TRGOVINA IZMEĐU HRVATSKE I AUSTRALIJE
Htio bih reći par riječi oko jednog našeg fenomena, a to je fenomen trgovačke razmjene Hrvatske i Australije i da je ta razmjena gotovo zanemariva, iako Hrvatska ima suficit. Naime, Australija je dvanaesto najveće gospodatsvo na svijetu, to je po veličini 6 zemlja na svijetu kojoj je BDP 5 puta veći, nego u Hrvatskoj i u njoj, gle apsurda, živi 200 tisuća australskih državljana koji imaju hrvatsko podrijetlo, a to čini 1% sveukupnog stanovništva Australije. Međutim i pored toga, Hrvatska je ostvarila suficit zbog kojeg se hvali, jer je naš izvoz u Australiju 21 milijun dolara, a uvoz u Hrvatsku svega 4 milijuna dolara i, dakle, u opticaju je trgovačke razmjene ove dvije zemlje svega negdje oko 20 milijun dolara.
Nije li to fenomen, ukoliko uzmemo u obzir da Hrvati broje 1% sveukupnog stanovništva Australije? Pa je, to je fenomen, a znate zašto? Zato što naši ljudi u Australiji radije igraju nogomet, nego da se potrude biti korisni i sebi i drugima u svojoj domovini. Da bih ilustirao ovaj slučaj, poslužit ću se statistikom pa ću tako uzeti za primjer Australce njemačkog podrijetla:
„German Australians (German: Deutsch-Australier) are Australian citizens of ethnic German ancestry. The German community constitute one of the largest ethnic groups in Australia, numbering 898,700 or 4.5 percent of respondents in the 2011 Census. It is the fifth most identified European ancestry in Australia behind 'English', 'Irish', 'Scottish' and 'Italian'.“
Njihova razmjena je preko 10 milijardi dolara.
„Australia Imports from Germany was US$10.77 Billion during 2017, according to the United Nations COMTRADE database on international trade. Australia Exports to Germany was US$1.53 Billion during 2017, according to the United Nations COMTRADE database on international trade.“
To znači, da svaki Nijemac u Australiji ostvari promet od oko 10 tisuća dolara per capita, dok Hrvati ostvare promet od 100 dolara per capita, što je dakle 100 puta manje. Pa nije li to fenomen? Mislim da jest. Znači, bit će potrebito ubuduće, da Gospodarska komora više naglasi moment produktivnog rata australskih Hrvata, a manje igranje nogometa, zabava i druženja potaknutog socijalnim beneficijama koje su ovdje u Australiji znatne, a više naglasiti potrebu za individualnom inicijativom, produktivnošću, ambicijama koje sve jako nedostaju našim ljudima u ovome tuđem svijetu.
