24 |
25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
30 |
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
