Severino Majkus

< studeni, 2009 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com


19.11.2009., četvrtak

Crtice iz nedavne povijesti

I

Nakon sto je tehnoloska revolucija 19. i 20. stoljeca posma zaokruzila vlastiti drustveni mandat uvodjenja covjecanstva u njegovu novu epohu, prvu te vrste od radjanja planeternog socialnog bica, stvoreni su time i temelji za radjanje novo civilizacijskog Covjeka, posve na visini nastalih uvjeta za potpuno iskorjenjivanje materijalne i duhovne bijede.

Novi Ustav SAD-a iz 1787.godine ne samo da uzastopno prati naslucujucu tehnolosku revoluciju , vec postaje njen glavni partner i aktivni drustveni domacin sa Americkog kontinenta, koji inaugurirajuci njenu dobrodoslicu zakonodavnom anticipacijom proglasava pravo Nacije i na socijalnu revoluciju, kad god zato sazriju opci drustveni uvjeti.

Devetnajsto stoljece, sljedstveno americkoj avangardi i naglom razvoju tehnoloske revolucije, sto se radja i u neprobojnoj cahuri europskih feudalnih tradicija, u okrsaju sa novonastalom klasnom burzuoazijom kapitalistickog sustava, radjajuci iz toga, naj velicanstveniju predhodnicu buduce globalne socijalne revolucije, uoblicene u teoriji Revolucijonarno Znanstvenog Socijalizma Marxa-Engelsa-De Leona.

Prvim globalnim temeljima civiliziranom covjecanstvu izobilja, koje nagovjescuje tehnoloska revolucija, pojavom Znanstvenog Socijalizma posma se ostvaruju drustveni uvjeti za jednu opcu fuziju tehnoloskih dostignuca, „koja kucaju na vrata svakom covjeku“ sa zahtjevom da ih slijedi socijalna revolucija.

Prvi KRIK usmjeren prema konkretnoj revuluciji radja se vec krajem 19. stoljeca u SAD, ciji, De Leonov eho kruzi Globusom citavih 120 godina do danas, sto upravo izvire iz teorije zanstvenog socijalizma, i polucene lekcije nesretnih okolnosti koje su dovele do pada prve takve revolucije Pariske Komune; kao i slijedom Engelsovih nagovjestaja kraja uzaludnim barikadnim krvoprolicima, kojima neminovno treba usljediti civilizacijski okrsaj putem glasacke kutije.

Burzujska revolucija 1789. godine uvela je covjecanstvo u samu spicu vladajuce ekonomske klasne tiranije.
Bio je to cin podjednake mudrosti i gluposti, nastalim proglasenjem politicke demokracije, koji je trebao biti zastitni paravan njene tiransko ekonomske naravi nad podcinjenim proletarijatom.

Cin politicke demokracije, koji postepeno transcendentira iz tog istog zastitnog vladajuceg paravana u autorovov drustveni pogreb.

- 16:53 - Komentari (1) - Isprintaj - #