< | svibanj, 2019 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
O AUTORU
blog je kreiran 25.10.2014. u 13:49h
dizajn: Sjena duše
dr Zlatan Gavrilović Kovač-na Wikipediji HR
dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ (Dubrovnik, 25.01.1959.) živi u Adelaide-Australija, hrvatski je politički književnik, filozof i pjesnik, diplomirao je pomorsku školu u Splitu i stekao zvanje mornaričkog časnika 1977. Studij sociologije i filozofije pohađa na zadarskom Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je na ovim odsjecima 1986. Doktorsku dizertaciju brani na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom akademika Muhameda Filipovića 1989. pod naslovom “Filozofske pretpostavke suvremene znanosti” (ili o filozofiji Nikole Kuzanskog). Jedan je od autora famozne “Bijele knjige” zbog čega je bio proskibiran u javnosti. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" i časopisa "Pitanja", od 1982. do 1985. Školsku godinu 1990./91. provodi na stručnom usavršavanju iz teoloških studija na International Christian University u Beču, ali se ratnih prilika nakon 6 mjeseci vraća u domovinu. Radio je kao klinički pedagog u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1991. do 1994. i kao urednik na australskoj multietničkoj radio stanici 5 EBI FM u Adelaideu, od 1999. do 2003. Zadnjih 25 godina suradnik je hrvatskih književnih portala i dopisnik iz Australije. Objavio je preko 55 znanstvenih i stručnih knjiga političke tematike kao i prijevode s engleskog i ruskog jezika, kao i samostalne zbirke poezije i zajedničke zbirke s drugim autorima u digitalnom obliku na portalu: http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
Živi i radi u Adelaideu u Australiji.
dr Zlatan Gavrilovic Kovac (Dubrovnik 25th of January 1959) lives in Adelaide South Australia, is Croatian political writer, philosopher and poet. He graduated Maritime School in Split and became a naval officer in the year 1977 Studies of sociology and philosophy he attending in the Zadar Faculty of Philosophy and the Faculty of Philosophy in Zagreb. He graduated from these departments in the year 1986. PhD thesis defended at the Faculty of Philosophy in Sarajevo under the mentorship of Academician Muhamed Filipovic 1989 with the title Philosophical assumptions of modern science (or the philosophy of Nicholas of Cusa). He is one of the authors of the famous "White book" from 1984 and therefore was belittled publicly. He was editor in chief of the student newspaper 'Studentski list' and magazine "Questions" from 1982 to 1985. School year 1990/91. he attends vocational training from theological studies at the International Christian University in Vienna, but the war situation returns to his homeland after six months. He worked as a clinical pedagogue at the Vrapce Psychiatric hospital in Zagreb from 1991 to 1994 and as an editor at the Australian Multiethnic Radio Station 5 EBI FM in Adelaide, from 1999 to 2003. Last twenty years he is an associate of the Croatian literary portal and correspondent from Australia. He has published over 50 scientific and professional books of political themes and many books of poetry. He is translating from english and russian languages.
Izdane knjige:
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
SUZE OD KAMENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
SRCE OD PAPIRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
OKOVANO VRIJEME I.DIO (praxix o filosovima)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
OKOVANO VRIJEME II (Kako su Zlatana...)
http://www.digitalne-knjige.com/p129.php
OKOVANO VRIJEME III (Raspad države)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
OKOVANO VRIJEME IV (Nautički dnevnik)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
RAZGOVORI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
BIJELA GOLUBICA (Zbirka poezije)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
AUTOBIOGRAFIJA I DRUGE PRIČE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
POLEMIKE
http://www.digitalne-knjige.com/p170.php
KRITIKE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
ESEJI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
KNJIŽEVNA KRITIKA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
JAKARINA KOSA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
ČIME SMO NEZADOVOLJNI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
MIJENE MJESECA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
FILOZOFIJA I KONAČNI SVIJET
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
AGAMEMNON
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
VELIKA IMENA HRVATSKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
SLAVENSKO PITANJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
POVIJESNA LUTANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
Prijevod putopisa, trilogija:
1. knjiga trilogije: PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
2. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
3. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
RUSKA ZORA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
i ZAJEDNIČKA ZBIRKA POEZIJE POEZIJA SVEMIRA - Željka Košarić-Safiris, Jadranka Varga i dr. Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN 978-953-8100-54-3
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
ZNANOST I POEZIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
LAŽI I OBMANE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
CRVENI KOKOT
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
NEBO MAKOVIMA OBASUTO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
DNEVNICI - 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
DALJINE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
DNEVNICI - 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
DNEVNICI - 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
DNEVNICI - 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
KAPI ROSE - Zajednička zbirka: Anđa Jotanović, Željka Košarić-Safiris, Tanja Repinac, Jadranka Varga i dr Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN: 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
PISMA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic42.php
UZ KOZMOLOGIJU ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic43.php
KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic44.php
KOZMOLOŠKA DOMIŠLJANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic45.php
5EBI-FM ADELAIDE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic46.php
ČOVJEK I KOZMOLOGIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic47.php
NEKI POJMOVI KOZMOLOGIJE ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic48.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic49.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOGA PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php
U POTRAZI ZA ISTINOM
https://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic51.php
SIN EZRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic52.php
OSOBITOST REALNOG
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic53.php
FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php
KLJUČEVI DVORCA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic55.php
UKRAJINA, KNJIGA O BESMISLENOM RATU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic56.php
knjiga koja je poshumno izdana, a napisao je moj otac ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ - BRODSKI DNEVNIK
http://www.digitalne-knjige.com/agavrilovic.php
UKRATKO O GLAVNOM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic57.php
BLOGOVI, KOJE PRATIM
zajedno protiv plagijata
DIGITALNE KNJIGE
Magicus.info
Sandra Vulin
Webstilus
Sjena duše
lanterna duše - Wendy.Tanja
Peki
Safiris
...
...
Zlatan
KARAKTEROLOGIJA JUGOSLAVENA (1)
- 03:43 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Karakterologija Jugoslavena se drži najznačajnijim djelom Vladimira Dvornikovića, međutim, ja nisam siguran kako je to posve točno ukoliko imamo u vidu i drugo njegovo najznačajnije djelo koje nosi naslov “Savremena filozofija” koja je nastalo 1918. godine, dakle, 20 godina ranije. U ovom svom prvom kapitalnome djelu on se bavi najnovijim tenedencijama u razvoju europske filozofije pokušavajući dati neke odgovore i o našemu mjestu, mjestu naše filozofije u svijetu kulturno i filozofski bogatijih europskih nacija. U “Karakterologiji” pak on se bavi duševnim karakteristikama naših naroda uzimajući hrvatsko-srpske relacije kao najbitnije. Postoje naravno i druge naše nacionalne kulture kao što su slovenska, makedonska, crnogorska ili bugarska, ali bi razlaganje te problematike značajno uvećalo ionako veliko djelo pa bi postojala opasnost, da se temeljne teze izgube u mnoštvu detalja. Tu se Dvorniković bavi našom karakterologijom, dakle, onom koja je primjerena našim narodima uzimajući u obzir najnovije spoznaje do kojih je došla moderna antropologija i filozofija posebno ona njemačka. Zato ne začuđuje, da se u ovoj knjizi podjednako spominju Schopenhauer ili Wundt na primjer, Klages kao i Meštrović, Njegoš ili Pašić i tu je dat jedan raspon od starih grčkih autora koji su bilježili postojanje Slavena do naših najboljih antropologa 19. stoljeća kao i do najsuvremenijih europskih kulturologa kakav je na primjer Emil Ludvig. Međutim, ova se “Karakterologija” ne može sasvim dobro razumjeti bez prethodnog poznavanja “Savremene filozofije” i obratno, jer je riječ o djelima koja su komplementarna i upućuju jedno na drugo. Oba ova djela specifična su po tome, da je riječ o pokušaju da se odredi mjesto naše filozofije i naše narodne duševnosti u kontekstu drugih europskih naroda. Po toj svojoj ambiciji ne razlikuje se Dvorniković na primjer od Matoša koji je dosta radio na svjetskoj i europskoj literarnoj stvarnosti pokušavajući dati odgovore na pitanje kakva je zapravo stvarnost naše hrvatske literature u kontekstu europskih literarnih tendencija, jer je i jednom i drugom bilo stalo do naše duševne ili literarne stvarnosti i kako je usporediti sa drugim europskim narodima kakav je primjer ruski o čemu Matoš piše u eseju “Ruska duša”. Međutim, postoje i srodnosti sa drugim narodima, a također i posebnosti dinarskog čovjeka koje je moguće objasniti povijesnim prilikama, ekonomskim stanjem, državnim porecima koji su se mijenjali kroz vrijeme, stranom okupacijom i dominacijom, klimom, geografijom, sklonošću prema lijepim umjetnostima posebno glazbi ili pak pomoću teorije rasa. Međutim, prigovori su naših poslijeratnih teoretičara praksis orijentacije uglavnom upućivali na ovaj moment Dvornikovićeva znanstvena nastojanja pa su onda blatili autora zbog tobožnjeg rasizma, iako je element rase sasvim sporedan u Dvornikovićevim analizama i on u nekoliko navrata osuđuje ‘’brutalnost’’ jedne takve teorije. Međutim, prihvatio je neka njena stajališta dobrim dijelom motiviran njemačkim autorima i stanjem filozofske antroplogije u Njemaca između dva svjetska rata, ali to naravno ne umanjuje vrijednost ovog doista vrlo značajnog djela. Interesantno je spomenuti ovdje, da “Karakterologia Jugoslavena” nije naučavana na našim fakultetima niti na odsjecima antropologije ili sociologije, mada smo na primjer bili dobro upoznati sa djelom Vere Erlich ili Sergejeva. Međutim je Dvorniković smetnut s uma i sa vremenom posve zaboravljen što je jedna velika nepravda koja je načinjena ovome našem piscu. Postojao je jedan rad u okviru nastojanja našeg Instituta za filozofiju u Zagrebu kojeg je sačinio Branko Despot i to je, koliko je meni sada poznato, bio rad predstavljen kao dizertacija koja je autoru omogućila nesmetani rad na filozofiji Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Onda se pojavilo nekoliko napisa koji su ignorirani, jer je stari jugoslavenski režim postao prošlost pa je svako pisanje o Dvornikoviću bilo gubljenje vremena. Da čovjek puke od smijeha! Možda bi “Karakterologiju” Dvornikovića bilo najbolje usporediti sa knjigom Karla Jaspersa koja nosi naslov “Nietzsche” koja je objavljena u Heidelbergu 1935. godine gdje je Nietzscheova personalnost prikazana kao kondenzirana slika “…sudbine genijalne duše u njenoj progresivnoj izolaciji” Ona, dakle, reprezentira objektivnu sudbinu istinskog čovjeka u tranziciji između dva vremena gdje je sadašnjost prazna, a budućnost još nije realna. Tako prema Jaspersu Nietzsche postaje reprezentant europske krize koja je kondenzirana u jednome čovjeku, u jednoj ljudskoj figure koja mora biti definirana prevladavajućom situacijom i koji opisuje sa dubokim osjećajima što je sada i što može doći ubuduće. Dakle, ovdje je riječ o deskripciji duševnosti europskih naroda u doba krize, dok je kod Dvornikovića riječ o deskripciji naše narodne duševnosti nakon Prvog svjetskoga rata u doba posljeratnog kaosa koji se još uvijek osjećao na svakom koraku zajedničke države. Njegov je zadatak bio izgradnja jedne znanstvene psihološke karakterologije koja ima namjeru svjesno i sistematski izraditi sredstva i metode za duševne portrete, kako čovjeka pojedinca, tako i cjelokupnog naroda. Ja ne znam koliko je Dvorniković uspio u tim svojim ciljevima, jer postoje i argumenti kako on nije ništa drugo sačinio, nego jednu pseudoznanstevnu sliku našeg prostora. Prema tome, postavlja se pitanje je li ovdje riječ o nekoj quasi znanosti? Pa vjerojatno jest isto onoliko koliko je i sama filozofija u neku ruku quasi znanost ili isto onoliko koliko postoji i znanstvena, ali i filozofska istina, jer faktična znanstvena spoznaja nije spoznaja Bitka. Ona barata čistim faktičnim stanjima na malim izoliranim poručjima pa tako znanosti cjelina postaje nepoznata kao zatvorena knjiga. Tako izgleda na kraju, da je znanost u neku ruku odsutnost istinske spoznaje, jer ne daje odgovore na naša pitanja o svrsi života i o samom životu. Utoliko je kod Dvornikovića riječ o filozofskim istinama, o filozofskoj znanosti ili o znanostima viđenim na filozofski način i to od povijesti do muzikologije. Riječ je dakle o interdisciplinarnoj suradnji znanosti, ali se onda postavlja pitanje njenih zajedničkih metodoloških osnova, jer su one različite zavisno od svake pojedinačne znanosti. Zato je nužna jedna “viša empirija” koja bi rezultate pojedinačnih znanosti promišljala snova, koja bi ih korigirala i na taj način dolazila do neophodne istine i ja osobno mislim kako je Dvornikovićeva “Karakterologija” jedan jako dobar primjer jedne takve filozofske “više empirije”. Postoji također razlika između Dvornikovićeve “Karakterologije” i moje “Karakterologije Balkana”, jer se prva ponajviše bavi narodnim genijima, dok se druga bavi običnim ljudima koje svakodnevno susrećemo na ulici i u gradu. Dvorniković je u pravu kada kaže da “…mi još nemamo reprezentativnih genija iz kojih bi odista progovarale sve one osobenosti koje možemo smatrati utvrđenim etničko-jugoslavenskim crtama.“ (str. 30), ali nije u pravu kada kaže da je “…naš narodni genije još uvijek širi i dublji od svih naših dosadašnjih individualnih genija.” (str. 30), jer je kod običnog našeg čovjeka ta duševna narodna crta zamagljena i ne javlja se u izrazito čistim oblicima, dotle kod narodnih reprezentanata koje Dvorniković po uzoru na Ludviga naziva genijima, ona biva jasno izražena i u neku ruku oblikuju nacionalne karakterne crte svakog naroda kojima pripadaju. Tako je i u slučaju Preradovića i u slučaju Nušića, i u slučaju Ujevića, i u slučaju Pekića, i u slučaju Krleže i Konstantinovića. (nastavit će se) |