RENATA TUNJIC

FAŠNIK ILITI POKLADE

Termin fašnika mijenja se u odnosu na dan slavljenja Uskrsa ( Uskrs se slavi na prvu nedjelju nakon prvog mladog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija).
Kakvo je vrijeme na fašnik takvo će biti i tijekom cijele korizme.
Če o fašniku ide godina bu pažula ali bu sadje pišivo. (ako na fašnik pada kiša biti će graha no biti će pišljiv).
Poklade (karneval, mesopust, fašnik) imaju svoje pogansko podrijetlo. U proljeće pada početak radova u vinogradima i poljima pa su uz to bile vezane pijanke sa svečanostima probuđenog proljeća.
Današnje maskiranje o pokladama oponašanje je poganskog vjerovanja i običaja izvedeno na pogrešan način i bez smisla koji je fašnik imao u doba nastanka. Fašnički obred nošenja maski u određeno godišnje doba nastao je iz vjerovanja da se nošenjem strašnih maski uz prikladno pjevanje, molitve i žrtvene darove istjeruju iz zemlje zli duhovi zime, pa tim pomaže povratak dobrih duhova ljeta.
Vjerski običajni obredi pogana u kultu Sunca bili su vezani uz prirodne mijene kroz godinu. Godišnje doba iz prijelaza zime u proljeće u vedsko doba nazivalo se POKALANDE. Ime je sastavljeno od tri riječi spojene u jednu. Riječ POKA znači poslije, riječ KALA znači led i riječ LANDA znači polje. Doslovno prevedeno na naš jezik riječ POKALANDA znači POLJE POSLIJE LEDA. Tu drevnu riječ mi smo iskrivili u POKLADE. Unutar poklada održavaju se obredi FAŠNIK ili obred šibe, KRABULJENJE ili obred maski i MASKENBAL ili ples pod maskama kao završna svečanost obreda poklada. Krabulja je maska načinjena od kore drveta. Njezin naziv ima osnovu u prajeziku; kovanica je od dvije riječi KHORA i BULJA. Drevnu riječ KHORA mi danas nazivamo kora a riječ BULJA znači gledati li buljiti. Još i danas znamo reći kad se netko u nešto zagleda «Što buljiš?».
Narod je u pokladnom tjednu svakom danu dao posebno ime uz koje i danas postoje vjerovanja. Tako se npr. na «Vrteću sredu» ne smije po kući raditi nikakav posao prilikom kojeg bi se bilo što okretalo (vrtelo) npr. kod predenja okretati vreteno jer bi u tom slučaju blago (stoka) dobilo padavicu a ljude bi boljela glava. Ako se prede na «Kurtasti» petek biti će izmjereno i odrezano platno prekratko te se je govorilo «da je pes meru zel» odnosno da ga nema dovoljno za odjevni predmet za koji je iskrojeno. Ako bi se pak prelo u subotu, miš bi predivo još na polju pojeo.

Bilo kako bilo vrijeme poklada je za mnoge možda i najljepše doba godine, jer tada mogu ispoljiti svoje pravo ja, ludirati se bez da im netko to zamjeri. Od davnina maškare obilaze selo, domaćini ih daruju darovima (novac, jaja, krafne).
Poznati su u nas mnogi karnevali, no možda najpoznatija vjerojatno je «Fašnička republika» u prekrasnom gradu Samoboru. U Velikoj se Gorici također iz godine u godinu održava sve bogatija «Fašnička spelancija».
Danas riječ karneval označava maškaranje u primorskim gradovima naše zemlje, a fašnik u kontinentalnim.

Do 1969.g. - 24. veljače - Sveti Matija, apostol i mučenik
U narodu se spominju narodne izreke vezane uz blagdan svetog Matije u mjesecu veljači no međutim obilježavanje njegova blagdana 1969. je godine premješteno iz veljače na 14. svibnja.
Nakon Judine smrti zauzeo je njegovo mjesto te postao apostolom. Umro je mučeničkom smrću (odrubljena mu je glava). Ime Matija po svom hebrejskom korijenu znači «Božji dar».
Zaštitnik je građevinskih obrtnika, stolara, tesara i kovača, krojača, mesara i slastičara.
Sv. Matija navješćuje konac zime pa se govori:»Sveti Matija led razbija, ako ga ne najde on ga napravi.»
«Sveti Matija zimu zatvara a leto otvara» ili „Sveti Matija svaka tica zapiva.“

14. veljače – Sveti Valentin
Kako je Dioklecijan dao spaliti sve kršćanske spise do kojih su njegovi krvnici mogli doći tako o životu i djelu sv. Valentina pouzdano ne znamo gotovo ništa.
Bio je biskup u Terni. U progonu kršćana, za vladavine Klaudija Gotskog, završava u zatvoru u Rimu. Bio je pozvan pred cara kojeg je očarao svojim uvjerljivim govorom o vjeri
u Krista kao jedinoj pravoj vjeri. Zbog bojazni od kršćanstva osuđen je na smrt g. 270.

Na isti dan Crkva slavi još jednog Valentina iz IV stoljeća, koji je kao monah živio u osami i uzgajao cvijeće. To je cvijeće dijelio prolaznicima. Zato je na njegov spomendan nastao običaj darivanja cvijeća osobama koje su nam drage. Sv. je Valentin tako postao zaštitnikom mladih i zaljubljenih.

Uz njegov su blagdan tako vezane mnoge predaje od kojih jedna kaže da je to dan kad se «ptice žene» a njihov pjev nagovještava kraj zime i približavanje proljeća. Nekada su naši stari vjerovali da prvi susret s osobom drugog spola na Valentinovo označava životnog odabranika. Sv. Valentin po narodnom vjerovanju nije samo zaštitnik zaljubljenik nego i zaštitnik od «velikih bolesti».
Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranog srednjeg vijeka.
Donosimo vam meni najljepše izreke o ljubavi:
«Ljubav nije gledanje jedno u drugo već gledanje u istom smjeru»
«Ljubav koja se kupuje poklonima (novcem) vječno je gladna»
«Ljubav je cvijet koji u braku donosi plodove. Stol i krevet održavaju ljubav. Pri hladnoj se kuhinji i vruća ljubav ohladi.»
«Kad ljubav zahvati glavu razum odlazi na dopust. Svi smo rezultat ljubavi i zanosa.» (C. Byron)
«Ne mnogo misliti već mnogo voljeti» (Terezija Aviljska)
«Mekoća je jača od tvrdoće, voda jača od stijene, ljubav jača od svake sile.» (H. Hesse)
«Nije blago ni srebro ni zlato, već je blago što je srcu drago. Uzmi vraga zarad blaga, blaga nesta vrag ti osta.» (narodna)

10.veljače - blaženi Alojzije Stepinac, kardinal
Na današnji dan godine 1960. umro je u svom rodnom Krašiću zagrebački nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac.
Za vrijeme II sv. rata javno i neustrašivo je osuđivao rasna, ideološka i politička progonstva. Jednakim žarom i hrabrošću kritizirao je nakon završetka II sv. rata i ponašanje novih vlasti kojima se posebno zamjerio odbijajući odvajanje Katoličke crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice i uspostavljanje tzv. «Narodne Crkve» nakon čega su nastali progoni i zatvaranja.
Sveti otac papa Ivan Pavao II proglasio ga je 3. listopada 1998.g. u hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke blaženim.

3.veljače - Sveti Blaž (Vlaho), biskup i mučenik
Sveti je Blaž bio liječnik i jedan od onih nebrojenih junaka prvih stoljeća crkvene prošlosti koji su svoje uvjerenje zapečatili krvlju i životom. Bio je veliki prijatelj siromaha i bolesnika kojima je pomagao ne samo kao liječnik već i kao kršćanin koji je u njima gledao i susretao samoga Krista. Svojim držanjem i dobročinstvima postao je u gradu (Sebaste u Armeniji) veoma popularna i obljubljena osoba. Tako je od liječnika, a po biskupovoj smrti, postao biskupom.
Za vrijeme cara Licinija buknuo je na Istoku opet strašan progon kršćana. Pred progonima se sakrio u neku pećinu gdje je liječio i blagoslivljao ranjene životinje (zvijeri) pa su one k njemu dolazile. No osjetio je poziv da hrabro podnese mučeništvo te se vratio među kršćane.

Blaž je zatvoren, mučen i pogubljen. Njegova je glava kao dragocjena relikvija došla g. 972. u Dubrovnik. Grad ga je izabrao za svog zaštitnika i već 1000 godina stoji pod njegovom moćnom zaštitom. Na njegovim zidinama nalaze se svečevi kipovi, a podignuta mu je i prekrasna crkva sv. Vlahe kojeg Dubrovčani svake godine najsvečanije slave. U procesiji biskup nosi svečevu glavu koju pobožni vjernici sa strahopoštovajem ljube.

Na današnji dan svake godine po svim crkvama dijeli se blagoslov grla, a po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika. Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: «Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!» Taj je blagoslov takozvana blagoslovina naše Crkve. On se temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost. Kod blagoslovina Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, a po zaslugama Isusa Krista i zagovoru svetaca.

2.veljače - Prikazanje Gospodinovo u hramu ili Svijećnica
Kad je prošlo i vrijeme njihova čišćenja, prema Mojsijevu zakonu, donesoše Isusa u Jeruzelem da ga prikažu Gospodinu, kako je pisano u Zakonu Gospodnjem: «Svako muško novorođenče neka se posveti Gospodinu!» i dadnu za žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem «par grlica i dva golubića.»
Bog je preko Mojsija svom izabranom narodu dao propis da 41. dan po porodu svećenici u hramu moraju blagosloviti porodilju. Za uzvrat roditelji djeteta dužni su žrtvovati janje mlađe od godine dana ili mladu golubicu. Tome se propisu pokorila i Blažena Djevica Marija. Stoga je s djetetom pošla u jeruzalemski hram. Pratio ju je i njezin muž sveti Josip. Isus je bio Marijin prvorođenac pa ga je nakon obreda čišćenja morala prikazati Gospodinu. Nakon toga bio je otkupljen za 5 srebrnih šekela. Žrtva je Isusovih roditelja za njega bila žrtva ljudi srednjeg stanja, a sastojala se od dvije grlice.
Na Svijećnicu postoji običaj blagoslova svijeća u crkvi kojim se dobiva Božji blagoslov za sreću i uspjeh u tekućoj godini. Ponegdje vjernici s upaljenim svijećama u procesiji obilaze oko crkve.
U davna su vremena selo obilazila dva dječaka tzv. «bračeci» sa svijećom i svetom slikom.

Narodna izreka: ako je na Svijećnicu snijeg doći će lijepo vrijeme, ako je bez snijega doći će za Cvjetnu nedjelju. Ako se na Svijećnicu zeleni, na Uskrs će se sigurno bijeliti od snijega.

Veljača – premetača jedini je mjesec ženskog roda pa valjda stoga i prevrtljive (čitaj ženske) čudi. To je i mjesec očišćenja na koje nas odmah na njegovu početku podsjeća blagdan Svijećnice ili očišćenja Blažene Djevice Marije.
Sunča li se mačka u veljači, u ožujku će pod peć. Ako je u veljači vrijeme ugodno i blago, biti će tim oštrije o Uskrsu.
Prva nedjelja u mjesecu veljači je Dan života.

2.02. Svjetski dan zaštite vlažnih područja
2.02. Prikazanje Gospodinovo u hramu ili Svijećnica
3.02. Sveti Blaž, biskup i mučenik
4.02. Svjetski dan borbe protiv raka
7.02. Međunarodni dan života
10.02. Blaženi Alojzije Stepinac, kardinal
11.02. Gospa Lurdska
Svjetski dan bolesnika
14.02. Sveti Valentin
21.02. Međunarodni dan materinskih jezika
25.02. Hrvatski dan nepušenja – dan bez dima
26.02. Dan liječnika Hrvatske
27.02. Međunarodni dan kazališta