STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ

04.06.2011., subota


DRŽAVA BRODOGRADNJI DAJE ZADNJU ŠANSU
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



DRŽAVA BRODOGRADNJI DAJE ZADNJU ŠANSU
- CIJENA SPAŠAVANJA -




U Jutarnjem listu 14. 05. 2011. godine objavljen je članak pod gornjim naslovom, s navodom da je država u brodogradnju uložila 34, 33 milijarde kuna u razdoblju od šesnaest godina.

Hrvatsku treba osloboditi netransparentnih i netočnih podataka koji opterećuju i zamagljuju stvarnost.
Navođenjem da se za taj novac moglo mnogo drugih potreba kupiti ili izgraditi poglavito unosi razdor i nered.

Pođimo redom. Prvo, hrvatska država nije u brodogradnju utrošila ni približno toliki novac u navedenom razdoblju. Drugo, zašto o tome šute brodograđevni sindikati i same uprave brodograditelja?

Navedena brodograđevna poduzeća u tom razdoblju su na ime potpora primila maksimalno 3,84 miljarde kuna iz proračuna RH, gledano kroz proračun tih poduzeća za 2008./2009. godinu.
Pitanje je li i taj iznos uplaćen na račune tvrtki je za neke druge institucije.

Na ovaj iznos brodograđevna industrija je imala pravo po pozitivnim zakonima RH, isto kao i drugi primatelji potpora. Stoga ovaj iznos nije posebno isticati, a naročito ne s naznakom da je brodograđevna industrija skup lijenčina i neznalica.

Drugi zbunjujući podatak odnosi se na sredstva sanacija u izvještajnom razdoblju koja su navedena u iznosu od 30,49 milijardi kuna. Ovaj iznos je približno jednak ukupnom prihodu brodograđevne industrije u navedenom razdoblju, stoga nije ni približno točan.

RH je u razmatranom razdoblju u sanaciju brodogradnje ukupno izdvojila maksimalno 5,84 milijarde kuna. Ovo je također gledano kroz bilance brodogradnje za 2008./2009. godinu. Pitanje jesu li i ta sredstva uplaćena na račune brodogradnje je za neke druge institucije.

Zaključno, RH je u brodogradnju u promatranom razdoblju od 16 godina maksimalno uložila 9,68 milijardi kuna, a ne kako se tvrdi 34,33 milijarde kuna. Suludo je tvrditi da je RH u razmatranom razdoblju financirala ležarinu brodograditelja. Ipak su u tom razdoblju napravili cca 40 milijardi kuna vrijednosti posla.

Voljeli bismo čuti uprave brodograditelja koji je podatak uistinu točan.
S obzirom na strukturu vlasništva u brodogradnji, gdje RH čini preko 98%, izvršna vlast RH je bila dužna bolje gospodariti brodogradnjom, stručnije i kompetentnije u interesu poreznih obveznika i svih građana Republike Hrvatske.

Čini nam se logičnim šutnja izvršne vlasti i uprava brodograditelja u kontekstu predaje brodogradnje pogodovanjem svojim igračima.
Šutnju opravdava i činjenica da izvršna vlast želi u europskoj administraciji naći krivca i opravdanje za stanje u brodogradnji.

Novcem poreznih obveznika Vlada RH i Sabor, usvajanjem godišnjih proračuna, zaista mogu više i bolje, naročito transparentno i odgovorno. No, to nije problem brodogradnje stoga je i ne treba kriminalizirati i držati odgovornom za ulazak u Europsku uniju.
Treba li je prodati za jednu kunu kao sanirane banke je već pitanje za druge institucije, ako ne sad, onda za izvjesno vrijeme.


Poslano

1. Hrvatskom saboru
2. Predsjedniku Hrvatske
3 Vladi Republike Hrvatske
4. Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva RH
5. USKOK-u


Zadar, 4. lipnja 2011. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
ZADARSKE ŽUPANIJE



- 13:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.