29
utorak
svibanj
2007
Tko zna o čemu si mislio
i nakon toliko godina
i nakon toliko godina,
kada već pomisliš
da si sve to zaboravio,
probudiš se i pereš zube.
negdje u malom mozgu osjetiš
okus crvene zirodent paste za zube
i onda kao u nekom spotu
vidiš slike vojnog logora,
prljave uniforme
i u tebe uperene puške.
i čuješ riječi pune mržnje
pa pomisliš kako se to
dogodilo nekom drugom,
kako si to samo gledao
s nekog toplog i sigurnog mjesta.
i nakon toliko godina,
pitaš se zašto
ta puška nije opalila
i čudiš se što je
taj momak još uvijek živ.
komentiraj (0) * ispiši * #
23
srijeda
svibanj
2007
33. stranica
33. stranica
Neuspjeh je prirodan dio kreativnog procesa –
rekao je Walt Disney onoga jutra kada je
dobio otkaz na poslu zbog nemaštovitosti.
Evo, ja već nekoliko tjedana sjedim ispred
ugašenog televizora i osjećam kako dolazi nešto veliko.
Pa, nisam valjda stvoren da cijeloga života udaram pečate
na 33. stranici Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića.
Taj Walt Disney baš zna razveseliti čovjeka
i pri tome ostati mrtav hladan.
komentiraj (2) * ispiši * #
15
utorak
svibanj
2007
33. stranica
novi svijet
eto, sve si to lijepo popisao,
složio po abecedi i katalogizirao
pa možeš mirno sjesti,
zapaliti cigaretu i odahnuti.
jer, to je sada novi svijet,
koji kao da postoji
nekako izvan tebe.
onda ćeš jednoga dana shvatiti
da m stoji ispred i
i osjetit ćeš kako se sve ruši,
kako će te ugušiti tolika težina.
komentiraj (1) * ispiši * #
08
utorak
svibanj
2007
33. stranica
Odraz
Zanimljivo je kako se putujući vlakom ne vidi samo krajolik kroz koji se prolazi, već i odraz vlastitog lika, čvrsto uokvirenog prozorom, kako se gubi i ponovo izvire u njemu. -
Pisalo je na poleđini jedne tvoje razglednice.
Tekst sam zapamtio, a razglednicu zgužvao i progutao.
A gdje je krajolik u kojem je ostao uokviren tvoj odraz?
komentiraj (3) * ispiši * #
02
srijeda
svibanj
2007
33. stranica
Svaki puta
svaki puta kada gledam kroz prozor
tvoja prisutnost mi nedostaje –
bilo je napisano na listu papira
istrgnutog iz bilježnice,
kojeg si mi gurnula u ruku
već sljedećeg jutra.
i stvarno, kao da si me zarazila
tim izgužvanim komadićem papira.
svaki puta kada gledam kroz prozor
tvoja prisutnost mi nedostaje.
komentiraj (1) * ispiši * #