| < | prosinac, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
O AUTORU
blog je kreiran 25.10.2014. u 13:49h
dizajn: Sjena duše
dr Zlatan Gavrilović Kovač-na Wikipediji HR
dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ (Dubrovnik, 25.01.1959.) živi u Adelaide-Australija, hrvatski je politički književnik, filozof i pjesnik, diplomirao je pomorsku školu u Splitu i stekao zvanje mornaričkog časnika 1977. Studij sociologije i filozofije pohađa na zadarskom Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je na ovim odsjecima 1986. Doktorsku dizertaciju brani na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom akademika Muhameda Filipovića 1989. pod naslovom “Filozofske pretpostavke suvremene znanosti” (ili o filozofiji Nikole Kuzanskog). Jedan je od autora famozne “Bijele knjige” zbog čega je bio proskibiran u javnosti. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" i časopisa "Pitanja", od 1982. do 1985. Školsku godinu 1990./91. provodi na stručnom usavršavanju iz teoloških studija na International Christian University u Beču, ali se ratnih prilika nakon 6 mjeseci vraća u domovinu. Radio je kao klinički pedagog u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1991. do 1994. i kao urednik na australskoj multietničkoj radio stanici 5 EBI FM u Adelaideu, od 1999. do 2003. Zadnjih 25 godina suradnik je hrvatskih književnih portala i dopisnik iz Australije. Objavio je preko 55 znanstvenih i stručnih knjiga političke tematike kao i prijevode s engleskog i ruskog jezika, kao i samostalne zbirke poezije i zajedničke zbirke s drugim autorima u digitalnom obliku na portalu: http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
Živi i radi u Adelaideu u Australiji.
dr Zlatan Gavrilovic Kovac (Dubrovnik 25th of January 1959) lives in Adelaide South Australia, is Croatian political writer, philosopher and poet. He graduated Maritime School in Split and became a naval officer in the year 1977 Studies of sociology and philosophy he attending in the Zadar Faculty of Philosophy and the Faculty of Philosophy in Zagreb. He graduated from these departments in the year 1986. PhD thesis defended at the Faculty of Philosophy in Sarajevo under the mentorship of Academician Muhamed Filipovic 1989 with the title Philosophical assumptions of modern science (or the philosophy of Nicholas of Cusa). He is one of the authors of the famous "White book" from 1984 and therefore was belittled publicly. He was editor in chief of the student newspaper 'Studentski list' and magazine "Questions" from 1982 to 1985. School year 1990/91. he attends vocational training from theological studies at the International Christian University in Vienna, but the war situation returns to his homeland after six months. He worked as a clinical pedagogue at the Vrapce Psychiatric hospital in Zagreb from 1991 to 1994 and as an editor at the Australian Multiethnic Radio Station 5 EBI FM in Adelaide, from 1999 to 2003. Last twenty years he is an associate of the Croatian literary portal and correspondent from Australia. He has published over 50 scientific and professional books of political themes and many books of poetry. He is translating from english and russian languages.
Izdane knjige:
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
SUZE OD KAMENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
SRCE OD PAPIRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
OKOVANO VRIJEME I.DIO (praxix o filosovima)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
OKOVANO VRIJEME II (Kako su Zlatana...)
http://www.digitalne-knjige.com/p129.php
OKOVANO VRIJEME III (Raspad države)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
OKOVANO VRIJEME IV (Nautički dnevnik)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
RAZGOVORI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
BIJELA GOLUBICA (Zbirka poezije)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
AUTOBIOGRAFIJA I DRUGE PRIČE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
POLEMIKE
http://www.digitalne-knjige.com/p170.php
KRITIKE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
ESEJI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
KNJIŽEVNA KRITIKA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
JAKARINA KOSA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
ČIME SMO NEZADOVOLJNI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
MIJENE MJESECA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
FILOZOFIJA I KONAČNI SVIJET
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
AGAMEMNON
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
VELIKA IMENA HRVATSKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
SLAVENSKO PITANJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
POVIJESNA LUTANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
Prijevod putopisa, trilogija:
1. knjiga trilogije: PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
2. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
3. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
RUSKA ZORA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
i ZAJEDNIČKA ZBIRKA POEZIJE POEZIJA SVEMIRA - Željka Košarić-Safiris, Jadranka Varga i dr. Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN 978-953-8100-54-3
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
ZNANOST I POEZIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
LAŽI I OBMANE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
CRVENI KOKOT
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
NEBO MAKOVIMA OBASUTO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
DNEVNICI - 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
DALJINE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
DNEVNICI - 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
DNEVNICI - 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
DNEVNICI - 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
KAPI ROSE - Zajednička zbirka: Anđa Jotanović, Željka Košarić-Safiris, Tanja Repinac, Jadranka Varga i dr Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN: 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
PISMA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic42.php
UZ KOZMOLOGIJU ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic43.php
KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic44.php
KOZMOLOŠKA DOMIŠLJANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic45.php
5EBI-FM ADELAIDE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic46.php
ČOVJEK I KOZMOLOGIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic47.php
NEKI POJMOVI KOZMOLOGIJE ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic48.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic49.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOGA PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php
U POTRAZI ZA ISTINOM
https://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic51.php
SIN EZRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic52.php
OSOBITOST REALNOG
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic53.php
FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php
KLJUČEVI DVORCA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic55.php
UKRAJINA, KNJIGA O BESMISLENOM RATU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic56.php
knjiga koja je poshumno izdana, a napisao je moj otac ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ - BRODSKI DNEVNIK
http://www.digitalne-knjige.com/agavrilovic.php
UKRATKO O GLAVNOM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic57.php
BLOGOVI, KOJE PRATIM
zajedno protiv plagijata
DIGITALNE KNJIGE
Magicus.info
Sandra Vulin
Webstilus
Sjena duše
lanterna duše - Wendy.Tanja
Peki
Safiris
...
...
Zlatan
HRVATSKA FILOZOFIJA I KIBERNETIKA
- 16:01 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
 Moderna hrvatska filozofija se nije bavila toliko pitanjima kibernetike koliko je bila usmjerena prema klasičnoj filologiji zahvaljujući možda prije svega Branku Despotu i Tomislavu Ladanu i to na takav neprohodan način, da se i oni koji su filozofski educirani ne snalaze u tim jezičnim analizama i da im se filozofska problemtika nagovještava kao opskurna znanost. Neki mali pomaci učinjeni su zahvaljujući prodoru informatičke tehnologije od sredine '80.-tih godina prošlog stoljeća kad su se filozofske discipline stale ujedinjavati s informatikom. Iz tog vremena uglavnom nastaje izvjesna literatura koja se vezuje za suvremeni fizikalizam, znanost logike i spoznajno-teoretsku problematiku vezanu za britansku analitičku filozofiju. Međutim, filozofski je o kibernetici kod nas najuvjerljivije pisao pokojni Vanja Sutlić pa ako pogledamo njegovu „Praksu rada“ kao znanstvenu povijest, onda vidimo i one dijelove gdje on govori o kibernetici u kontekstu jednog mogućeg socijalističkog sveučilišta gdje se ostvaruje organsko jedinstvo znanosti kao općeg rada, kao istraživanje predmetno modificiranih fenomena gdje nastava profesora i predavača odgaja radnika za javnu, zajedničku i osobnu ulogu i s obzirom na tu funkciju priprema jedno središte, jedno ‘’malo sveučilište’’ ili ‘’univerzitet budućnosti u nastajanju’’ u inače disperzivnom i centrifugalnom svijetu znanosti. Danas malo te teze djeluju naivno, ali je istina da su imale jako istaknuto značenje u bivšem režimu i sve kasnije ‘’reforme’’ sveučilišta kao što je na primjer ona najnovija Branka Despota pozivale su se, tajno ili javno, na Sutlićeve zasade. Vanja je krenuo od stava, da je u obasti humanističkih znanosti kod nas na djelu austrijska varijanta Humboldtove reforme univerziteta, a njena osnovna ideja je bila misao o jedinstvu znanosti uz pretpostavku kako je filozofija ona znanost koja omogućava posebne znanosti i koja ih sintetizira. Druga postavka te koncepcije je sloboda, sloboda istraživanja, sloboda znanstvenog rada, sloboda iznošenja postignutih rezultata i sloboda od miješanja izvana. Humboldt je htio, dakle, da se zbog plodnosti samog znanstvenog rada, zbog same znanosti i njenog mira u društvu zadaci nastave na sveulištima i zadatak znanosti, da se ti zadaci sjedine. Odatle ta ideja organskog jedinstva znanosti. Znanosti ne mogu dobiti svoj karakter znanstvenosti, ako nisu povezane preko filozofije koja jedina pretendira na apsolutnu znanost prema kojoj se sve ostale znanosti odnose kao relativne. Međutim, taj posao je ometan sa strane miješanjem društva u znanstveni posao: sve snage čovjeka pa tako i znanost i tehnika koje u to vrijeme imaju silan zamah postaje snage kapitala. On postaje ekonomski supstitut za apsolutnu znanost koja omogućuje organsko jedinstvo znanosti. Kapital okuplja, kapital usmjerava, kapital vodi tu znanost i od tog vremena univerzitet je u povlačenju. To istovremeno znači raspadanje organskog jedinstva znanosti. Prirodne znanosti dobivaju na zamahu, dok se znanosti iz humanističkog kompeksa sve više osamostaljuju od zajedništva. Tako je danas na djelu tendencija, da moderna znanost u svim ovim pitanjima ne traži više intervenciju filozofije. Onda Sutlić zapisuje na stranici 287: ‘’U životu moderne znanosti ništa se više ne događa posredstvom, posredovanjem filozofije ili nečeg takvog kao što je to filozofija. Ono što danas koordinira rad znanosti kao relativno autonomnih sistema sa povratnim djelovanjem u nadležnosti je jedne među znanostima koja se u svom ‘’među’’ konstituira dvojako i po mnogo čemu dvosmisleno: sa jedne strane je mnogoslojna i mnogoznačna organizacijska znanost i nauka, a sa druge je jedna znanost i tehničke nauke koje je prate - kibernetika.’’ Znači, nema kod Vanje raspravljanja o kibernetici izvan pitanja organskog jedinstva znanosti. On isto tako smatra kako danas više nitko ozbiljno ne pomišlja, da bi kakva filozofija prirode bila ona disciplina koja bi prirodne znanosti okupila u njihovom poslu. Sve to kompenzira na primjer kibernetika i to prema urgentnim potrebama ili barem takvim za koje se drži da su urgentne. Koja bi to disciplina bila na humanističkom planu? Nema takve discipline. Postoji jedino jedna mogućnost da se ova oblast kontrolira u uvjetima interdisciplinarnog rada. Ostalo je samo nostalgija za prošlim vremenima. Zato Vanja predlaže jedan socijalistički univerzitet, jedan marksistički studij i on piše na stranici 293: ‘’Predlažemo da se kao preliminarna solucija, poduzme organizacija jednog sveučilišnog centra za humano-socijalno-historijske znanosti (marksističke studije), da se, prema znanostima, formiraju instituti centra, da se pojača skrb i koncentracija odgovarajućih kadrova i da se oni ekipiraju.’’ Odatle slijede i tri fundamentalne zadaće univerzitetskoa obrazovanja: izobrazba znanstveno i naučno pripremljenih stručnjaka svih društveno potrebnih profila i stupnjeva, kooperativno jedinstvo istraživanja, interdisciplinarna istraživačka suradnja kao pogon i organizacija rada kao ‘’conditio sine qua non ispunjenja jednog konstituensa socijalističkog sveučilišta’’ (str.294) i konačno racionalizacija i povezivanje znanstvenih i naučnih oblasti za koje postoje elementarne potrebe. „Riječ je dakle o koordiniranom naporu znanosti, njihovih disciplina, nauka i stručnih područja, oko organskog jedinstva u Marxovu duhu. U tu svrhu neposredno se nameće misao o jednom centru humano-socijalno-historijskih znanosti.“ (str.295) Do te Sutlićeve reforme sveučilišta nikada nije došlo u bivšem režimu, nego su prigovori bili ‘’a za koga bi vi to reformirali’’. Istina, oformljen je jedan centar koji je imao sličnosti sa Vanjnim idejama jedino po imenu, a to je bio Centar društvenih djelatnosti kao što je omladinsko glasilo imenom „Polet“ dobilo to ime također dobrim dijelom inspirirano dijelovima Vanjine knjige „Bit i suvremenost“, jer i on tamo govori o ‘’poletu’’ socijalističkih snaga, da čovjek pukne od smijeha! Znači, nema kod Sutlića strogo teoretskih pitanja vezanih za kibernetiku. Za razliku na primjer od Wienera koji smatra, da se novina sastoji u razmatranju ne jednog svijeta, već svih svjetova koji predstavljaju moguće odgovore na ograničeni skup pitanja o našoj okolini. Na planu našeg svakodnevnog iskustva mogli bismo reći, da se ovi svjetovi doživljavaju kao splet promjena u skladu s univerzalnom preobrazbom temelja života. To je u suvremenoj socijalnoj teoriji nazvano ‘’odčaranja svijeta’’ koji se sastoji u rastućoj intelektualizaciji i racionalizaciji koja nije samo rastuće opće poznavanje životnih uvjeta pod kojima se živi, nego znači i znanje ili vjera u to da principijelno nema nikavih tajnovitih moći koje tu sudjeluju i da se u načelu svim stvarima može ovladati proračunavanjem i izračunom. Zajedno pak sa tom racionalizacijom i racionalnom produkcijom svijeta koji tako biva zapravo umjetni svijet strojeva, tehnike i znanosti i njihovim sve radikalnijim etabliranjem koje se odvija kao niz znanstveno tehničkih revolucija, javlja se dakle i ideja kibernetike N. Wienera i to baš sa namjerom da proučava poruke i sredstva komunikacije kojima raspolaže društvo. Time je dakako svijet tehnike i kompjutora uočen kao zaseban svijet objekata koji sadrži svoju osebujnu logiku, a čiji odnosi s ostalim svjetovima suvremenog doba stvaraju poteškoće čak i tehničke prirode na nivou komunikacije, poteškoće u upravljanju njime i njegovom usklađivanju sa čovjekom i njegovim svijetom. Zato u toj koegzistenciji različitih svjetova kibernetika treba razviti zajednički jezik i odgovarajuću tehniku. Međutim, ova problematika nije bila od centralnog važenja za Sutlića, ali se razlikuje od večine naših filozofa po tome da nije držao, da filozofija misleći o tehnici pokušava promisliti i domisliti ono što je na neki način sa njom identično, što nju radikalno dovodi u pitanje ili je čak prekoračuje. On ne drži da filozofija nema distance niti mogućnosti te distance bitno potrebne za nju, da je tu na djelu identitet predmeta i spoznaje koji uopće ne dopušta, da se filozofija razvija kao nešto drugo, dakle kao ono što je istinito i primjereno svome pojmu. Sasvim suprotno, njime je vladao povijesni optimizam koji je u kibernetici vidio čovjekovu snagu, da tehnikom vlada prema vlastitom zakonodavstvu naravno uz svojevrsne korekcije koje bi bile primjerene socijalističkoj realnosti. Vanja je bio i ostao socijalist, sviđalo se to kome ili ne, jer je između nihilizma suvremenog vremena i socijalističke perspektive birao socijalizam kao što je na primjer Lukacs birao socijalistički realizam i doista danas parafrazirajući njegove riječi možemo reći: Socijalizam mora biti, a to znači da mora biti autentična ljudska zajednica u kojoj su ljudi slobodni od samovolje nekolicine i u kojem svaki narod samosvjesno iskazuje svoj kulturni identitet i svoje kulturne specifičnosti u jednom poretku koji gradi budućnost, a ne u onom koji je ruši. To je ono što je Sutlić htio reći svojom „Praksom rada“ kao znanstvenom povijesti zbog koje su ga mnogi naši filozofi prokleli kao komunističkog ideologa, iako je zapravo bilo riječi o filozofu koji jedini autentično promišlja svoje vrijeme i njegove političke modalitete i na tome Vanji jedno veliko hvala. |
