O odlučivanju u situaciji nepotpune informacije
Živimo u svijetu nepotpune informacije. Neke stvari ne želimo znati, neke stvari možda i znamo, ali u ogromnoj većini slučajeva ne znamo sve. Možda bismo mogli znati, a možda i ne. Često i kad mislimo da znamo, zapravo ne znamo, ali ne znamo da ne znamo. Objašnjavanjem zašto je tome tako se ne bih bavio - netko je to već odradio puno bolje nego što bih ja mogao. I što onda činimo? Svjesni ili ne svjesni toga da ne znamo sve, donosimo odluku. Da, da, čak i najveći ziheraši svakodnevno donose odluke ne znajući što bi sve ishod tih odluka mogao donijeti. Dapače, baš ziheraško ponašanje često dovodi do toga da se odluka samo prebaci iz svojih ruku u ruke slučaja (sudbine, Boga...). Hate je izložio tu perspektivu kad smo nedavno raspravljali o stambenom zbrinjavanju. Oprezniji i mudriji se razlikuju od neopreznijih i manje mudrih po tome što nastoje više saznati prije nego odluče. Oni drugi odluče malo ranije ili malo ishitrenije. Odluke se nekad pokažu izvrsne, a nekad katastrofalne. Najčešće nešto između. No samo odlučivanje je rijetko između poznatih opcija. Hm, tako je to. I onda, na kraju svega, moramo snositi posljedice odluka. I boljih i lošijih. To što nismo znali što one nose, ništa ne mijenja. Dvije komponente koje nas čine to što jesmo su: odluke koje donosimo i način na koji se nosimo s posljedicama istih. Zastrašujuće zar ne? (retoričko pitanje) Rock Roll |