the end...

Nemogu riječima opisat kako mi je savršeno bilo na sinoćnjem koncertu! Hrvoje i ja smo tolko pive popili i tolko smo se naskakali da se ta piva sva u meni izmješala sa ostalim sastavom u mom želudcu pa mi je poslije bilo tolko mučno, odvratno . Uglavnom, koncert je počeo točno u 10, kako je i bilo najavljeno, što me jako začudilo jer u zagrebu nisam navikla na točnost. Čim su počeli svirku, svi su poludjeli, tukli se, zalijevali pivom, skakali i tako sve do kraja. Pokupila sam jedno barem 16 udaraca, koji su sad ostavili lijepe plavo-sivo-crno-zelene modrice, ali nema veze, to će mi biti uspone za neko vrijeme na jedno od boljih većeri koje pamtim . Snimila sam dvije snimke (možeš imat moje tijelo i filđan viška), uslikala preko 20 slika, da ovjekovječim taj doživljaj. Kao osoba koja je bila na 4 koncerta od Zabranjenog pušenja, mogu reći da mi je ovaj bio možda i najbolji. Atmosfera je bila opuštena, ali opet "divlja", publika je bila nabrijana do kraja, repertoar pjesama je bio predobar (sve sam ih znala), društvo je bilo ludo ko i ja, sve je štimalo, bez ikakvih minusa. Osim naravno sijedih koje sam dobila tog dana, brinući se da će se koncert otkazat zbog kiše. Nakon drugog pvratka grupe na binu, koncert je nažalost završio. Nekolicina nas se trudilo dozvat ih natrag,ali ovoga puta nije upalilo. Kad smo vidjeli da nema nade, Hrvoje i ja smo otišli u onaj rock kafić o kojem sam vam pričala. Tamo je bila masa ljudi, sjedili smo po stepenicama, van kafića, konobarica je donosila narudžbe. Bio je i neki Englez, konobar također, koji ne govori Hrvatski, tako da je bilo zanimljivo gledat kak se nateže s nekim likom koji je tražio bevandu, pa ga ovaj nije razumio, pa je ovaj nogama i rukama pola sata pokušavao objasnit kaj hoće i tako dalje, i tako dalje.... Moram pohvalit "raju" u Makarskoj, ima dosta rockera, punkera, metalaca, pogotovo u "Rokatanskom"(ime kafića,sinoć sam zapisala), tako da smo se nas dvoje baš dobro uklopili.

ŽELJE I POZDRAVI:
Želim se ispričat Mihaeli koju nisam nazvala za vrijeme pijesme "Pišonja i Žuga". Sorry Miha, nisam imala love na mobitelu,stvarno mi ja žao. 1000 puta sorry.
Pozdrav mom drugaru Almiru, mislili smo na tebe sinoć kad j svirala Lijepa Alma. Svi su pjevali kako ide, ali jedini smo mi znali originalno verziju pjesme, i iz sveg glasa vikali:"Lijepi Almo" .

To bi bilo sve, idem sad na beach , ovako lijepa, modra, kao da me zlastavljaju doma! Pozdrav svima, koliko vas ima (kako glupo)!