07.04.2006., petak
Osvrt na mjuzikl Chicago:(samo mala pomoć oko pisanja)
|
Burne su dvadesete u Chicagu. Roxie Hart(slatka plavuša koja je u centru radnje), koja sanja o uspjehu na čikaškim kazališnim pozornicima, ubija svog ljubavnika. U zatvoru susreće svog idola, slavnu Velmu Kelly. Obje ne prezaju ni od čega za svoj trenutak slave. Chicago je grad u kojem ima dovoljno mjesta samo za jednu pjevaću zvijezdu. Velma Kelly (Bojana Gregorić/Hana Hegedušić) diže cijeli grad na noge. Kada zbog ubojstva svojeg nevjernog muža i partnerice završi u zatvoru postaje jos veća zvijezda. Novine vole skandale, a da to prođe glatko i uspješno pobrinuti će se najpopularniji odvjetnik u gradu Billy Flynn (Dražen Čuček/Igor Mešin).Roxie Hart (Mila Elegović Balić/Renata Sabljak) je nadobudna mlada žena koja, dolazi u grad sa željom da postane zvijezda. No nije sve ispalo kako se nadala – oženjena je sa jednostavnim i iskrenim automehaničarem i živi u malom stanu. Ne tako blještavo. No kada zbog ubojstva svog ljubavnika završi na sudu, Billy prepoznaje priču za naslovne stranice. Roxie preko noći postaje miljenica javnosti. U Chicagu je ubojstvo postalo dio zabavne scene.To je dakako pomrsilo Velmine planove. Slijedi bitka za slavu u kojoj će obje zvijezde učiniti što god treba kako bi se pojavile na naslovnoj stranici...Mjuzikl se zove po gradu zato jer se u njemu zbiva radnja (Chicago dvadesetih godina) razotkrivajući poroke tog najozloglašenijeg američkog grada kao i samog američkog društva. Smješten u čikaške 20. godine, u doba gangstera i ludih provoda, "Chicago" zalazi iza rešetaka, u svijet žena osuđenih za ubojstva, kako bi pod zaštitničkom krinkom neobvezujućeg žanra ovlaš dodirnuo brojne delikatne teme. Mogućnost manipuliranja medijima, pravosudnim sustavom i svijetom show bussinessa, licemjerje i beskrupulozni materjalizam na kojem počiva društvo što je upravo počelo "sanjati" svoj "američki san", nepostojanost uspjeha i relativiziranje zločina, sve su to na neki način motivi"Chicaga", prikazani u besprijekornom ispreplitanju govorno-dramskih elemaneta. Mila Elegović Balić/Renata Sabljak i Bojana Gregorić/Hana Hegedušić, izgrađene na očekivanom kontrastu između prividne naivnosti i bespomoćnosti (Roxie) te probitačnosti i samouvjerenosti (Velma), iskazale su se kao vrsne pjevačice, pa i plesačice, s dosta karakterne točnosti u glumi. DOJMOVI:Mjuzikl ‘Chicago’ veoma mi se svidjeo.Chicago nije samo običan mjuzikl,to je mjuzikl kojeg krase mnogi dobri plesači,pjevači,kostimi,scenografija,glazba,koreografije,a i titular jednog od najpoznatijih mjuzikala u svijetu.Dobro usklađeni plesni i glazbeni elementi posebno su mi se svidjeli.Zapravo nisam očekivala da će songovi kao npr.’All that jazz’ i ‘Cell block Tango’ tako dobro zvučati prevedeni na naš jezik.Možda sam malo bila razočarana kada sam saznala da Bojana Gregorić neće igrati glavnu ulogu,ali i Hana Hegedušić odglumila je ulogu Velme vrlo profesionalno.Plesači su bili jako dobro usklađeni i uvježbani,’čistoća’ pokreta bila je besprijekorna.Gledala sam i film Chicago,ali puno je veći doživljaj gledati izvedbu uživo.Oduvijek mi je želja bila gledati Chicago u kazalištu i ta želja mi se napokon ostvarila,ako budem imala još koju priliku pogledati Chicago u našim kazalištima nikako ju neću propustit.Najdraži song mi je ‘Tango iza rešetaka’,scenografija u tom dijelu je posebna(rešetke,ma zapravo pravi zatvorski ugođaj),a i priča u tom dijelu je posebna.Mogla bi pohvaliti koreografa –Igora Barbarića koji je puno vremena proveo smišljajući i uvježbavajući koreografiju sa plesačima,a trud se isplatio. U mjuziklu možemo vidjeti i mnoga poznata lica koja se često pojavljuju u svakidašnjem životu,npr.na televiziji Ivica Kovačević koji igra ulogu Harrya ili Larisa Lipova koja igra ulogu June.Što drugo reći nego same pohvale na ovako savršen mjuzikl kojim sam tako zadivljena i očarana. |
- 15:54 - Komentari (2) - Isprintaj - #
06.04.2006., četvrtak
Kemija
 KEMIJA -pri vezivanju atoma oslobađa se enrgija -kemijske veze-veze među atomima -svaka perioda pse (osim prve) započinje metalom,a završava plemenitim plinom čiji atomi imaju oktetnu elektronsku konfiguraciju -Lewis je pretpostavio da je vezanje atoma u mol. Posljedica težnje svakog atoma da postigne e.k. njemu najbližeg plemenitog plina.Takva je e.k. atoma energetski najpovoljnija jer je to stanje s najnižom energijom kovalentna-veza između nemetala -posljedica afiniteta prema elektronu nemetala -nemetali stabilnije stanje postižu stvaranjem elektronskih parova -što je u mol. Veći broj slobodnih e.parova to je valentni kut što manji jer su odbijanja između slobodnih elektronskih parova i vezanih elektrona veća odstupanje od pravila okteta-BeCl2, BCl3,PCl5,SF6, valencija-u kov.vezama određena brojem elektrona koje atom daje za stvaranje zajedničkih elektronskih parova -svojstvo atoma da se spaja s određenim brojem atoma drugog jednoval. Elemenata duljina kov. Veze-udaljenost između jezgara atoma vezanih kovalentnom vezom kovalentni polumjer-jednak je polovici udaljenosti između jezgara u mol. Elem.tvari,tj.polovoci duljine kov.veze -da bismo između jezgra povećali ili smanjili razmak valja utrošiti energiju energija veze-energija koja j epotrebna da se kemijska veza između atoma u plinovitom stanju raskine,tj.da se atomi razmaknu nma udaljenost na kojoj sile među njima više ne djeluju Van der Walsov polumjer-polovina međuatomske udaljenosti dvaju istovrsnih atoma koji su u dodiru,u tekućini ili kristalnoj rešetki,ali nisu međusobno povezani kem. Vezon Elektronegativnost-mjera za jakost kojom atomi jednog elementa u molekuli privlače lektrone. -fluor-najelektronegativniji elemenat,cezij-njamanje inducirani dipol-dipol koji nastaje kada se elektronski oblak atoma ili mol. Izobliči (deformira) djelovanjem susjednog dipola ili iona dipol-dipol sile-van der Walsove privlačne sile elektrostatske prirode koje djeluju između suprotno nabijenih krajeva dipolnih molekula Londonove sile-su van der walsove sile koje djeluju među česticama koje nemaju stalan dipol,a posljedica su trenutačnih i induciranih dipola prisutnih u svakom sustavu -da bi mol.bila polarna moraju biti ispunjena dva uvjeta: 1.razlika u elektronegativnosti atoma vezanih kov. Vezama 2.nesimetričnost mol. Vodikova veza-dipol-dipolno privlačenje između atoma vodika kao pozitivnog pola jedne polarne mol. I nekog elektronegativnog atoma (fluor,kisk,dušik) kao negativnog pola druge polarne mol Ionska veza-veza koja nastaje spajanjem atoma metala s atomom nemetala -vez akoju uzrokuje elektrostatsko privlačenje suprotno nabijenih iona, a nastaje pri spajanju metala i nemetala |
- 20:04 - Komentari (4) - Isprintaj - #
Geografija:
|
OBLICI I ELEMENTI RELJEFA Reljef-sve ravnine I neravnine na zemlji,oblikovanje je posljedica uzajamnog djelovanaj endogenih(unutra) I egzogenih(vanjskih) procesa. -endogeni:unutrašnja toplina,tlak,sila gravitacije. -posljedica endogenih sila:kretanje litosfernih ploča. Osnovni oblici:uzvišenja(brijeg,brdo,gora,planina),udubljenj (ponikve,kotline,zavale), ravnice Hipsografska krivulja:upućuje na odnose visina kopna I dubine mora(840m) FOSILI: Fosili:ostatci životinja I biljaka iz proteklih razdoblja zemlje,danas se koriste kao dokumenti za rekonstrukciju razvoja Zemlje I uvjeta života na njoj. Petrifikacija:-okamenjivanje,vrlo malo izmjeni ljušture,kućice I oklope. Provodni fosili:oni se koriste pri određivanju starosti pojedinih slojeva sedimnetnih stijena. Ere:prekambrijska,paleozojska,mezozojska,kenozojska. Prekambrijska:razdoblje Zemlje od 4,5 milijardi god,a prestalo 570.mil.god.,tamo je bilo stijena eruptivne I metamorfne.(ostatci prvog k opna-štitovi;Kanadski,platforma;Ruska),prvi tragovi života:južna Afrika stari 3,5 milijardi god.to su bile modrozelene a lge,meduze,koralji,spužve. Paleozoik:kaledonska orogeneza,hercinska orogeneza.Stariji paleozoij obilježava bujan život beskralježnjaka u morima,u mlađem;morski kralježnjaci,prve kopnene biljke,vodozemci,gmazovi. Pangea:zemljin prakontinent,to je postojalo prema A.Wegeneru,a kasnije se kao razlomio u manje kontinente kao danas. MINERALI I STJ: Minerali:predstavljeju osnovnu komponentu od koje su izgrađene stijene čvrste Zemljine kore.Najmekši mineral:tlak,najtv:dijamant,a u RH kalcit..Nastaju iz magme hleđenjem I kristaliz.,iz vodenih otopina,plinova,para.. Kristali:imaju pravilnu unutrašnju građu,nastaju kristalizacijom, izgrađeni su od atoma,iona I molekula kojesu rasporđene u prostornoj rešetki. Oni koji nemaju pravilnu građu-amorfni. Stijene:nakupine kojese sastoje od jednog ili više minerala.Struktura im ovisi o obliku,veličini I odnosu minerala u njoj;po strukturi se zaključuje kakvi su bili uvijeti nastanka određene stijene. Prema nastanku:eruptivne,vulkanske,sedimnetne,taložne, metamorfne,preobražene. ZEMLJINA GRAĐA: Prvi koji je uočio postojanje prijelaza u unutrašnjosti Zemlje bio je Andrija Mohorovičić Zmeljina unutrašnjost:jezgra,plašt I kora,zone na kojima se dodiruju prostori različitih svojstava su plohe diskontinuiteta. Jezgra:dubine od 2900m,izgrađena od teških metala I željeza I zato ju još nazivamo nife.Djeli se na unutrašnuji dio koji j tvrd dubina 5080m,vanjski koji je tekuć do 2900m. Plašt:2900m do 40km dubine;djeli se na dve lupine;donju I gornju Mjesta najjačeg izdizanja magme nazivaju se :vruće točke. Litosfera:gornji plašt sastavljen je od stijena koje imaju veću specifičnu težinu I gustoću od onih Zemljine kore s kojom čini jedinstvenu cjeli nu sastavljenu od tvrdih stijena.Odvojeni sun a prosječnoj dubini 40km plohom MOhorovičićeva diskontinuiteta. Gornji sloj:sastavljen od granite,o d sialaDonji sloj:bazalna kora ili sima. GLOBALNA TEKT.PLOČA I RELJEF: Pangea:na osnovi komplementarnosti obrisa obala Afrike I J.Amerike I došlo je do spoznaje da je to bio jedan kontinenta.To je dokazao klimatolog A lfred Wagner 1915.,reko je da se Pangea špočela raspadati prije 200.mil.god. Granice s obzirom na međusobni odnos ploča:konstruktivne(mjesta gdje se litosferne ploče udaljavaju procesom razmicanja u oceanu se tako stvara srednjeoceanski hrpat),destrukstivne,konzervativne. ENDOGENI; UNUTRAŠNJI PROCESI: Sloj je osnovni pojavni oblik litosfere koji je izgrađen od sedimentnih stijena.Svaki slij slomljen je na 2 slojne plohe. Tektonskim pokretima litosfera je deformirana,tako su nastale plestične I krte deformacije.Plastične deformacije predstavljaju bore ili kompresije. Rasjedi:predstavljaju krte deformavije stijenskih naslaga u litosferi,a mogu nastati pod utjecajem sila gravitacije,ekspanzije,kompresijskim pritiscima. Krila:nastaju kad pritisak nadjača elastičnost stijena VULKANI I POTRESI: Vulkani I potresi nastaju kao posljedica djelovanja endogenih sila.Na mjestima gdje postoje duboke pukotine u Zem.kori dolazi do izbijanja magme,ta magma se još naziva lava. Magmu prema kiselosti dijeliomo:kisela,neutralna,bazična,ultrabazična Vulkani:dijele se prema mijestu izbijanjalave,aktivnost,vrstama erupcije I obliku,podmorske I kopnene.Prema aktivnosti ih dijelimo:ugasle,pritajene,aktivne Prema vrsti erupcije:islandski,havajski,strombolski,vezuvski,pwlwjski,plinijski Prema obliku:štitaste,cinder,stratovulkani. Potresi:pojave koje se očituuju u vidu iznenadnih I kratkotrajnih podrhtavanja tla,a nastaju zbog naglog oslobađanja energije u litosferi.Centri iz kojih se š ire valovi u obliku koncen.krugova nazivaju se fokusi ili hipocentri.(po dubini ih djelimo plitke,srednjo duboke,duboke) Epicentar:mjesto gdje se potres najajče osjeti. Prema uzrocima djelimo ih na: urušne(urušavanje podzemnih šupljina),vulkanske(nastaju kao posljedica kretanja magme iz unutraš,prema površini Zemlje) ,tektonske(najjači,nastaju kao posljedica kretanja blokova duž rasjeda) EGZOGENI: Pokreću ih Sunčeva energija,sila gravitacije. Vode tekućice svojom erozijskom snagom,prenoseći material iz izvorišnih u niže dijelove oblikuju-fluvijlni reljef. Marijanski I lakustrijski oblici: nastaju u morima I jezerima mehaničkim djelovanjem valova,mjena I morskih struija. Trošenje stijena:mehaničko,kemijsko,fizičko I biološko. Korozija je najvažniji način kemijskog trošenja stijena.Padaline koje sadrže apsorbirani ug.diok,iz zraka otapaju karbonatne stijene,a među njima se ističe vapnenac,osim na površini otapa I unutrašnjost zemlje:lukina jama… MARINSKI I JEZERSKI: Abrazija:rad valova,valove često velikom snagom udaraju u obalu pomičući je I odnoseći otrgnuti material.Abrazijom se stvaraju erozijski I akumulacijski oblici. Erozijski:klif,valna potkapina,abrazijska terasa. Klif:strmi odsjek,valovi odnose material stvaraju potkapine,klif postaje sve strmiji,a zbog stalnog pomicanja prema naprijed stvara se I širi abrazijska terasa. Zaljevi:u slučajevima kad je obala izgrađena od stijena različite otpornosti,zbog jače podložnosti abraziji mekših stijena tako se oblikuju zaljevi. Koraljne obale:koraljne nastaju u tropskim prozračnim morima do dubine od 50;taj tip obale nastaje kao posljedica nakupljanja koralja,životinjskih organizama koji žive u kolonijama a razm se pupanjem.Koraljni grebeni nastaju I oko otoka,stvarajući lagunu u obliku prstena-ATOL. Razvedenost obale:otoci su dijelovi kopna u morima oceanima ili jezerima koji su sa svih strana okruženi morem,Kada se javljaju u grupama tada čine arhipelage;prema položaju I postanju se dijele na kontinentske I oceanske |
- 19:55 - Komentari (2) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Šalabahteri za ekipu...  Blog koji rade djevojke koje su željne pomoći izgubljenim štreberima ili neznalcima...naravno radi se o gradivu 1 Gimnazije...  Ako želite biti jedan od moderatora ovih postića....šaljite svoje šalabahtere na gemma102@net.hr ili ostavljajte ih pomoću komentara!Hvala  koliko vas vara: 
A šalabahteri su??
 Što su to šalabahteri ? Prema rječniku stranih riječi to su đačke bilješke u svrhu varanja ispitivača. Svaki učenik barem je jedanput u životu imao šalabahter i sa njega prepisivao. Pa tko normalan ne bi ? Na tako malom papiriću (koji se uz vještog pisača može vrlo brzo napisati) nalazi se gradivo za koje bi nam trebalo sati učenja ! Bez puno truda dobra ocjena je osigurana. U doba modernih tehnologija stariji, pisani šalabahteri, odlaze u povijest. Đaci se sve više u prepisivanju služe bežičnim tehnologijama - mobitelom. Osobno nisam nikoga vidio da se služi takvim "modernim" metodama prepisivanja ali s obzirom da danas mobitel nije neki luksuz i da ih posvuda ima uopće ne sumnjam da i to postoji u našim školama. No klasični su šalabahteri, za razliku od bežičnih, korisni jer da bi ga napisali morate barem jednom proći kroz gradivo. Unatoč svim prednostima, šalabahter ima i negativne strane. Poznati je izraz da je naš (učenički) zadatak da prepišemo a profesorov da nas spriječi u tome. Kad vas profesor uhvati sve obično završi jedinicom a u težim slučajevima i neopravdanim satom. S druge strane tu je i neznanje, jer da smo sve lijepo naučili ne bi nam ni trebao šalabahter. No u današnjim vremenima programi mnogih škola su veoma opširni i kako god se trudili ponekad jednostavno ne stignemo sve naučiti - a tu se onda ubacuje šalabahter kao jedino moguće bezbolno rješenje. Na kraju, nakon svega ovoga, ja vam ipak savjetujem da učite, učite i samo učite ..jer znanje vam niko ne može uzeti šalabahter se lako oduzima!!Ok? |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||