STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ

26.04.2015., nedjelja


Mirovinskim novotarijama Vlada agresore na Hrvatsku izjednačila s braniteljima
Mirovinskim novotarijama Vlada agresore na Hrvatsku izjednačila s braniteljima

http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=30883:-mirovinskim-novotarijama-vlada-agresore-na-hrvatsku-izjednaila-s-braniteljima&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11



Prema takvim igrama usklađivanja i određivanja koeficijenta braniteljskih i povlaštenih mirovina uskoro ćemo doći do toga da će aboliranim agresorima na Hrvatsku, pripadnicima vojske tzv. SAO Krajine biti priznate mirovine za vrijeme dok su ratovali protiv svoje Domovine.
Ovih dana na kućne adrese pojedinih umirovljenih hrvatskih branitelja počela su stizati rješenja Zavoda za mirovinsko osiguranje o razdvajanju mirovina, odnosno utvrđivanju djela mirovine određenome prema posebnome propisu i dijela mirovine prema općem propisu temeljem kriterija radnoga staža.

Premda je Vlada prošle godine prije Božića u Sabor poslala Uredbu o izmjeni Zakona o mirovinskome osiguranju, kojom se odgađa razdvajanje braniteljskih mirovina do kraja lipnja ove godine, rješenja, bez mogućnosti da ih žalba odgađa, šalju se pojedinim hrvatskim braniteljima iz Domovinskoga rata koji su mirovinu ostvarili kao pripadnici hrvatske vojske ili policajci te članovima njihovih obitelji. Osim njih, rješenja su već primila i 80.312 korisnika, kojima je također mirovina određena prema posebnim propisima, a imaju i radni staž ostvaren prema općim propisima. Svrha razdvajanja mirovina, objašnjava se u popratnome dopisu, utvrđivanje je koji se dio mirovine financira iz prikupljenih doprinosa na temelju radnoga staža, a koji iz državnoga proračuna.

Četvrto smanjenje mirovina


Podsjetimo, protivljenje definiranju dvaju temelja s kojih se isplaćuje braniteljska mirovina, što je sada pretočeno i u zakonske izmjene, jedan je od razloga višemjesečnoga prosvjeda branitelja u Savskoj 66. Doduše, dopisano je u rješenjima da se razdvajanjem braniteljske mirovine i one po posebnim propisima ne smanjuju, odnosno da će razdvojena mirovina u srpnju bit jednaka svoti isplaćene mirovine u lipnju.

Što se krije iza takvoga, neuobičajenog poteza Milanovićeve Vlade?

Naime, objašnjenje koje navodi novi Zakon o mirovinskome osiguranju (ZOMO) je da bi se samo utvrdilo koji se dio mirovine financira iz prikupljenih doprinosa na temelju radnoga staža, a koliko primaju iz državnoga proračuna samo je farsa. Među prvih 13 kategorija umirovljenika obuhvaćenih tom mjerom po posebnim uvjetima osim branitelja su sudionici NOR-a (njih 20.094), politički zatvorenici (4006), članovi HAZU-a, te saborski zastupnici (592). Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić komentirajući sumnje organizatora braniteljskoga prosvjeda u nova novčana smanjenja mirovina, objasnio je da Vlada RH i dalje osigurava stabilnost mirovina, a te mjere, pa i za branitelje, trebaju pridonijeti da, navodno, mirovinski sustav bude samo transparentniji i jeftiniji. Unatoč tome, ne predlaže se 'razdvajanje', odnosno ušteda i preispitivanje tranzicijskoga troška za mirovine ostvarene prema općim propisima niti njihovo različito usklađivanje radi 'transparentnosti i usklađivanja troškova s mogućnostima proračuna', pa ministrovi argumenti nisu prihvatljivi. Očito je da se traže uštede na samo određenim skupinama umirovljenika, a da su razlozi za to znani samo resornim ministrima.

Razlažući zašto je usklađivanje mirovina izostalo prošle godine, ministar Mrsić tvrdi da nije zabilježen rast plaća i troškova života, no ako do porasta dođe u ovoj godini, novac za usklađivanje bit će osiguran u proračunu. Kada će se mirovine ostvarene prema općem propisu uskladiti, ovisi o porastu plaća i troškova života, dok će usklađivanje mirovina ili onoga dijela mirovina ostvarenih prema posebnim propisima ovisiti o realnome rastu BDP-a u trima uzastopnim kvartalima za 2 posto i deficitu državnoga proračuna u tom istom razdoblju koji treba biti manji od 3 posto. To bi značilo da će se mirovine i dijelovi mirovina branitelja i ostalih skupina čije su mirovine razdvojene, uskladiti tek nakon ispunjenja tih preduvjeta i ispunjenja dodatnih uvjeta o porastu plaća i troškova života, kao što je predviđeno i za mirovine ostvarene prema općim propisima. Sudeći prema sadašnjoj situaciji u državi i svakodnevnim novim zaduživanjima, branitelji i ostali umirovljenici godinama će čekati to usklađivanje.

Tri dosadašnja smanjivanja braniteljskih mirovina

Način usklađivanja, kratkoročno i dugoročno, dovest će do bitnoga zaostajanja i smanjenja tih mirovina prema mirovinama ostvarenim prema općim propisima. To je prvi put u povijesti mirovinskoga osiguranja u RH da se mirovine, pogotovo da se dijelovi mirovina, različito usklađuju. Prije negoli istaknemo prave razloge ove mirovinske novotarije, podsjetimo da su se do danas nekoliko puta smanjivalo braniteljske i mirovine po posebnim uvjetima. Prvi put to je bilo za vrijeme Vlade Ivice Račana, i to za 8 do 20 posto, ovisno o svoti mirovine, zatim nakon uvođenja tzv. kriznoga poreza, odnosno 'harača' Jadranke Kosor i to za deset posto te konačno prije dvije godine, za Milanovićeve Vlade, ponovno smanjivanjem za 10 posto dijela mirovina, navodno, kao povlaštenih. Dakle ukupno kumulativno, mirovine su se smanjivale za čak 40 posto, a da pritom ne računamo uvođenje posebnoga doprinosa za zdravstveno osiguranje dijelu umirovljenika. Isto su radile SDP-ova koalicija, kao i HDZ-ova, koja je za novi Zakon o mirovinskom osiguranju prije godinu dana bespogovorno podigla ruku.

Nisu to bili jedini zahvati vladajućih u ionako već male mirovine u odnosu prema onima koje uživaju umirovljenici EU. Smanjivanje se osjetilo prvim izračunima mirovina na temelju drugoga stupa, povećanjem penalizacije prijevremenoga umirovljenja, te suspenzijom usklađivanja mirovina u 2010. i 2011. Te su intervencije udjel mirovina u neto prosječnoj plaći smanjile na 40 posto, čime je Hrvatska stigla na samo dno europske ljestvice. Za to vrijeme, vladajuća garnitura pozivajući umirovljenike na strpljivost, dok sebi podiže plaće čak za 30 posto, kupuje luksuzne automobile, pametne telefone i troši na turistička putovanja. Siromaštvo hrvatskih umirovljenika, a i braniteljskih mirovina postaje zabrinjavajuće, a gotovo njih 70 posto živi u zoni ugroženosti.

Hrvatska preuzela invalidske mirovine tzv. SAO krajine

Prema takvim igrama usklađivanja i određivanja koeficijenta braniteljskih i povlaštenih mirovina uskoro ćemo doći do toga da će aboliranim agresorima na Hrvatsku, pripadnicima vojske tzv. SAO Krajine biti priznate mirovine za vrijeme dok su ratovali protiv svoje Domovine. Čini se da su takve namjere imali još Slavko Linić u vrijeme svojeg ministrovanja, a sada ih provodi Mrsić uz potporu koalicijske partnerice Vesne Pusić i Milorada Pupovca, uz stalni pritisak srpske Vlade.
'Agresorima koji su otišli u mirovinu za vrijeme Domovinskoga rata priznaje se dvostruki radni staž i sada dobivaju mirovinu od Republike Hrvatske po općim propisima', tvrdi Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida te dodaje kako 'imaju dokaze da je RH preuzela invalidske mirovine iz tzv. SAO Krajine koje su im tamo dodijeljene i da se te mirovine isplaćuju sada iz proračuna RH'. 'A nama? Vlada RH donijela je 17. prosinca uredbu kojom poništava Pravilnik o postotku oštećenja hrvatskih ratnih vojnih invalida i Pravilnik o doplatku za njegu i pomoć, te odredbu u tom Pravilniku kojom je izjednačila žrtva i agresor. Prema tome, sada će se ocjenjivati hrvatski vojni ratni invalid isto kao i onaj koji je izvršio agresiju na RH. Osim toga, oficiri JNA koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku izuzeti su iz dijela o razdvajanju mirovina. To sve potvrđuje naše navode da se ovdje provodi politika izjednačavanja žrtve i agresora', kaže Glogoški.

Kako to da hrvatski branitelji i invalidi nisu poput njih izuzeti iz toga propisa, pitaju se danas stopostotni ratni invalidi iz Savske 66, koji smatraju da je to maslo ministara Matića i Mrsića, čiju ostavku traže te pritisaka srpske Vlade putem ministrice Pusić. Zanimljivo je da se braniteljima, zbog razdvajanja mirovine, ukida mogućnost da podižu kredite u bankama na čitavu mirovinu, već samo na onaj manji dio iz radnoga staža. Mnogi od njih nadaju se da će se to promijeniti nakon parlamentarnih izbora, međutim, malo je vjerojatno jer su svi HDZ-ovi zastupnici prije godinu dana glasali jednoglasno za taj Zakon.

Odštete agresorima iz državne blagajne

Koliko je briga Milanovića i njegovih ministara za branitelje, pokazuje slučaj Lipika. Tamo je za potrebe Josipovićeve predsjedničke kampanje ministar Fred Matić samo fiktivno otvorio Centar za branitelje, pokazavši novinarima jedine dvije dovršene sobe, da bi ovih dana izjavio kako će, osim branitelja, Centar kad bude dovršen Ilija Vucemiloviciznajmljivati i strancima. Branitelji tvrde da je i ovdje riječ o političkim igrama, kao i s mirovinama. Čini se da je Hrvatska još uvijek daleko od drugih država, poput SAD-a i ostalih članica NATO-a, koji u prvom redu vode brigu o svojim veteranima. Činjenica je da se naša osiromašena država ponaša poput pijanih milijardera isplaćujući ogromne odštete za Loru i druge slične slučajeve, a da nije dobila niti jedne kune odštete od Srbije, koja prema posljednjim računicama iznosi čak 90 milijarda eura.

'Diskriminacija aktualne vlasti prema hrvatskim braniteljima i ratnim invalidima, koji su u teškim materijalnim i egzistencijalni problemima, pogotovo zdravstvenim jer nam je rat ostavio posljedice vidljiva je svakodnevno', potvrdio je i bivši predsjednik Zbora veterana gardijskih brigada Ilija Vučemilović. 'Izmišljavaju se sukobi i podjele. Stvara se slika da su hrvatski branitelji teret ovoga društva. Na saborskome odboru za veterane rečeno je da nije problem u umanjenju već kamo ta sredstva idu. Smanjuju nam se stečena prava, a nisu to nikakve privilegije onima koji su stali 90-ih na raspolaganje braniku Domovine. Velika većina branitelja umirovljena je protiv svoje volje. Izmjene zakona o njihovim pravima rade se u par dana, jer su u pozadini nečiji interesi. To sve nije slučajno jer Vladi su najveće smetnje Domovinski rat i Vukovar', kaže Vučemilović.

Branitelje poslati u socijalu

Vidljivo je to jer se ne radi samo o novom Zakonom o mirovinama i skrbi, već i zatvaranjem hrvatskih branitelja i nedavnim ispitivanjem u Vukovaru pred Odjelom za terorizam MUP-a. Sve to govori o odnosu Milanovićevih ministara, njegovih štićenika, prema braniteljima koji su stvorili ovu domovinu. Slično je i s drugim pravima. Nakon što je prošle godine pravo na opskrbnine prebačeno u resor Ministarstva socijalne politike i mladih i isplaćuje se u obliku zajamčene minimalne naknade, 1508 branitelja iz najtežih socijalnih kategorija izgubilo je to pravo na opskrbninu koja im je do kraja prošle godine iznosila 1097 kuna mjesečno. Sve su to razlozi prosvjeda u Savskoj 66 koje mediji skrivaju od javnosti.

U Ministarstvu branitelja opravdavaju se da je Vlada počela nužne reforme sustava socijalnih naknada, odnosno objedinjavanje svih socijalnih naknada pod Ministarstvom socijalne politike. No čini se da zbog braniteljskih prosvjeda ministar Matić i njegov šef premijer Zoran Milanović svakodnevno i ustrajno ponavljaju kako se prava braniteljske populacije nisu smanjivala i ne će se smanjivati, a ispod tepiha radi se suprotno.

Nelogičnosti iz Mrsićeve i Matićeve kuhinje

Prema novom ZOMO nove razlike u koeficijentima preračuna tih razdvojenih mirovina velike su, na prvi pogled i nelogične, pogotovo kod nekih kategorija korisnika mirovina. Npr., najniži faktor za branitelja iz Domovinskoga rata, koji je u invalidskoj mirovini po posebnom propisu je faktor 0,40, a najviši za člana HAZU faktor 1,0. Ispada da je zakonodavac braniteljima namjerno na taj način smanjio vrijednost prvoga, 'zarađenog' dijela mirovine, kako bi im što manji dio trebao usklađivati po općim propisima. Također, faktor za mirovinu bivših političkih zatvorenika je 0,55, dok je za umirovljenike NOB-a faktor preračuna iznosi 0,85. Ili još upadljivije, zašto je pirotehničarima faktor preračuna 0,65, a radnicima koji su radili s azbestom 0,90, kad su oba zanimanja opasna po život. Nelogično!

Osim toga u toj zakonskoj kuhinji Miranda Mrsića i Freda Matića u Nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju faktori preračuna bili su viši nego u izglasanom Zakonu.

Nije jasno zašto je samo radni staž uzet kao kriterij za razdvajanje mirovina kada se uzme u obzir da su mirovine prema posebnim propisima određivane s različitim pogodnostima s obzirom na dob, razdoblje za koje se utvrđivala mirovinska osnovica, najnižu osnovicu za određivanje mirovine i dr. Uzimanje samo jednoga kriterija za razdvajanje narušit će uspostavljene odnose među mirovinama, a istovremeno upućuje na veliki stupanj proizvoljnosti i stalnoga 'poigravanja' s pravima građana koji je svojstven ovoj Vladi. Osim toga, pripadnicima bivše JNA koji su u Republici Hrvatskoj ostvarili mirovinu prema općim propisima za određivanje mirovine uračunavat će se plaće ostvarene u toj vojsci iako za njih u RH nisu plaćani nikakvi doprinosi i ponovo, na zahtjev, odrediti mirovina. To znači da se za njih traži povoljniji način određivanja prava, dok se istovremeno na braniteljima i drugima 'štedi'.

Po podacima HZMO-a, u listopadu 2014. bilo je 72.349 korisnika mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, a prosječna svota mirovine umanjena za porez i prirez iznosila je 5.103 kune. Najniža prosječna braniteljska mirovina u listopadu je iznosila 867 kuna, a dobilo ju je 27 korisnika, dok je najviša prosječna mirovina bila 9.345 kuna, a primila su je 4.902 branitelja. Najviše branitelja, njih 15.621, primilo je prosječnu mirovinu od 4.624 kune, 12.995 branitelja primilo je prosječno 3.536 kuna, 12.921 u prosjeku 6.460 kuna, a njih 9204 prosječnu mirovinu od 5.430 kuna. Također, 8.896 branitelja u listopadu je primilo prosječnu mirovinu od 2.541 kune, mirovina 1.460 branitelja iznosila je 1.902 kuna, dok je njih 166 primilo prosječno 1.266 kuna mirovine. Obveza proračuna za tu je kategoriju pala 500 milijuna kuna, a kada im se priključe branitelji, ministar procjenjuje da će se spustiti za 1,5 milijarda kuna. Braniteljske će se mirovine (101.869 osoba) početi razdvajati nakon lipnja. Posebno će biti novim Zakonom pogođeni hrvatski branitelji koji primaju najnižu braniteljsku mirovinu (u iznosu od oko 2400 kuna), a takvih je gotovo 80 posto, budući da nemaju dovoljno radnoga staža i mirovina im je određena isključivo na temelju braniteljskoga statusa. Nema nikakve dvojbe da je taj dio braniteljske populacije, uz druge socijalne čimbenike, bitno izložen rizicima siromaštva. Osobito obitelji onih poginulih branitelja u dobi kad nisu mogli ostvariti mirovinski staž.

U vezi s transparentnošću financiranja mirovina iz proračuna prema izvješću koje podnosi Zavod za mirovinsko osiguranje, jednom godišnje, za mirovine se izdvaja oko 36, 5 mlrd. kuna godišnje. Od toga se oko 47 posto (oko 17,5 mlrd. kuna) financira iz proračuna, a 53 posto (19 mlrd.) iz doprinosa. Od ukupnih izdvajanja iz proračuna najveći dio se izdvaja za financiranje troškova za mirovine ostvarene prema općim propisima i to oko 60 posto ukupnih sredstava odnosno oko 10,2 mlrd. kuna (to je trošak prema tri posebna Zakona kojima su povećane te mirovine i za tzv. tranzicijski trošak), dok je trošak svih mirovima ostvarenih pod povoljnijim uvjetima oko 40 posto, odnosno oko 7,3 mlrd. kuna, a od toga trošak za braniteljske mirovine iznosi samo oko 5 mlrd. kuna.

Zanimljive su i igre s drugim stupom mirovinskoga osiguranja koji su do sada sve druge države već ukinule, jer je taj način samo u interesu privatnih banaka. To je zapravo bačen novac, odnosno dar bankama koje vode taj stup mirovina, a koje su sve od reda u stranom vlasništvu. Iz njega država diže kredite za isplate sadašnjih mirovina, te kad jednom započnu isplate umirovljenicima, bit će to svote gore od socijale.


Tomislav Držić/Hrvatski tjednik/hkv.hr


- 07:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.