| < | listopad, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
O AUTORU
blog je kreiran 25.10.2014. u 13:49h
dizajn: Sjena duše
dr Zlatan Gavrilović Kovač-na Wikipediji HR
dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ (Dubrovnik, 25.01.1959.) živi u Adelaide-Australija, hrvatski je politički književnik, filozof i pjesnik, diplomirao je pomorsku školu u Splitu i stekao zvanje mornaričkog časnika 1977. Studij sociologije i filozofije pohađa na zadarskom Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je na ovim odsjecima 1986. Doktorsku dizertaciju brani na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom akademika Muhameda Filipovića 1989. pod naslovom “Filozofske pretpostavke suvremene znanosti” (ili o filozofiji Nikole Kuzanskog). Jedan je od autora famozne “Bijele knjige” zbog čega je bio proskibiran u javnosti. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" i časopisa "Pitanja", od 1982. do 1985. Školsku godinu 1990./91. provodi na stručnom usavršavanju iz teoloških studija na International Christian University u Beču, ali se ratnih prilika nakon 6 mjeseci vraća u domovinu. Radio je kao klinički pedagog u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1991. do 1994. i kao urednik na australskoj multietničkoj radio stanici 5 EBI FM u Adelaideu, od 1999. do 2003. Zadnjih 25 godina suradnik je hrvatskih književnih portala i dopisnik iz Australije. Objavio je preko 55 znanstvenih i stručnih knjiga političke tematike kao i prijevode s engleskog i ruskog jezika, kao i samostalne zbirke poezije i zajedničke zbirke s drugim autorima u digitalnom obliku na portalu: http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
Živi i radi u Adelaideu u Australiji.
dr Zlatan Gavrilovic Kovac (Dubrovnik 25th of January 1959) lives in Adelaide South Australia, is Croatian political writer, philosopher and poet. He graduated Maritime School in Split and became a naval officer in the year 1977 Studies of sociology and philosophy he attending in the Zadar Faculty of Philosophy and the Faculty of Philosophy in Zagreb. He graduated from these departments in the year 1986. PhD thesis defended at the Faculty of Philosophy in Sarajevo under the mentorship of Academician Muhamed Filipovic 1989 with the title Philosophical assumptions of modern science (or the philosophy of Nicholas of Cusa). He is one of the authors of the famous "White book" from 1984 and therefore was belittled publicly. He was editor in chief of the student newspaper 'Studentski list' and magazine "Questions" from 1982 to 1985. School year 1990/91. he attends vocational training from theological studies at the International Christian University in Vienna, but the war situation returns to his homeland after six months. He worked as a clinical pedagogue at the Vrapce Psychiatric hospital in Zagreb from 1991 to 1994 and as an editor at the Australian Multiethnic Radio Station 5 EBI FM in Adelaide, from 1999 to 2003. Last twenty years he is an associate of the Croatian literary portal and correspondent from Australia. He has published over 50 scientific and professional books of political themes and many books of poetry. He is translating from english and russian languages.
Izdane knjige:
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
SUZE OD KAMENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
SRCE OD PAPIRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
OKOVANO VRIJEME I.DIO (praxix o filosovima)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
OKOVANO VRIJEME II (Kako su Zlatana...)
http://www.digitalne-knjige.com/p129.php
OKOVANO VRIJEME III (Raspad države)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
OKOVANO VRIJEME IV (Nautički dnevnik)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
RAZGOVORI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
BIJELA GOLUBICA (Zbirka poezije)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
AUTOBIOGRAFIJA I DRUGE PRIČE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
POLEMIKE
http://www.digitalne-knjige.com/p170.php
KRITIKE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
ESEJI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
KNJIŽEVNA KRITIKA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
JAKARINA KOSA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
ČIME SMO NEZADOVOLJNI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
MIJENE MJESECA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
FILOZOFIJA I KONAČNI SVIJET
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
AGAMEMNON
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
VELIKA IMENA HRVATSKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
SLAVENSKO PITANJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
POVIJESNA LUTANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
Prijevod putopisa, trilogija:
1. knjiga trilogije: PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
2. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
3. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
RUSKA ZORA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
i ZAJEDNIČKA ZBIRKA POEZIJE POEZIJA SVEMIRA - Željka Košarić-Safiris, Jadranka Varga i dr. Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN 978-953-8100-54-3
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
ZNANOST I POEZIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
LAŽI I OBMANE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
CRVENI KOKOT
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
NEBO MAKOVIMA OBASUTO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
DNEVNICI - 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
DALJINE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
DNEVNICI - 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
DNEVNICI - 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
DNEVNICI - 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
KAPI ROSE - Zajednička zbirka: Anđa Jotanović, Željka Košarić-Safiris, Tanja Repinac, Jadranka Varga i dr Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN: 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
PISMA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic42.php
UZ KOZMOLOGIJU ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic43.php
KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic44.php
KOZMOLOŠKA DOMIŠLJANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic45.php
5EBI-FM ADELAIDE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic46.php
ČOVJEK I KOZMOLOGIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic47.php
NEKI POJMOVI KOZMOLOGIJE ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic48.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic49.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOGA PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php
U POTRAZI ZA ISTINOM
https://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic51.php
SIN EZRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic52.php
OSOBITOST REALNOG
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic53.php
FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php
KLJUČEVI DVORCA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic55.php
UKRAJINA, KNJIGA O BESMISLENOM RATU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic56.php
knjiga koja je poshumno izdana, a napisao je moj otac ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ - BRODSKI DNEVNIK
http://www.digitalne-knjige.com/agavrilovic.php
UKRATKO O GLAVNOM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic57.php
BLOGOVI, KOJE PRATIM
zajedno protiv plagijata
DIGITALNE KNJIGE
Magicus.info
Sandra Vulin
Webstilus
Sjena duše
lanterna duše - Wendy.Tanja
Peki
Safiris
...
...
Zlatan
''DEKARTOVA SMRT''
- 23:28 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
 Ta je knjiga, prema riječima njenog autora, nastala 1993., ali je publicirana 1996. u Novom Sadu. Kako se meni čini trebala je to biti zapravo jedna teološko-filozofska rasprava o Božjoj egzistenciji, a dobili smo jedan kupus metafora, slika, parabola, sjećanja, susreta, citata od kojih najviše na francuskom, talijanskom i latinskom jeziku bez ikakvog prijevoda na srpski, jer je autor pretpostavljao, da ga čitaju uglavnom obrazovane osobe. Međutim, to nije sasvim točno, jer njega čita i takva đubrad kao što je moja malenkost kojoj francuski jezik i francuska kultura nisu od primarnog interesa. On tu odmah na prve dvije stranice spominje Montenja, Čerčila, Terencija, Seneku, Sokrata, Platona, Hegela, u najmanju ruku kao da je sve te pisce temeljito prostudirao i duboko sagledao pa sada može besplatno „bulazniti o filozofiji na primjer“. Čitav taj rad je tako postavljen, da se svjesno čitateljstvo pita je li Konstantinović još pri zdravoj pameti ili mu je potrebna posebna skrb kako bi nalikovao jednom od naših najpoznatijih književnih kritičara i filozofa koji bi svakako, da nisu iz tako male sredine, bili pamćeni kao južnoslavenski Sartre ili Proust. Na žalost, Konstantinović je zahvaljujući našoj balkanskoj provinciji ostao isto tako provincijalni pisac bez neophodne oštrine misli i snage duha koji se utopio u mutežu svoje vlastite filozofske bare. Ja ću to sad ukratko pokušati dokazati: Autor počinje time kako je on imao svog oca koji je bio veliki gospodin, ali velike usamljenosti koji se sjetio Pascala kojeg je držao na dnu u drugom redu među beznačajnim stvarima (str.5) koji ga je savjetovao da „čita klasike da bi bolje koračao“ (str. 7), da čita Pascala i o mogućnostima Boga, „to gdje je kretanje u nekretanju, beskonačno u konačnom, ono što je, iako je neshvatljivo.“ (str. 16). Sa druge strane Pascal je Dekart koji umire (str- 27), a kod Dekarta je važan red: „Nema poretka bez siromaštva, nema reda u bogatstvu. Red osiromašuje.“ (str. 18) Ovo mi se čini jako važnim, jer je to kod Dekarta jedno jako važno pitanje. U svojoj „Regulae“, u četvrtoj reguli razmatrajući pitanja algebre, geometrije i istinske metode, Dekart se pita što je to što je matematičko što omogućuje znanstvene discipline kao što su astronomija, muzika, optika, meteorologija, geometrija, algebra? Dekart kaže, ako apstrahiramo od onog astronomiji svakodnevnog , dakle od zvijezda, od onog muzici svojstvenog dakle od zvukova, od onog geometriji svojstvenog dakle od figura i od onog aritmetici svojstvenog dakle od brojeva, ono što preostaje zajedničko svim znanostima jesu red (ordo) i mjera (mensura). To je ono matematičko svim znanostima. Svaki red i mjera su odnos ili proporcija, a ono za čim Dekart traga je „generalna proporcija“. Razmatrati generalne proporcije, apstraktne odnose između svih stvari, razmatrati tu čistu relacionalnost zadatak je ne samo matematičkih disciplina, nego i univerzalne matematike, mathesis universalis i sada kakve veze ima „bogatstvo“ ili „siromaštvo“ sa mathesis universalis? Da čovjek pukne od smijeha! Onda slijedi dalje: „Bez Boga izvjesno nije istinito. Bez Boga nemoguće je buđenje iz sna.“ (str. 35), onda jedno jako trezveno zapažanje „moj otac je jači dakle od Pascalovog oca“ (str. 40) pa se onda „Pascal rastvorio u Isusu“ u najmanju ruku kao da je to nedostatak ili loš odabir pa onda „Isusov otac je zaborav oca“ (str. 41) „Isus ili oganj što sve spaljuje“.(Ibid) Pa onda postoje i neke objekcije koje nisu sasvim beznačajne: „Jevrejski narod biće uvek bedan, jer je izdao Isusa i održavat će se, jer nam je potreban kao taj nezamjenljivi izdajnik.“ (str. 47). Pa onda o lijenosti: „Biti lenj to znači biti lenj za spasenje, lenj za sopstvenu budućnost, lenj za besmrtnost.“ (str- 54). Pa onda o nasilju: „Prinuda je već u tome da jesi (prinuda svake prinude), nasilje imperativa biti, svako drugo nasilje izvedeno iz ovog nasilja“, kao da se egzistencija Boga i čovjeka svodi na nasilje i prisilu, a ne na Istinu, Dobrotu i Ljepotu, ali je „Bog budući Bog“ (str. 61) vjerojatno u komunizmu pa onda nije čudno da slijede dijelovi i odlomci o Kauckom i Marxu. ... i opet o Ocu, jer „Kritička misao usamljuje, Dekart nema senku, nema sina, ali Dekart nema ni oca.“ (str- 62). Naravno ne može kod nas u filozofiji bez seksa pa se Konstantinović pita: „Što je zapravo masturbacija: ta saglasnost objektivnih tela, zajedništvo apsolutno usamljenih.“ (str. 154) i mi sada vidimo nivoe i dosege tih filozofskih pitanja koja rješavaju svjetsku ekumensku zagonetku ... „a za dokaz Isusa, to je isto postojanje u bedi kao dokaz Boga.“ (str. 168). Konačno pri samom kraju Konstantinović kaže: „Ne bojim se ja smrti: bojim se prazne pjace, sećaš li se kakva sam bila u proleće u doba izobilja, u doba đubreta?“ (str. 213). Samo se ne zna točno na koje se doba misli, da li na doba 1941., 1971 ili možda 1991.? Tako smo mi dobili jedan lišis citata, sentencija, opažanja, mišljenja, doživljaja, sjećanja, pamćenja, jednu hrpu nesuvislih riječi koje ne znače apsolutno ništa, iako se „viskoparno bulazni o filozofiji“ na francuskom i talijanskom jeziku. Ja se sada, poštovano čitateljstvo, pitam zašto sam se prihvatio ove knjige i sam sebe ne razumijem, ali ne razumijem ni Konstantinovića. Mislim da mi ide lakše sa jednom knjigom sličnog naslova „Zbogom, Dekart“ Keitha Devlina koja je tiskana otprilike istih godina, točnije 1997. u Americi i tu se govori o mnogim filozofskim pitanjima u svezi sa filozofijom Dekarta, ali koja je pisana iz matematičke perspektive uzimajući u obzir pitanja znanosti zaključivanja i mišljenja kao i komunikacije (u okviru rada Stanford Universitys Centre for the Study of Language and Information). Zato je logika centralna tema ove knjige koja je ovdje shvaćena na jedan osobit način, naime, da su racionalna ili logička misao jedna vrsta mentalne kalkulacije koja pretpostavlja stanovita pravila koja u mnogim slučajevima nisu kao ona u aritmetici. Sa tim da se jezik razumijeva mnogo više prema pravilima logike i da je jezik logični fenomen. Gledajući ovako čini se, da Konstantinovićeva knjiga nema ama baš nikakve veze sa pravilima logike što se već vidi iz samih citata koji su ovdje navedeni. Sa druge strane Devlin smatra kako je ljudski duh baziran na nekim pravilima, kao logički strukturiran proces i da postoje specifična pravila koja opisuju ovu ljudsku sposobnost. U tom smislu on razlikuje rečenicu od nerečenične sekvencije riječi i ako se već o nečemu raspravlja, onda treba govoriti o logičnoj strukturi argumenata. Tako se čini, da kod Konstantinovića ima mnogo fikcije i francuske literarne škole, ali da mu nedostaje Organon mišljenja i zaključivanja. Devlin se razlikuje od mnogih, jer priznaje podjelu na „tešku“ znanost kao što su matematika, fizika, kemija, biologija i „meku“ znanost koja je meka zato što se bavi ljudima koji su slobodni i koje karakterizira slobodna volja i koji su često nepredvidljivi i koji nisu specijalni entiteti teške znanosti. U tom smislu, uzimajući taj specifično ljudski karakter jezika, može se reći da Konstantinovićeva knjiga dokazuje Humboldtovu tezu, da prirodni jezik ima konačan broj riječi, ali je broj vjerojatnih rečenica u tom jeziku beskonačan. Inače ne bismo mogli govoriti o tome da njegova knjiga vrvi rečenicama bez ikakve realne osnove. Konačno, ova knjiga Devlina u svojim zaključnim poglavljima drži da treba danas krenuti preko logike prema relativnoj racionalnosti, racionalnosti u kontekstu pa se onda zalaže za meku matematiku koja još uvijek ne egzistira, ali drži da sve više i više raste broj ljudi koji vjeruju tehnikama meke matematike koja će naći analognu upotrebu u znanstvenom razumijevanju i svakodnevnom mišljenju i komunikaciji. Odatle proizilazi, da je Konstantinovićeva „konstrukcija“ „moguća“, da je ona ‘“vjerojatna“, ali će trebati dosta vremena da se dokažu osnovne fundamentalne teze ove knjige sa tim da ona niti ne iznosi neke posebno naglašene filozofske teze, nego je više nabačaj riječi bez reda i poretka na način, da se gubi svaki smisaoni odnos prema temi koja je početno naznačena. To je i tako slučaj kod modernih filozofa za koje je Niče rekao otprilike: „Filozofija djeluje profilaktički: bolestan čovjek od nje postaje bolesniji, a zdrav zdraviji!“ Hvala! |
