RAZGOVOR S ERVINOM
Nisam savim siguran jesam li zapisao u svojim bilješkama i jedan razgovor sa Ervinom koji je doticao pitanja moje karijere, ali nije na odmet podsjetiti se: jednom tako ja navratim do Ervina, jer mi bijasmo jako bliski i u političkim stajalištima i u svakom drugom pogledu pa bi meni Ervin nakon duže šutnje rekao:
"Vidite, Zlatane, da vi niste sa nama oko ovih pitanja o kojima raspravljamo, vi biste vrlo vjerojatno imali karijeru kao i svi drugi. Međutim, ipak bi vas na koncu čekalo to isto što i sada proživljavate."
... i doista Ervin je bio u pravu.
Tek 26 godina kasnije sam uspio doći do javnosti i publicirati neke svoje radove koji su me doveli do imena u internetovoj enciklopediji tako, da sam uspio dohvatiti one kojima ta karijera niti ratom nije bila ugrozena, a to je većina kvorumaša, pisaca i pjesnika kojima nije smetala promjena režima niti ratna stradanja.
Tako se pokazalo, da su tek decenijama kasnije i u internetovoj arhivi pohranjena takva imena kao što je ime Ervina Peratonera, Srećka Petrinjaka i mene kao i Vanje Sutlića i u najnovije vrijeme Stipe Šuvara, iako nema još uvijek jedinica literature koji se odnose na naše biografije.
iz moje 33. knjige "LAŽI I OBMANE"
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
GENIJ I KARAKTER
slika: internet
U povijesti filozofije nije bilo mnogo pisaca koji su razmatrali slučaj genija i njihovih karaktera. Nema nikakve sumnje u to da je Emil Ludwig u 20. stoljeću dao najzanimljivije štivo o toj problematici mada bi se moglo reći da su svoje mišljenje o genijalnim ljudima iskazali i Kant kao i Hegel prije njega. Kod Hegela je ta problematika data više u formi pitanja o karakteru svijetsko-povijesnih individua manje o genijima koji daju umjetnostima neka važna pravila. Za Kanta na primjer genijalnost je prirođena duševna dispozicija kojom priroda daje umjetnosti pravilo. Odatle on smatra da se lijepe umjetnosti nužno moraju smatrati kao umjetnosti genija. Iz ove definicije Kant je iznio četri elementa prema kojima se vidi da je genijalnost:
1) talent da se proizvede ono što je mimo svakih pravila, dakle, originalnost mora biti prvo svojstvo genijalnosti
2) da njeni proizvodi moraju biti uzori odnosno moraju biti egzemplarni, a kao takvi mogu postati mjerilo ili pravilo prosuđivanja
3) da je genij osebujan čovjek, čovjek koji je rođen od duha koji ga štiti i vodi, a od čijega nadahnuća potjeću originalne ideje i
4) da priroda putem genija propisuje pravila ne znanosti, nego umjetnosti i to samo u slučaju, ako je riječ o lijepoj umjetnosti.
Duševne snage koje sjedinjene čine genijalnost jesu uobrazilja i razum i tu se razlikuje slučaj s uobraziljom u znanostima i u umjetnosti, jer je u prvom slučaju uobrazilja podrvrguta stezi razuma i ograničenju dok je u lijepim umjetnostima ona slobodna te iz ove slobode uobrazilje i iz ove slobode čovjeka nastaju velika i značajna umjetnička djela, ali iz ove slobode nastaje i interes prema drugim sektorima ljudskoga stvaranja i življenja.
Zato nije slučajno da svi veliki i genijalni ljudi pored bazične discipline interesa imaju još i neke dodatne interese kojima njihov život zadobija puniji smisao. Tako se na primjer Goethe pored politike i pjesništva zanimao mineralima, naš veliki estetičar Ivan Focht se pored filozofskih disciplina bavio gljivama i bio je stručnjak za gljive, čak je imao i knjigu o gljivama naših krajeva, Einstein se bavio jedriličarstvom i glazbom, Mao Ce Tung pjesništvom, Moša Pijade slikarstvom, a danas mnogi mladi genijalci pokazuju interes prema science fictionu, prema uzgoju biljaka u svojim kućnim laboratorijima, prema skulpturi i arhitektonskim rješenjima itd. i općenito bismo mogli reći, da se danas mnogi talentirani mladići i djevojke pored bazične znanstvene ili umjetničke discipline bave nekim takozvanim hobijem kao što su slikarstvo, fotografija ili pak glazba.
S druge pak strane bilo je i takvih genija u povijesti svjetske kulture koji su iskazivali svoju genijalnost na specifičan način koji je bio primjeren njihovom geniju. Tako se na primjer De Goule bavio govorništvom, Churchil je tobože volio pisati knjige a Tito je opeta posebne talente iskazivao pljačkama državnih blagajni i ljubavlju prema briljantima i draguljima. Nema nikakve sumnje da su svi ovi genijalni ljudi i svjetsko povijesne individue iskazivale svoju originalnost i genijalnost na sebi svojstven način i po tome će svakako biti zapamćeni u našim i svjetskim povijesnicama.
https://www.magicus.info/alternativci-i-korisnici/predstavite-sebe-i-svoj-rad/genije-i-karakter
LUTALICE
slika: digital artist
lutao sam beskrajima
morima i planinama
i vukao teško breme
koje sa sebe nikada nisam svukao,
svog svojeg bića muku,
da sam konačno pomislio sada
kako sam stigao u mirnu luku
gdje me čeka oka zlata sjajna
i glad pomamna
na ležaju mekom od borovih iglica
vlažna od tvoga znoja hladna,
da je ljubav vječna mjera
čovjeka koji istinu treba protubića
koji tebe stavlja niže skota,
ali sam se prevario,
jer je vrijeme ratnika
učinilo i od tebe
pa je sada lutati nam
beskrajima, morima i planinama,
dok nam žiće ne okonča tu pjesmu
u vječnom poretku rađanja i smrti
i ja jedno znam,
da je naša ljubav i naša patnja
taj moment beskraja
gdje vječno 'sada'
traje danima i godinama
slika: Nenad Grbac
ISBN kod NSK 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
TI ČISTA SI KAO SUZA
slika: digital art
Ti čista si kao suza mornara,
koji nakon plovidbe duge viče:
"Kopno" i, evo, suza da ovlaže usne
kiše suza, koje sušu prekidaše
o, utrobo sveta, iz koje proniknusmo,
zar se tebi svagda snova vraćamo,
zar cijeli put toliki svladasmo
samo za toplinu ovoga otkrića,
nepoznat kraj, a tražismo tjesnac
zalutali nismo, nego su mora nova,
daj šestar i kutomjer
prema sekstantu to zakrivljenost vise nije,
nego pravi kurs horizontal,
da je budućnost naša sada malo jasnija?!
I suze mornara zaliju palubu slanu
to vjetar tišinu tek naruši
naša jedra nisu bila odveć' slaba,
plovimo novim morima i siječemo val
mi, prognanici ovoga svijeta,
koji smo samo željeli lutanju kraj,
grudi moje valovima se pune
o grudi moje udara duboko more,
a vjetar lud mrsi mi kose tamne,
molitva vječna snagu mi daje,
novo kopno otkrismo,
uplovi u luku i prinesi žrtvu
za mape još neiscrtane...
O, more, kojem golotu svoju mogu pokazati?!
O, more, koje sve uništava i sve pamti!
Čista si kao suza stradalnika jadna
što u oluji svjedok je ćudljivosti svijeta
trpim ovaj vjetar i sve uzaludne varke,
probudi se, sjeno duše moje,
nisi više o jarbol pribijena,
čuj pjesmu i taj luđački zbor
ne luduj više, nego konopce kidaj,
svi koji su patili tiho i bez nade
nadu imaju sada otkrćima oživljenu,
zadnji obris moj kada vidiš,
to zvijezda repatica sjajna nebom šara
novo kopno zamijenilo je nejasnoće,
ti, čista si kao suza nove sreće
plovi ovim morem duž obale nove.
TRPLJENJE
slika: digital artist @REALENGO
sumorna jesen je bila
baš neko gorko vrijeme
gladi, zime i smrti
postadoše svagdanje
naša obična navika
kaos, bijeda i neznanje
ostaviše me kao vreću
i kao prtljag
grabež i pohlepa
postadoše pravilima dana i noći
i tako vrijeme postade rasap
i opadanje
dobro i vrijedno postade zaborav
teško mi je bilo siromahu
meni bijedi zadnjoj
prezir bijaše mojom sjenkom
svi mi druzi bježahu
sve me žene ne imahu
sva me se djeca bojahu
postadoh tako luđak
divlji i bahat
tama zakri svo biće moje
i ja sam polako, polako
sebe komad po komad
k'o zvijer divlja griz'o
i osvetu tešku snio:
onaj tko ne zna nije kriv
koliko sam suza isplakao
možeš li ih izbrojat'
tu bol koju osjećamo
a ne izgovaramo
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
https://www.magicus.info/ostalo/poezija/trpljenje-iv-
