I
Nakon sto je tehnoloska revolucija 19. i 20. stoljeca posma zaokruzila vlastiti drustveni mandat uvodjenja covjecanstva u njegovu novu epohu, prvu te vrste od radjanja planeternog socialnog bica, stvoreni su time i temelji za radjanje novo civilizacijskog Covjeka, posve na visini nastalih uvjeta za potpuno iskorjenjivanje materijalne i duhovne bijede.
Novi Ustav SAD-a iz 1787.godine ne samo da uzastopno prati naslucujucu tehnolosku revoluciju , vec postaje njen glavni partner i aktivni drustveni domacin sa Americkog kontinenta, koji inaugurirajuci njenu dobrodoslicu zakonodavnom anticipacijom proglasava pravo Nacije i na socijalnu revoluciju, kad god zato sazriju opci drustveni uvjeti.
Devetnajsto stoljece, sljedstveno americkoj avangardi i naglom razvoju tehnoloske revolucije, sto se radja i u neprobojnoj cahuri europskih feudalnih tradicija, u okrsaju sa novonastalom klasnom burzuoazijom kapitalistickog sustava, radjajuci iz toga, naj velicanstveniju predhodnicu buduce globalne socijalne revolucije, uoblicene u teoriji Revolucijonarno Znanstvenog Socijalizma Marxa-Engelsa-De Leona.
Prvim globalnim temeljima civiliziranom covjecanstvu izobilja, koje nagovjescuje tehnoloska revolucija, pojavom Znanstvenog Socijalizma posma se ostvaruju drustveni uvjeti za jednu opcu fuziju tehnoloskih dostignuca, „koja kucaju na vrata svakom covjeku“ sa zahtjevom da ih slijedi socijalna revolucija.
Prvi KRIK usmjeren prema konkretnoj revuluciji radja se vec krajem 19. stoljeca u SAD, ciji, De Leonov eho kruzi Globusom citavih 120 godina do danas, sto upravo izvire iz teorije zanstvenog socijalizma, i polucene lekcije nesretnih okolnosti koje su dovele do pada prve takve revolucije Pariske Komune; kao i slijedom Engelsovih nagovjestaja kraja uzaludnim barikadnim krvoprolicima, kojima neminovno treba usljediti civilizacijski okrsaj putem glasacke kutije.
Burzujska revolucija 1789. godine uvela je covjecanstvo u samu spicu vladajuce ekonomske klasne tiranije.
Bio je to cin podjednake mudrosti i gluposti, nastalim proglasenjem politicke demokracije, koji je trebao biti zastitni paravan njene tiransko ekonomske naravi nad podcinjenim proletarijatom.
Cin politicke demokracije, koji postepeno transcendentira iz tog istog zastitnog vladajuceg paravana u autorovov drustveni pogreb.
Post je objavljen 19.11.2009. u 16:53 sati.