STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ

15.06.2014., nedjelja


JOSIPOVIĆ NE MOŽE VIŠE DOBITI DRUGI MANDAT JER JE NASJEO NA VELIKOSRPSKU PODVALU O TOME DA JE DOMOVINSKI RAT GRAĐANSKI
TOMAC: JOSIPOVIĆ NE MOŽE VIŠE DOBITI DRUGI MANDAT JER JE NASJEO NA VELIKOSRPSKU PODVALU O TOME DA JE DOMOVINSKI RAT GRAĐANSKI

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/125341-ovo-je-dokaz-da-josipovic-ne-radi-u-skladu-s-hrvatskim-nacionalnim-interesima.html



Ovo je dokaz da Josipović ne radi u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima

Josipović je čovjek koji ne radi u skladu s nacionalnim interesima", kaže Tomac ogorčen stoga što u javnosti manjka jasnih analiza njegove vanjske politike. Njegovi vanjskopolitički potezi prolaze nezapaženo, a okrenutost prema britanskoj politici koju posebno zastupaju Josipović i Vesna Pusić predstavljaju opasnost za Hrvatsku, drži naš sugovornik.

'Čvrst je stav hrvatske vanjske politike da je politika proširenja jedna od najvažnijih i najuspješnijih politika Europske unije, neovisno o kratkoročnim promišljanjima i zastojima. Ta je politika vitalna za stabilnost, sigurnost, trajan mir i prosperitet ovog područja i cijele Europske unije', riječi su to koje je predsjednik Ivo Josipović izgovorio na Brijunima na tradicionalnim prijemu za veleposlanike akreditirane u Hrvatskoj. Sličnim riječnikom nedavno se poslužio i njegov savjetnik Dejan Jović pa stoga profesor Zdravko Tomac napominje da ovakva retorika nije ništa novo. Ona pokazuje da predsjednik nastavlja s britanskom politikom koju je počeo primjenjivati nakon posjeta britanskoj kraljici, napominje profesor u razgovoru za naš portal.

"To je strategija partnerstva s Velikom Britanijom. Preuzeo je tu ulogu koja nije u interesu sa našim nacionalnim interesima, a radi se o brigi za regiju i zalaganju za njihovo bezuvjetno pristupanje EU. Josipović je čovjek koji ne radi u skladu s nacionalnim interesima", kaže Tomac ogorčen stoga što u javnosti manjka jasnih analiza njegove vanjske politike. Njegovi vanjskopolitički potezi prolaze nezapaženo, a okrenutost prema britanskoj politici koju posebno zastupaju Josipović i Vesna Pusić predstavljaju opasnost za Hrvatsku, drži naš sugovornik.

"Smatram da ne bi smio dobiti drugi mandat. Hrvatski predsjednik ili predsjednica treba biti Kolinda Grabar Kitarović zbog njene inozemne karijere i uspjeha u NATO-u. Ona sigurno neće voditi britansku politiku već hrvatsku politiku naslonjenu na Sjedinjene Američke Države, Njemačku i Izrael", analizira Tomac. Nadalje, profesor ističe da je britanska politika zapravo izjednačena sa srpskom politikom.

Profesor se osvrnuo i na Josipovićevu tvrdnju o politici stabilnosti i trajnog mira. On je pak stava da se mir može postići rješavanjem neravnopravnog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. "Prioritet nam treba biti potpuna ravnopravnost. Drugo, a tu bi Kolinda Grabar Kitarović mogla pomoći je da se BIH primi u NATO kako bi se spriječio prodor velikoruske i velikosrpske politike na Balkan. U interesu britanske politike nije da se riješe problemi već da se pogoduje Srbiji, a mi im u tome pomažemo snižavanjem kriterija. Osim toga postoje i neriješena pitanja sa Srbijom i Crnom Gorom preko kojih ne smijemo prijeći jednako kao Slovenci moramo voditi računa o svome, premda Slovenci vode računa i o onome što nije njihovo.

Trebamo voditi računa o svojem nacionalnom interesu", poručuje Tomac.
Nadalje, napominje kako će kampanja za predsjedničke izbore biti sukob dvaju kandidata s različitom retorikom. "Ključna razlika između Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović je u strategiji odnosa prema vanjskoj politici. Josipović je nasjeo na velikosrpsku podvalu o tome da je Domovinski rat građanski, ponaša se kao da je političar regije i zastupa regionalno zajedništvo temeljeno na krivotvorinama. S druge strane Kolinda Grabar Kitarović ima iskustvo i može učiniti najviše za Hrvatsku, a učinit će to ako promijeni vanjsku politiku. Po meni to bi trebao biti ključ kampanje", zaključuje na koncu profesor Tomac.
- 13:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.