SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "RAMA"

ponedjeljak, 21.01.2008.

PROVEDBA PROGRAMA


Danas je otpočela akcija uređivanja ribarski staza ,prokresavanje niskog i visokog raslinja, sakupljanje otpada i smeća na udarnim mjestima obodom Jablaničkog jezera. Akcija ce trajati nekoliko dana dok se ne ispoštuje program i plan radova koji je odobren od strane JP "ELEKTROPRIVREDE" BiH , HE JABLANICA.

Ista akcija će doprinjetu u zaštiti okoliša i svijesti ljudu za čistom i zdravom prirodom a uveliko pomoći u razvoju ribolovnog i drugog turizma . U ribolovnoj sezoni 2008 ribići će moći nesmetano se kretati i ribariti na ovim vodama.

srijeda, 16.01.2008.

ODOBREN PROGRAM "UREĐIVANJE RIBARSKI STAZA"

Pošto na predjelu Jablaničkog jezera tj. na površini koja pripada Općini Prozor/Rama u posljednjih 10 godina nije u pravom smislu bilo uređivanja ribarski staza i srušeni podzida koje su bile određene za te svrhe te su potpuno nestale ,srušene od razni odrona i erozije tala koje je potrebito obnoviti. Na dole navedenim predjelima došlo do potpuni zarastanja od niskog raslinja i visokog drveća pa je gotovo da je nemoguće u određenim predjelima se kretati i prići vodi.

S.R.D. „RAMA“ je uradilo i kandidiralo PROGRAM " UREĐIVANJE RIBARSKI STAZA" u koritu hidroakumulacija Jablaničko jezero JAVNOM PODUZEĆU „ELEKTOROPRIVREDA“ BiH d.d. Sarajevou koji je odobren i ovih dana bi trebao krenuti u realizaciju. Iste radove nakon javnog natječaja je dobila firma iz Jablanice ,koje će članovi društva svojim radom pod pomoći ovaj projekt koji je od većeg značaja za sve ribolovce kao i očuvanje okoliša i razvoj turizma.

Ovim predviđenim radovima obuhvaćena su najkritičnija mjesta i na kojima se naj više kreću ribari, te koje je potrebito što hitnije uraditi kako bi se moglo nesmetano kretati i imao pristup vodi .

Plan radova sa lokacijama:

1. GRAČAC - LOVNICA; dužina cca 80 m.

- Cijelom dužinom urediti ribarske staze ,izvršiti prokresavanje od raznog raslinja i visokog drveća te isto potpuno ukloniti na deponije.
- Obaviti zemljane radove(uređivanje pješačka staze )na prolazima koji su urušeni klizanjem tla.

2. MARINA PEĆINA – GRAČAC ; dužina cca 320 m

- Cijelom dužinom urediti ribarske staze ,izvršiti prokresavanje od raznog raslinja i visokog drveća te isto potpuno ukloniti na deponije.
- Obaviti zemljane radove(uređivanje pješačka staze )na prolazima koji su urušeni klizanjem tla.
- Dijelom popraviti kameni zid

3. NERAJI – USTIRAMA; dužina cca 150 m.
- Cijelom dužinom urediti ribarske staze ,izvršiti prokresavanje od raznog raslinja i visokog drveća te isto potpuno ukloniti na deponije.
- Obaviti zemljane radove(uređivanje pješačka staze )na prolazima koji su urušeni klizanjem tla.


4. USTIRAMA – LIZOPERCI ; dužina 100 m

- Cijelom dužinom urediti ribarske staze ,izvršiti prokresavanje od raznog raslinja i visokog drveća te isto potpuno ukloniti na deponije.
- Obaviti zemljane radove(uređivanje pješačka staze )na prolazima koji su urušeni klizanjem tla

Nadležna komisija Elektroprivrede , društva i izvođača radova je 16.01.2008. god obišla lokacije predviđene za provedbu radova te utvrđen operativni plan provedbe programa.

srijeda, 09.01.2008.

USPJEŠAN RAD U 2007 GODINI

S.R.D „RAMA“ JE 2007 GODINU ZAVRŠILO USPJEŠNO I SA PUNO POZITIVNIH I DOBRIH REZULTATA U SVOM RADU TE PROVEDBI ZACRTANIH CILJEVA I OBVEZA SUKLADNO STATUTU I ZADANI PROGRAMSKI SMJERNICA:

- Održana izborna skupština , izabrana nova tijela rukovođenja društvom
- Pojačana zaštita ribljeg fonda ,podneseno desetak prekršajnih prijava nadležnom sudu te zaplijenjeno više mreža i drugi nedozvoljeni sredstava.
- Povećan broj članova društva
- Izdate prve PUBLIKACIJE ,BROŠURE,RAZGLEDNICE te vršena promocija društva preko drugi pisani i elektronski medija.
- Službeno predstavljena publikacija od 16 stranica , prva publikacija koja predstavlja , promovira ribolovni i drugi turizam na području općine Prozor/Rama
- Sudjelovali na sajmu DANI ŠLJIVE 2007 na kome je predstavljeno društvo i naše vode te osvojili 1. (prvo) mjesto za RAZVOJ I PROMOCIJU TURIZMA ZA 2007 godinu na području općine Prozor/Rama
- Urađeno niz programa i projekata koji su kandidirani:
1. Federalnom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
2. Federalnom ministarstvu turizma i zaštite okoliša
3. Federalnom ministarstvu kulture i sporta
- Obavljeno poribljavanje voda sukladno gospodarsko ribarskoj osnovi pod punim
nadzorom Županijske veterinarske i poljoprivredne inspekcije
- Organizirano polaganje ribički ispita
- Uspostavili suradnju i kontakt sa potrebitim institucijama i stručnim kućama.
- Te obavljali niz drugi redovni poslova i obveza društva.

ZAŠTITA RIBLJEG FONDA

Zaštitu ribljeg fonda S.R.D. „RAMA“ ostvariva preko ribarsko čuvarske službe koja raspolaže sa dva izvršitelja , pet ribočuvara –članova po ovlaštenju koji vode brigu o sprečavanju krivolova i drugi nezakoniti radnji kao redu, miru u ribolovnim područjima Ramskog jezera, rijeci Rama, dijela Jablaničkog jezera te o zdravstvenom brojno stanju ribljeg fonda. Sukladno novim Zakonskim propisima naši ribočuvari su od strane Federalnog ribolovnog saveza prošli potrebite dokumentacijske provjere i dobili odgovarajuće službene značke i iskaznice.

Zaštita ribljeg fonda podignuta je na veći stupanj što je plod bolje i organizovanije ribočuvarske službe , bolje koordinacije s policijom , inspekcijskom službom te za sve krivolovce podnošenje prekršajnih prijava nadležnim sudovim i njihovo brzo rješavanje. Što sve i omogućava sada novi zakon o slatkovodnom ribarstvu i pod zakonski akti.

RIJEKA RAMA- DAR PRIRODE

Rijeka Rama od brane Mluša do Marine pećine

Rijeka Rama izvire između Raduše i Proslapske planine. Najznačajnija je pritoka Neretve u koju se ulijeva u srednjem toku kao lijeva pritoka. U gornjem toku, od izvora do Mluše, rijeka je dosta tiha i tu je danas smješteno Ramsko jezero. Srednji tok je od Mluše do Marine pećine, gdje se Rama ulijeva u Jablaničko jezero. U tom dijelu Rama teče klisurom sa 10 % pada, što ukazuje na tipični planinski karakter rijeke, te sa desne strane prima pritoke Crima potok i Gračanicu, a sa lijeve Krupić i Volujaču koja ima dužinu toka 13,5 km.
Prema svim fizikalno-kemijskim pokazateljima, rijeka Rama pripada čistom salmonidnom području s velikim padom korita i relativno malom količinom vode. Korito je puno bukova, brzaka i malih kaskada. Ovakav tip vode, s dosta niskim temperaturama koje su tijekom godine varirale od 4,5° C u zimskom razdoblju do 13,9° C tijekom mjeseca srpnja, utječu na pojavu visokih koncentracija kisika što je od posebnog značaja za život potočne pastrve.

ponedjeljak, 07.01.2008.

RIBLJE VRSTE

Rijeka i hidroakumulacija Rama

Izgradnjom hidroelektrana, na rijekama nastaju više ili manje vodene akumulacije koje pored gospodarskog značaja postaju i turistički objekti prikladni za športski ribolov. Tako su nastankom hidroakumulacije Rama nastale objektivne mogućnosti za razvoj športskog ribolova. Međutim, novonastali uvjeti odrazili su se na zatečeno stanje ihtiofaune. Prije svega, to se odnosi na adaptaciju postojećih ribljih vrsta. Tako je mekousna pastrva tipičan predstavnik brzih tekućica i stajaće joj vode ne odgovaraju. Osim Neretve, mekousna pastrva je u velikom broju nastanjivala srednji dio toka rijeke Rame. Izgradnjom brane i nastankom hidroakumulacije, populacija mekousne pastrve je potpuno nestala.
U rijeci Rami tijekom jednogodišnjih istraživanja utvrđene su samo dvije riblje vrste . U svim godišnjim dobima dominirala je potočna pastrva, koja je autohtona riba rijeke Rame, dok je dužičasta pastrva u rijeku unesena poribljavanjem.

U hidroakumulaciji Rama registrirano je devet ribljih vrsta iz tri porodice. U svim godišnjim dobima u brojčanom pogledu dominirali su strugač i klen. Osim navedenih vrsta, u jesenskom ulovu s visokim postotkom zastupljen je šaran ( 11,58% ). Od salmonidnih riba u jesenskom izlovu, dominirala je dužičasta pastrva sa dvadeset jednom (21) jedinkom ili 15,57%. Sa znatno manjim brojčanim vrijednostima zastupljene su ostale salmonidne ribe (zlatovčica sedam (7) jedinki i potočna pastrva četrnaest (14) jedinki). U svim godišnjim dobima, bio je ujednačen ulov smuđa, a varirao je od 12 do 14 jedinki. Brojnost sunčanice se, ovisno o godišnjem dobu, mijenjala od jedanaest (11) jedinki prilikom jesenskog izlova do dvadeset osam (28) jedinki u zimskom razdoblju.

Populacija šarana, koji ne spada u autohtonu vrstu hidroakumulacije, u brojčanom pogledu zastupljena je velikim brojem osim u zimskom razdoblju kada nije registriran. S velikim brojem jedinki, tijekom svih pokusnih izlova, zastupljen je srebrni karas koji je zajedno sa šaranom introduciran i dobro se prilagodio na postojeće životne uvjete. Na temelju utvrđene strukture, vidljivo je da je ihtiopopulacija u ramskoj hidroakumulaciji raznovrsna.

KARAKTERISTIKE VODE RAMSKOG JEZERA

Temperature vode u hidroakumulaciji Rama variraju od 4,1° C do 21,4° C. Najniže temperature zabilježene su potkraj veljače, a varirale su ovisno od postaje u vrlo malim razlikama. U zimskim mjesecima voda je, na dubini od 2 metra, bila neznatno toplija nego na površini. U ljetnim, jesenskim i proljetnim mjesecima temperature vode pri površini bile su više.
Ova pogodnost može se koristiti za uzgoj salmonidnih riba tijekom ljetnih mjeseci kada su temperature na površini nepogodne i prelaze dozvoljene granice za uzgoj ovih vrsta riba, a na dubini od 2 metra varirale su u povoljnim granicama.
U proljetnom i jesenskom razdoblju, temperature vode u hidroakumulaciji Rama kretale su se 14,5° do 16,8° C. Navedene vrijednosti pogodne su za život salmonidnih vrsta riba, a manje pogodne za život ciprinidnih riba. Prema temperaturi vode, hidroakumulacija Rama u ihtiološkom pogledu ima prijelazni karakter.
Prozirnost vode u hidroakumulaciji Rama varirala je, od 161 cm u zimskom razdoblju do 345 cm u kasnom proljetnom razdoblju. Mala prozirnost u veljači rezultat je duljeg kišnog razdoblja, povećanja temperatura zraka i topljenja snijega.
Koncentracije otopljenog kisika na svim postajama, tijekom svih godišnjih doba, mijenjale su se od 8,26 mg•l-1 u ljetnom razdoblju do 14 mg•l-1 u veljači. Navedene koncentracije otopljenog kisika u potpunosti odgovaraju i najzahtjevnijim ribama. Stoga se hidroakumulacija Rama može koristiti za kavezni uzgoj salmonidnih vrsta riba.
Prisutnost amonijaka nije registrirana ni u jednom uzorku tijekom istraživanog razdoblja što je indikator visoke kakvoće vode.
Svi ostali mjereni kemijski parametri vode (organsko onečišćenje vode, nitriti, nitrati, fosfati i pH vrijednost) optimalni su i pogodni su za život svih vrsta riba.

IMENOVANE KOMISIJE SAVEZA

Na sjednici održanoj dana 15.12.2007 godine , upravni odbor, Sportsko ribolovnog saveza
Federacije BiH donio je niz odluka kao i odluku o imenovanju komisija:

A/ Komisija za ekologiju, zaštitu i unapređenje ribljeg fonda u sastavu :
1. Stipo Čuljak
2. Ahmo Gogic
3. Nikola Tomic

B / Takmičarsko sudačka komisija u sastavu :
1. Fuad Vrgovcevic
2. Rasim Hajrulahovic
3. Milan Jadar

C/ Komisija za normativna akta u sastavu:
1. Christian Orsolic
2. Hikmet Arnautovic
3. Zijad Terovic

D/ Komisija za dodjelu priznanja u sastavu:
1. Ermin Hadzic
2. Sidik Uzunovic
3. Marcel Kucinski

nedjelja, 06.01.2008.

Izborna skupština saveza

ODRŽANA IZVJEŠTAJNO IZBORNA SKUPŠTINA
SPORTSKO RIBOLOVNOG SAVEZA FEDERACIJE BiH

Na 6.Izvještajno izbornoj Skupštini Sportsko ribolovnog saveza Federacije BiH u Novom Travniku
u drugom dijelu rada, Skupština je imala Izborni karakter gdje su se birala nova tijela Upravljanja za naredni četverogodišnji mandat. U tijela upravljanja SRS F BiH izabrani su slijedeći:

UPRAVNI ODBOR SRS FEDERACIJE BiH izabrani su:

1.Kurtović Fikret , SRD Sanski Most,
2.Kristian Oršolić, SRD Orašje
3.Gogić Ahmo, SRD Kladanj
4.Širbegović Hilmija USR Jelah Tešanj
5.Terović Zijad SRD Goražde
6.Ćurčić Milorad, Novi Travnik
7.Čuljak Stipo , Prozor / Rama
8.Radić Milenko, SRD Ljubuški
9.Hadžić Ermin, USR „Sarajevo 1906“
10.Tihomir Popović USR Livno

Za Predsjednika Upravnog odbora SRS F. BiH izabran je
1. KRISTIAN ORŠOLIĆ, iz SRD ORAŠJE Za dopredsjednika Upravnog odbora SRS F BiH izabran je :
2. HADŽIĆ ERMIN, iz SRD „SARAJEVO 1906

U Nadzorni odbor izabrani su:
1.Konjevod Nikola, predsjednik iz SRD Hutovo
2.Vicić Mirko,član iz SRD Kiseljak
3.Horić Rešid, član iz SRD Teočak

BISTRO !

petak, 04.01.2008.

Kandidirani projekti

Temeljem raspisanog javnog poziva Federalnog ministarstva kulture i sporta ,SRD "RAMA" je kandidiralo dva projekta-programa:

1. Razvoj sportskog ribolova na vodama društva.
2. Edukacija sportski ribolovaca - mala škola sportskog ribolova za mlade

RIBIČKI ISPITI

SRD "RAMA" dana 10.11.2007.godine u motelu RAMA, obavljeno je polaganje ribički ispita. Prijavljeno 49 kandidata ispitu pristupilo i položilo 40 kandidata.

SRD RAMA

.....dobro došli


BISTRO!

	siječanj, 2008					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Srpanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (3)
Travanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (4)
Veljača 2011 (2)
Siječanj 2011 (3)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (4)
Travanj 2010 (3)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (2)
Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (8)
Travanj 2009 (3)
Ožujak 2009 (7)
Veljača 2009 (13)
Siječanj 2009 (4)
Studeni 2008 (1)
Rujan 2008 (5)
Srpanj 2008 (4)
Lipanj 2008 (1)
Travanj 2008 (5)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (3)
Siječanj 2008 (12)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

DJELOKRUG RADA DRUŠTVA

Rad Sportsko ribolovnog društva „RAMA“ temelji se u okviru Zakona o slatkovodnom ribarstvu, nadležnosti iz statuta i na osnovu programski smjernica i načela zaštiti , obnovi , uzgoju ribljeg fonda, razviju športskog ribolova ,ribolovnog turizma i ribolovne rekreacije na području općine Prozor-Rama odnosno vodama ovog društva Ramsko jezero, rijeka Rama i dijela Jablaničkog jezera.

PROMOCIJA TURIZMA; Prva nagrada za razvoj i promociju turizma na sajmu poljoprivrede, prehrane i turizma „DANI ŠLJIVE PROZOR-RAMA 2007“





Ribolovna natjecanja

Zbog promoviranja , razvoja ribolovnog turizna na području naše općine ,ribolovne rekreacije, zbližavanja ribolovaca organiziraju se na Ramskom jezeru ribolovna natjecanja po kalendaru ribolovnog saveza BiH, saveza F BiH i lige HNŽ.







RIBOLOVNA REKREACIJA




" U ZDRAVOM TIJELU....... STAR SPORT " Redovita tjelesna aktivnost može spriječiti ili kontrolirati neke bolesti:

- smanjuje masnoće u krvi,
- prevenira povišeni krvni tlak,
- smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara,
- jača pluća,
- kontrolira težinu,
- prevenira i smanjuje stres,
- jača imunitet,
- osigurava veću snagu, izdržljivost i fleksibilnost zglobova i kralježnice,
- prevenira osteoporozu,
- smanjuje ozljede,
- omogućava bolje spavanje i opuštanje,
- povećava razinu energije,
- donosi bolje raspoloženje i kvalitetu života.


SPORTSKI RIBOLOVCI IZ AUSTRIJE













RAMSKO JEZERO
RIBARSKI AUTO KAMP

1.K. POLJE-ispod sela
2.PLOČA-Goričica
3.PODBOR-Sopot
4.RIPCI- Ravne njive
5.VARVARA-ispod sela