propovijedi
10.03.2016., četvrtak
PETA KORIZMENA NEDJELJA – GLUHA g. C
 N 13 V KORIZMENA (Gluha) P 14 Matilda, Inocent U 15 Vjekoslava, Zaharija S 16 Smiljan, Hrvoje Č 17 Patrik, Domagoj P 18 Ćiril J. Eduard S 19 SV. JOSIP, Jožek N 20 CVJETNICA, NED. MUKE GOSPODNJE Čitanja: 1. čitanje: Iz 43, 16-21 Psalam: 126, 1-2ab. 2cd-3, 4-5, 6 2. čitanje: Fil 3, 8-14 Evanđelje: Iv 8, 1-11 Mi ne bi bili ljudi kada o svemu ne bi imali različita mišljenja. Tako će oni koji se iskreno smatraju slabim i grješnim rado čuti Isusove riječi u današnjem evanđelju: ''Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen.'' Dok će drugi, oni ''pravedniji'', brzo nadodati: ali ne smije se zaboraviti što je Isus na kraju rekao ženi; 'idi i više ne griješi'. Dakako, točno je jedno i drugo, zapravo, najispravnije je odmah prihvatiti jedno i drugo. Isus nije došao da nam kaže kako grijeha nema i da možemo raditi što nas je volja, ali nije došao niti suditi služeći se Božjom Objavom kao nekom vrstom krivičnog zakonika. On je došao liječiti grijehom ranjenog čovjeka i pozvati ga da se vrati kamo pripada, svome Stvoritelju. To je tema, kako prošle tako i današnje korizmene nedjelje, a to je ujedno i centralna poruka Isusove Radosne vijesti – evanđelja. Farizejski kvasac, prijetvorni duh nazovi pravednika u svojoj zaslijepljenosti nije uspio procijeniti s kim to ima posla. Za njih je Isus bio samo jedan od učitelja Zakona, poznat po milosrđu i praštanju. 'Pa da vidimo kako će se izvući kad ga suočimo s najvećim autoritetom i zakonodavcem – Mojsijem.' Oni koji su se bez imalo grižnje savjesti naslađivali ''uslugama'' takvih žena, sada dovlače jednu takvu pred Isusa tvrdeći da je zatečena u samom preljubu, a Mojsije je za takve naredio kamenovanje. ''Što ti na to kažeš?'' Glasilo je pitanje. Samo što Isus nije obični učitelj koji će se sada vrpoljiti citirajući Zakon i proroke da ublaži krivnju te žene. To je učitelj koji poznaje čovjeka u dušu. Pitanjem: ''tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci na nju kamen'', jasno daje do znanja da nije dovoljno Zakon ispovijedati riječima, deklarativno; nego on treba biti u čovjekovom srcu i on obavezuje kako tuženog tako i tužitelja. Postiđeni odlaze….Ovime je, doduše, završena pouka pismoznancima i farizejima, ali ono najbitnije tek slijedi. Isus nastupa kao liječnik. Onu koju je ljudska bezočnost osudila i bacila u prašinu prezira, na samo dno; on svojom Božanskom rukom pridiže dok joj govori: ''ni ja te ne osuđujem''. Za nju je to glas Božanske ljubavi, očinske dobrote, kojom Bog svoje dijete ponovno prizivlje u život. Isto kao izgubljenog sina prošle nedjelje, kojemu vraća dostojanstvo djeteta Božjeg. Nebeski liječnik pripisuje spasonosni lijek: ''Idi i od sada više nemoj griješiti!'' Grijeh je oprošten, zaboravljen, duša ozdravljena. Vraćeno joj je dostojanstvo djeteta Božjeg. Ranjena duša ispunjena je radošću, a ''usta puna smijeha'' kojima će od sada navješćivati veliko Božje djelo koje joj je Gospodin učinio, u duhu današnjeg psalma: ''velika nam djela učini Gospodin, opet smo radosni''. Gospodin oslobađa zasužnjene grijehom , i vraća ih slobodi djece Božje. Tu je i prorok Izaija koji u prvom čitanju umjesto Boga govori: ''Ne spominjite se onog što je bilo , niti mislite na ono što je prošlo. Evo činim nešto novo; već nastaje, zar ne opažate?'' (Iz 43, 18 – 19) Onaj koji je najdublje iskusio snagu obraćenja i to ''ne svojom pravednošću, onom od Zakona, nego pravednošću po vjeri u Krista'', u ovo korizmeno vrijeme opominje nas da se ne bi uzoholili pa pomislili; ako smo shvatili bit obraćenja po evanđelju da smo ga dohvatili: ''Braćo, ja nipošto ne smatram da sam već dohvatio. Jedno samo; što je za mnom zaboravljam, za onim što je predamnom, prežem, k cilju hitam, k nagradi višnjeg poziva Božjeg u Kristu Isusu.'' (Fil 3, 13 – 14) Ta nagrada višnjeg poziva Božjeg u Isusu Kristu je punina obraćenja. To je izlazak iz ropstva grijeha i radosno naviještanje ljubavi i dobrote Božje po kojoj smo spašeni. Oni koji su iskusili milost istinskog obraćenja s Pavlom će priznati da time nisu zadobili bezgrješnost, ali njihov život više nikada ne će biti ono što je bio, jer su konačno ugledali svjetlo. Sada više nije bitno koliko je dugačak tunel kojim treba ići, bitno je svjetlo koje svakim korakom biva sve jače. Iskreni vjernik svjestan svoje ljudske slabosti moli: Ljubim te Gospodine danas više nego jučer, ali manje nego će to biti sutra. Običaj je da se na današnju nedjelju ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Da to ne bi bio tek običaj ili neka nerazumljiva teatralnost, potrebno je proniknuti u simboliku toga čina. Takva ''odsutnost'' lika Sina Božjega u ovo posljednje vrijeme korizme ima višeslojnu simboliku. Jedna od tih je suobličavanje Kristu u njegovoj ''osamljenosti'' pred i za vrijeme muke, koja će svoj vrhunac doseći na križu, kada će Spasitelj zavapiti: ''Bože moj, Bože moj zašto si me ostavio!'' Dok će ljudska bezočnost izokrenuti Isusov vapaj u rugalicu: ''Ovaj zove Iliju'' (Eloi – Elias). Tada, na Veliki petak skida se pokornička koprena, a svećenik pokazuje Kristov lik: ''Evo drvo križa na kojem je Spasitelj visio, dođite, poklonimo se!'' I dok budem prilazio križu da se poklonim, riječi evanđeliste: ''znati će koga su proboli'' primijeniti ću i na sebe moleći: Oprosti meni grješniku Ljubavi neiscrpna, koju sam toliko puta svojim grijehom ranio i zatajio. Amen. Molitva vjernika Bogu, izvoru milosrđa, ljubavi i praštanja uputimo ponizne molitve. 1. Za svetu Crkvu, rođenu u kupelji preporođenja; da ju djelima pokore trajno obnavljaš i čistiš. – Molimo te. 2. Za papu, biskupe i svećenike da svojim životom i svjedočenjem budu blagovjesnici pomirenja i praštanja među ljudima. – Molimo te. 3. Za nositelje vlasti u našoj Domovini i svijetu; da moralnim i pravednim zakonima budu graditelji boljega društva. – Molimo te. 4. Za ljude koji su odbačeni i obespravljeni; da im pošalješ dobročinitelje koji će im pokazati kako pronaći izlaz. – Molimo te. 5. Za sve koji su se grijehom udaljili od tebe i tvoga zakona; da im udijeliš milost traženja oproštenja i pomirenja. – Molimo te. 6. Za ovu zajednicu koja se sabrala na svetu misu; da nas oslobodiš napasti osuđivanja naših bližnjih i povedeš putem iskrenog obraćenja. – Molimo te. 7. Za našu pokojnu braću i sestre koji su prešli s ovoga svijeta; da im oprostiš grijehe te ih uvedeš u svoje kraljevstvo. – Molimo te. O Bože, utočište siromaha, ne ogluši se na molbe onih koji te zazivaju, pošalji svoga Duha na pomoć našoj nemoći da ukorijenjeni u tvojoj ljubavi uzmognemo donijeti plodove svetosti života, po Kristu našem Gospodinu. Amen. |
