SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "RAMA"
ponedjeljak, 07.01.2008.
RIBLJE VRSTE
Rijeka i hidroakumulacija Rama
Izgradnjom hidroelektrana, na rijekama nastaju više ili manje vodene akumulacije koje pored gospodarskog značaja postaju i turistički objekti prikladni za športski ribolov. Tako su nastankom hidroakumulacije Rama nastale objektivne mogućnosti za razvoj športskog ribolova. Međutim, novonastali uvjeti odrazili su se na zatečeno stanje ihtiofaune. Prije svega, to se odnosi na adaptaciju postojećih ribljih vrsta. Tako je mekousna pastrva tipičan predstavnik brzih tekućica i stajaće joj vode ne odgovaraju. Osim Neretve, mekousna pastrva je u velikom broju nastanjivala srednji dio toka rijeke Rame. Izgradnjom brane i nastankom hidroakumulacije, populacija mekousne pastrve je potpuno nestala.
U rijeci Rami tijekom jednogodišnjih istraživanja utvrđene su samo dvije riblje vrste . U svim godišnjim dobima dominirala je potočna pastrva, koja je autohtona riba rijeke Rame, dok je dužičasta pastrva u rijeku unesena poribljavanjem.
U hidroakumulaciji Rama registrirano je devet ribljih vrsta iz tri porodice. U svim godišnjim dobima u brojčanom pogledu dominirali su strugač i klen. Osim navedenih vrsta, u jesenskom ulovu s visokim postotkom zastupljen je šaran ( 11,58% ). Od salmonidnih riba u jesenskom izlovu, dominirala je dužičasta pastrva sa dvadeset jednom (21) jedinkom ili 15,57%. Sa znatno manjim brojčanim vrijednostima zastupljene su ostale salmonidne ribe (zlatovčica sedam (7) jedinki i potočna pastrva četrnaest (14) jedinki). U svim godišnjim dobima, bio je ujednačen ulov smuđa, a varirao je od 12 do 14 jedinki. Brojnost sunčanice se, ovisno o godišnjem dobu, mijenjala od jedanaest (11) jedinki prilikom jesenskog izlova do dvadeset osam (28) jedinki u zimskom razdoblju.
Populacija šarana, koji ne spada u autohtonu vrstu hidroakumulacije, u brojčanom pogledu zastupljena je velikim brojem osim u zimskom razdoblju kada nije registriran. S velikim brojem jedinki, tijekom svih pokusnih izlova, zastupljen je srebrni karas koji je zajedno sa šaranom introduciran i dobro se prilagodio na postojeće životne uvjete. Na temelju utvrđene strukture, vidljivo je da je ihtiopopulacija u ramskoj hidroakumulaciji raznovrsna.
| siječanj, 2008 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Srpanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (3)
Travanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (4)
Veljača 2011 (2)
Siječanj 2011 (3)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (4)
Travanj 2010 (3)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (2)
Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (8)
Travanj 2009 (3)
Ožujak 2009 (7)
Veljača 2009 (13)
Siječanj 2009 (4)
Studeni 2008 (1)
Rujan 2008 (5)
Srpanj 2008 (4)
Lipanj 2008 (1)
Travanj 2008 (5)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (3)
Siječanj 2008 (12)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga
- SPORTSKI RIBOLOV
- RIBOLOVNA REKREACIJA
- RIBOLOVNI TURIZAM
PODACI O DRUŠTVU
PREDSJEDNIŠTVO DRUŠTVA:
1. Mile Čuljak - predsjednik
2. Dražan Vladić -dopredsj.
3. Stipo Čuljak- tajnik
4. Mijo Franjić
5. Ante Markešić
6. Sead Bećirević
7. Slavko Jeličić
8. Milenko Marić
9. Pavo Marić
10.Munib Mahmutbegović
11.Josip Marić
KOMISIJA ZA ZAŠTITU RIBLJEG FONDA
1. Mile Čuljak-predsjednik
2. Josip Marić-pred.sekcije D.Rama
3. Ivan Babić- pred.sekcije Prozor
4. Senad Kulaglić
5. Stipo Čuljak-predsj. društva
6. Stipo Ćališ-tajnik društva
NATJECATELJSKA KOMISIJA
1. Marko Zadro-predsjednik
2. Milenko Dolić
3. Nikola Marić
4. Darko Dolić
5. Mijo Ostojić
7. Pero Rajič
8. Nermin Zajmović
KONTAKT :
-Tel: 036/770-552
- Fax: 036/771-342
Predsjednik; 063/314-163
Tajnik;063/383-099
ADRESA:
Ul. K. Tomislava bb
88440 Prozor/Rama
ZA otvor ribolovne sezone 17.04.2010.GOD.
CIJENE DOZVOLA:
-Umirovljenici, invalidi ; 50 KM
-Od 14 do 18 godina i preko 65 godina starosti ;50 KM
-Pioniri do 14 god ; 25 KM
-Ostali od 19-65 godina ;100 KM
MJESTA ZA PRODAJU DNEVNI I VIKEND DOZVOLA
RAMSKO JEZERO
1. BENZINSKA CRPKA
"ANTONIO BENZ"- SIČAJA
PODBOR bb /pored kamenoloma)
VL: ANTE SIČAJA
tel. 063/828-665
2. TRGOVINA "MALPROM" -
PLOČA, vl. Ž. Pločkinjić
3. BENZINSKA CRPKA
"TADIĆCO" JAKLIĆI bb,
VL. Ž. Tadić.
U GRADU PROZOR
1. KIOSK "NOBI" - PROZOR,
vl. Z. Dolić ul.K. Tomislava bb
tel.063/339-484
JABLANIČKO JEZERO
1. KONOBA "KOD BUCE"-
GRAČAC, vl. M. Topić
RIJEKA RAMA
1.BENZINSKA CRPKA "EUROPETROL"
GRAČANICA, vl. I. Papak
-Prenoćište za ribare -tel. 036/770-949
PRENOĆIŠTE ZA RIBARE PORED RAMSKOG JEZERA
063/480-939
VODE DRUŠTVA:-
Ramsko jezero; 1550 ha
Ramsko jezero je smješteno u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine, na području današnje općine Prozor-Rama. Područje je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana, a uz samo jezero sa sjeveroistočne strane nalazi se Kolivreta ( 1 174 m n.v.) s istaknutim vrhovima Vučja gora ( 702 m n.v.), Gradina ( 1 057 m n.v.). Na sjevernoj strani je Raduša sa Draševom i istaknutim vrhom Košticom (1 285 m n.v.), Zahum s Humnom glavom (989 m n.v.), Orlovačom (953 m n.v.), Crnom stranom (770 m n.v.), Stražbenicom planinom (883 m n.v.) i Kamenitom djecom (912 m n.v.). Područje rijeke Rame, od vrela pa do ulaza u ramski kanjon na dnu Kovačeva polja, predstavlja prirodnu uvalu koja je danas ispunjena vodama Ramskog jezera. Jezero je dosta duboko ( prosječna dubina kod max kote je 75 m ).
Dužinski smjer ove kotline i današnjeg jezera je sjeverozapad-jugoistok. Ova kotlina čini gornji tok rijeke Rame, a ispunjena je sedimentima mlađeg tercijara. Dužina, od vrela rijeke Rame do ulaza u strmi ramski kanjon, iznosi 7 500 m. Površina Ramskog jezera je različita, a ovisi o visini uspora. Tako na maksimalnoj koti uspora 595 m površina iznosi 1 550 ha, na koti 581 m ona je 1 160 ha, a na minimalnoj koti uspora 536 m površina je 245 ha.
- Rijeka Rama; 13,5 km
Rijeke Rama izvire između Raduše i Proslapske planine u naselju Varvara. Najznačajnija je pritoka Neretve u koju se ulijeva u srednjem toku kao lijeva pritoka. Dužina toka Rame iznosi 33 km. U gornjem toku, od izvora do Mluše, rijeka je dosta tiha i tu je danas smješteno Ramsko jezero
Rijeka Rama od brane Mluša do Marine pećine
Srednji tok je od Mluše do Marine pećine, gdje se Rama ulijeva u Jablaničko jezero. U tom dijelu Rama teče klisurom sa 10 % pada, što ukazuje na tipični planinski karakter rijeke, te sa desne strane prima pritoke Crima potok i Gračanicu, a sa lijeve Krupić i Volujaču koja ima dužinu toka 13,5 km.
Prema svim fizikalno-kemijskim pokazateljima, rijeka Rama pripada čistom salmonidnom području s velikim padom korita i relativno malom količinom vode. Korito je puno bukova, brzaka i malih kaskada. Ovakav tip vode, s dosta niskim temperaturama koje su tijekom godine varirale od 4,5 C u zimskom razdoblju do 13,9 C tijekom mjeseca srpnja, utječu na pojavu visokih koncentracija kisika što je od posebnog značaja za život potočne pastrve.
U rijeci Rami tijekom jednogodišnjih istraživanja utvrđene su samo dvije riblje vrste . U svim godišnjim dobima dominirala je potočna pastrva, koja je autohtona riba rijeke Rame, dok je dužičasta pastrva u rijeku unesena poribljavanjem.
- Dio Jablaničko jezero, 140 ha
SPORTSKI RIBOLOV
OTVOR RIBOLOVA NA VODAMA S.R.D "RAMA" ;01.03.- 01.10.
ZABRANJEN ribolov-lovostaj na;
- SMUĐA od 01.03 – 31.05 ,
- ŠARANA od 01.04 – 31.05
DJELOKRUG RADA DRUŠTVA
Rad Sportsko ribolovnog društva „RAMA“ temelji se u okviru Zakona o slatkovodnom ribarstvu, nadležnosti iz statuta i na osnovu programski smjernica i načela zaštiti , obnovi , uzgoju ribljeg fonda, razviju športskog ribolova ,ribolovnog turizma i ribolovne rekreacije na području općine Prozor-Rama odnosno vodama ovog društva Ramsko jezero, rijeka Rama i dijela Jablaničkog jezera.
PROMOCIJA TURIZMA; Prva nagrada za razvoj i promociju turizma na sajmu poljoprivrede, prehrane i turizma „DANI ŠLJIVE PROZOR-RAMA 2007“
Ribolovna natjecanja
Zbog promoviranja , razvoja ribolovnog turizna na području naše općine ,ribolovne rekreacije, zbližavanja ribolovaca organiziraju se na Ramskom jezeru ribolovna natjecanja po kalendaru ribolovnog saveza BiH, saveza F BiH i lige HNŽ.
RIBOLOVNA REKREACIJA
" U ZDRAVOM TIJELU....... STAR SPORT " Redovita tjelesna aktivnost može spriječiti ili kontrolirati neke bolesti:
- smanjuje masnoće u krvi,
- prevenira povišeni krvni tlak,
- smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara,
- jača pluća,
- kontrolira težinu,
- prevenira i smanjuje stres,
- jača imunitet,
- osigurava veću snagu, izdržljivost i fleksibilnost zglobova i kralježnice,
- prevenira osteoporozu,
- smanjuje ozljede,
- omogućava bolje spavanje i opuštanje,
- povećava razinu energije,
- donosi bolje raspoloženje i kvalitetu života.
SPORTSKI RIBOLOVCI IZ AUSTRIJE
RAMSKO JEZERO
RIBARSKI AUTO KAMP
1.K. POLJE-ispod sela
2.PLOČA-Goričica
3.PODBOR-Sopot
4.RIPCI- Ravne njive
5.VARVARA-ispod sela