The devil inside

fala bogu, još jedan božić je prošel. kolko ga god s jedne strane obožavala, ima nekih stvari vezanih uz taj blagdan koje me iritiraju. tako ne volim:

- pedeset tisuća poziva od rodbine, poznanika i sličnih spodoba koje i ne viđam, al obavezno zovu na božić i ne daju se skinut s telefona.

- zgubim se u prostoru i vremenu jer je polovica dana neradno, pa imam stalni osjećaj nedjelje koja mi je najdosadniji dan u tjednu. osim toga, ne ide mi se 15 minuta do najbližeg kioska ak mi se puši.

- svi delaju kolače i očekuju da ih sve probam, a ne volim slatko.

- prevelika se pompa diže oko nove godine i cijele spike s dočekom. tvrdim da je to izlazak kao i svaki drugi, samo puno skuplji. i malo se ljepše obučeš. možda.

- po tko zna koju godinu za redom, nova godina mi je na vrat dovukla samo bolest. pa sad šmrcam, kišem, kašljem, nos mi gori od stalnog brisanja, a glava boli.

previše prigovaram, kaj ne?

sretna nova, ljudovi, nadam se da ste u ponoć poljubili nekog koga volite. ja jesam